Laboratorij za razvojnu neurolingvistiku pridruuje se aktivnostima 3.

tjedna mozga u Hrvatskoj prijevodom ove pitalice

PITALICA O MOZGU 1
Ova Pitalica o mozgu napravljena je s namjerom da prikae neke osnovne pojmove vezane uz rana mozgovna istraivanja na nain da nas izazove na kritiko i kreativno razmiljanje o onome to smo uli o tim istraivanjima. Testirajte se da vidite koje ste injenice i krive informacije uli u vezi djece i razvoja mozga. Testiraje i saznajte ...
T T T T ili ili ili ili N N N N Osnovne veze u mozgu (sinapse) stvaraju se prije roenja. Djeca se raaju s mogunou uenja svih jezika svijeta. Mozak djeteta ima najveu gustou sinapsi oko tree godine. Zbog toga to mozak stvara toliko veza do tree godine, prve su tri godine ivota najkritinije za razvoj mozga. Nakon tree godine, prozor mogunosti se zatvara. Zdrava prehrana jedan je od najboljih nama poznatih naina koji pomae zdravom razvoju mozga. itanje novoroenetu je najbolji nain kojim moete pomoi djetetu da u budunosti naui itati. Ako dijete odmalena ivi u domu za nezbrinutu djecu, to e vjerojatno ostaviti negativne, dugotrajne posljedice na mozak. Postoje razdoblja kad negativno iskustvo ili nedostatak prikladne stimulacije s veom vjerojatnou mogu imati ozbiljne i dugotrajnije posljedice na dijete. Velika veina onoga to smo nauili o mozgu dolazi iz istraivanja provedenih na ivotinjama, a ne na ljudima. Istraivanje mozga je bilo krivo shvaeno i krivo se primijenjivalo u mnogim kontekstima.

T ili N T ili N T ili N T ili N T ili N T ili N

Prevedeno s doputenjem autora: Brain Quiz, Center for Early Education and Rehabilitation, Irving B. Harris Training Center for Infant and Toddler Development. Talking Reasonably and Responsibly About Early Brain Development. 2001. Regents of the University of Minnesota. Prevela: Maja Cepanec

Osnovne veze u mozgu (sinapse) stvaraju se prije roenja. TONO Tijekom trudnoe formira se osnovna arhitektura mozga. Razliiti dijelovi mozga ve su na svome mjestu (npr. modano deblo, talamus, mali mozak). Vrlo rano se uspostavljaju osnovne mozgovne funkcije koje pomau djetetu da ivi. Premda je ta temeljna struktura (hardware) izgraena tijekom trudnoe, mozak je jo uvijek nezreo u smislu da programska podrka (software), tj. veze izmeu razliitih dijelova mozga jo nisu formirane. U odreenoj mjeri, stvaranje veza ovisi o izloenosti okolini kroz interakciju i iskustvo. Za razliku od drugih organa novoroeneta, kao to je primjerice srce koje ve pri roenju funkcionira kao to e i cijeli djetetov ivot, mozak jo nije spreman izvoditi sve one udesne funkcije koje e s vremenom moi obavljati. Mozak prolazi kroz niz razvojnih promjena. Tek nakon roenja iskustvo poinje vie nego li tijekom trudnoe utjecati na mozgovni razvoj (ipak, odreena iskustva utjeu na razvoj mozga tijekom trudnoe, kao to su: majino zdravlje i stres, uzimanje droga i/ili alkohola i kvaliteta majine prehrane).

Djeca se raaju s mogunou uenja svih jezika svijeta. TONO

Mozak djeteta je preodreen da trai i ui jezik. udesno je kako su djeca roena s mogunou ne samo da ue jezik, ve da ue sve jezike. Kao to kae Patricia Kuhl sa Sveuilita u Washingtonu, djeca su stanovnici svijeta. Oni mogu prepoznati razliite glasove i uzorke govora svih jezika na svijetu. Na primjer, japanska novoroenad moe razlikovati glasove R i L, premda u japanskom jeziku postoji samo glas L. Ta sposobnost jo je uvijek prisutna sa est, ali ne i s dvanaest mjeseci. ak i u maternici, dijete se okree prema melodiji majina glasa. U mozgu se tako priprema sustav potreban za razumijevanje jezika i govorenje. Mala djeca ue govoriti sluajui jezik koji ih okruuje i onaj njima usmjeren u razgovoru. Izmeu 6 i 12 mjeseci, djeca poinju "podeavati" svoje sposobnosti da razlikuju samo zvukove svog materinskog jezika, ali ne i one iz nematerinskih jezika.

Mozak djeteta ima najveu gustou sinapsi oko tree godine. TONO Istraivai koji su prouavali i mozgove majmuna i mozgove ljudi pokazali su da postoji pravilnost brzog stvaranja sinapsi tijekom ranog razvoja. Meutim, takva gusta graa sinapsi ne ostaje tijekom cijelog ivota. Nakon to se te veze stvore, postoji period platoa a onda i period odstranjivanja suvinog, ili eliminacije, gdje se gustoa sinapsi smanjuje i poinje nalikovati strukturi sinapsa u odraslom mozgu. U ljudi, ovaj period eliminacije poinje tijekom rane adolescencije i nastavlja se barem do esnaeste godine. Razliiti dijelovi mozga prolaze razdoblja stvaranja sinapsi, platoa i eliminacije u razliitim periodima razvoja, ovisno o tome kada sazrijevaju.

Zbog toga to mozak stvara toliko veza do tree godine, prve su tri godine ivota najkritinije za razvoj mozga. Nakon tree godine, prozor mogunosti se zatvara. NETONO

Sjedite ovdje i uite neto novo, zar ne?!! Premda je gustoa sinapsa na najvioj razini u prve tri godine ivota, to ne znai da je mozak u to vrijeme i namoniji. Veliki dio uenja se dogaa nakon tree godine. Meutim, prve tri godine su vane za uspostavljanje temelja za zdravi psihiki razvoj. To znamo iz nekih psiholokih istraivanja privrenosti roditelja i djeteta, ali ne i iz istraivanja razvoja mozga. Ono to trenutno znamo iz istraivanja vrlo specifinih aspekata mozgovnog razvoja, kao to je razvoj vidnog sustava, jest da kritini periodi postoje, a prema tome i "prozor mogunosti".
Mozak nastavlja rasti i sazrijevati sve do adolescencije; stoga je gotovo nemogue izrei generalnu tvrdnju da se prozor mogunosti zatvara u dobi od tri godine (Nelson, 2000.). Mozak se prilagoava i fleksibilan je, premda se mogunost prilagodbe s godinama i u razliitim situacijama mijenja. Zapravo, postoje mnogi prozori mogunosti tijekom razvoja. Sada znamo da je mozak puno fleksibilniji nego to se to prije mislilo, meutim to ne znai da ga je lako promijeniti. To je nevjerojatno velik i teak izazov. Potrebno je jo puno istraivanja prije nego emo moi ustvrditi ili barem imati prijedloge kako da to radimo.

Zdrava prehrana jedan je od najboljih nama poznatih naina koji pomae zdravom razvoju mozga. TONO Vano je da obitelji stvore ozraje koje podrava zdravlje, kako u smislu stila ivota, tako i zdrave prehrane. Pravilna prehrana je vana i za buduu majku i za dijete. Trudnice trebaju dovoljnu koliinu folne kiseline i eljeza, a trebale bi izbjegavati nikotin, alkohol i zabranjene lijekove tijekom cijele trudnoe. Mozak u razvoju vapi za eljezom. Djeca trebaju dobivati prikladnu koliinu eljeza ili putem majinog mlijeka ili umjetne hrane tijekom prvih est mjeseci ivota, kao i eljezom obogaenu djeju hranu ili dodatke eljeza nakon toga, ovisno je li njihova majka anemina ili nije. Deficiti eljeza su jasno povezani s kognitivnim potekoama u male djece. eljezo je kljuno za odravanje adekvatnog broja crvenih krvnih zrnaca koja nose kisik, a koja su, s druge strane, nuna za poticanje rasta mozga. Djeca koja se hrane umjetnim mlijekom trebala bi dobivati mlijeko koje sadri eljezo. Majino mlijeko sadri sve aminokiseline i masne kiseline nune za razvoj mozga. Neka istraivanja su pokazala da djeca koja su dojena majinim mlijekom postiu znaajno vie rezultate na testovima inteligencije od djece hranjene umjetnim mlijekom. Djeca koja su neishranjena ali ne djeca koja su teka na jelu, ve ona djeca kojoj je uskraen adekvatan broj kalorija i proteina u prehrani izmeu drugog tromjeseja trudnoe i druge godine ivota, ne rastu odgovarajue, tjelesno ili mentalno. Njihovi su mozgovi manji od prosjeka i ta djeca esto imaju dugotrajne potekoe u ponaanju i spoznaji, ukljuujui sporiji razvoj jezika i fine motorike, nii kvocijent inteligencije i slabije kolske rezultate.

itanje novoroenetu je najbolji nain kojim moete pomoi djetetu da u budunosti naui itati.

NETONO
Vano je prepoznati da je zapravo najvanije djetetu pruiti okolinu bogatu jezikom. itanje je jedan nain, ali postoje i mnogi drugi naini, kao to su razgovaranje, pjevanje, sluanje ili muziciranje. Postoji velik broj istraivanja koja ukazuju da kad djeca uju dosta ivog jezika, kada se s njima razgovara i potie ih se na komunikaciju, ona postaju jezino sposobnija od djece koja su bila manje izloena jeziku. Na primjer, Janellan Huttenlocher, sa Sveuilita u Chicagu, otkrila je da, u dobi od 20 mjeseci, djeca priljivih mama imaju prosjeno 131 rije vie od djece nepriljivih mama. U dobi od dvije godine, ta razlika se poveava i iznosi 295 rijei. Samo ivi jezik, ne televizija, proizvodi takav poticajan uinak na djeji rjenik. Risley i Hart su 1995. u svojoj knjizi Znaajne razlike u svakodnevnom ivotu amerike djece usporedili ranu jezinu okolinu djece u dobi od 7-9 mjeseci do tri godine, te povezali izloenost jeziku s postignutim rezultatima na testovima znanja i vjetina u treem razredu. Djeca koja su kao mala bila najvie izloena govoru imala su najvie rezultate na testovima, dok su djeca koja su bila najmanje izloena govoru imala najnie rezultate.

Ako dijete odmalena ivi u domu za nezbrinutu djecu, to e vjerojatno ostaviti negativne, dugotrajne posljedice na mozak. NETONO Nemarna i nedosljedna briga o djetetu moe dovesti do spoznajnih, socijalnih, emocionalnih i tjelesnih problema. Ovo je komplicirano pitanje; intervencija moe dovesti do promjena. Istraivanja o djeci koja u prvim godinama ivota rastu u domovima za nezbrinutu djecu ukazuju da su razvojni ishodi djeteta bolji ako su djeca usvojena do estog mjeseca ivota (Nelson, 2000.). Meutim, postoji veliki broj djece koja su usvojena nakon prve godine ivota i koja su sustigla svoje vrnjake i razvojno se poboljala. Istraivai vjeruju da tetna ponaanja ili zanemarivanje u ranom razdoblju mogu utjecati na mozak, te dovesti do doivotnih problema. Zdrava i brina okolina, meutim, moe stvoriti mogunosti da dijete razvije svoj puni potencijal. Izloenost visoko kvalitetnoj skrbi, posebice kod male djece koja su doivjela zlostavljanje ili zanemarivanje, moe podrati zdravi razvoj sustava za stres.

Postoje razdoblja kad negativno iskustvo ili nedostatak prikladne stimulacije s veom vjerojatnou mogu imati ozbiljne i dugotrajnije posljedice na dijete. TONO Rana izloenost nikotinu, alkoholu i/ili drogi moe imati razarajui uinak na mozak u razvoju, posebice tijekom onog dijela trudnoe kad dolazi do formiranja mozga. Kritina razdoblja u razvoju mozga postoje, premda je pred nama dugaak put prije nego to emo ih u potpunosti moi shvatiti. Znamo da nedostatak umjerene koliine svjetlosti u prvim tjednima nakon roenja moe dovesti do promjena u razvoju vidnog sustava (npr. nije mogu razvoj binokularnog gledanja), te da e potpuni nedostatak sluanja jezika ili ekstremno slaba njega (kao to je primjerice ponekad u domovima za nezbrinutu djecu) vjerojatno rezultirati razvojnim manjkavostima, ali jo uvijek moramo mnogo toga nauiti o dugotrajnosti takvih posljedica i sposobnosti mozga da ih prevlada. Generalno, premda postoje neka kritina razdoblja, koncept senzitivnih razdoblja (razdoblja

osjetljivosti) bolje objanjava rani razvoj. Senzitivni periodi su razdoblja u razvoju kad su odreeni vidovi iskustva kljuni za zdravi razvoj, te kad nedostatak neke vrste podraaja rezultira razvojnim odstupanjima. U odnosu na kritina razdoblja, senzitivna razdoblja su openito dulja i ukazuju da postoji vie fleksibilnosti s obzirom na vrijeme izloenosti nekom podraaju ili iskustvu i s obzirom na sposobnost mozga da ui i razvija se.

Velika veina onoga to smo nauili o mozgu dolazi iz istraivanja provedenih na ivotinjama, a ne na ljudima. TONO Veina istraivanja u kognitivnoj neuroznanosti bila je provoena na ivotinjama kao to su takori i majmuni. Ti ivotinjski modeli pruaju nam hipoteze o tome kako bi stvari mogle funkcionirati u ljudskom mozgu, ali nisu sasvim analogni. Stoga, ono to uimo o ivotinjama moe biti znaajno, ali se mora dokumentirati i u ljudi. Ovo takoer znai da moramo biti oprezni u mjeri u kojoj se tvrdnje dobivene takvim istraivanjima mogu opravdano prenositi u injenice o razvoju ljudskog mozga. Trenutno se mnogo toga istrauje i otkriva, kako o ivotinjskim, tako i o ljudskim funkcijama mozga. Prikupljaju se osnovna znanja o tome kako se mozak razvija i kako funkcionira. Meutim, budui da jo nije stvorena cjelovita slika, teko se u ovom trenutku koristiti rezultatima istraivanja u cilju pouavanja o prevenciji ili intervenciji kod problema vezanih uz mozgovno funkcioniranje.

Istraivanje mozga je bilo krivo shvaeno i krivo se primijenjivalo u mnogim kontekstima. TONO Mnogi su zabrinuti zbog potencijale krive uporabe rezultata istraivanja mozga s ciljem marginalizacije odreenih populacija, posebice afroamerike djece ili djece koja ive u izrazitom siromatvu. Na primjer, veliina i nain funkcioniranja mozga su se koristili da bi se u prolosti racionaliziralo ugnjetavanje. Roditelji ponekad dobivaju odreene odgojne preporuke pod dojmom da su one utemeljene na istraivanjima razvoja mozga, a zapravo su utemeljene na psiholokim i edukacijskim istraivanjima. Te preporuke moda doista jesu dobre, ali one nisu utemeljene na znanju o ranom razvoju mozga. Vano je roditeljima i odgajateljima davati tone informacije; tone su informacije vane za kreiranje drutvene politike, u prevenciji i intervenciji, u pruanju mogunosti svoj djeci, ukljuujui etnike manjine ili djecu koja ive u izrazitom siromatvu.