ESEJ IZ PREDMETA ETIKA 3

Tema: POBAAJ
Ime i prezime: Vjekoslav Ostoji

UVOD:
Pobaaj ili abortus je spontani ili izazvani prekid trudnoe odstranjenjem ili
izbaajem embrija ili fetusa iz maternice prije sposobnosti ljudskog ploda za
samostalni ivot. Nastaje zbog smrti fetusa ili rezultira njegovom smru.
Pobaaj moe nastati spontano, zbog komplikacija tokom trudnoe ili se
pobaaj moe izazvatI. Iako je pobaaj zakonski dozvoljen u veini europskih
drava, rasprava o pravu na pobaaj nije nimalo izgubila na svojoj
aktualnosti.
Kroz povijest u mnogim narodima pobaaj je bio zabranjen, tj. titio se ivot
neroenog djeteta.Ipak, danas se situacija vrlo promijenila prvenstveno radi
regulacije pobaaja zakonima. Meutim, ako je neka praksa zakonski
doputena jo uvijek ne znai da je ona sa moralnog aspekta dobra ili loa.
Problemi poput prava na pobaaj ili eutanazije su vrlo kompleksni te ih se
moe i mora razmatrati sa vie razliitih stajalita jer u suprotnome dolazimo
u opasnot zapadanja u preusko shvaanje problematike.

RAZRADA
Osnovno pravo demokracije je pravo na izbor. Etika ili moral ne temelji se na
dogovoru ili okolnostima nego na stvarnosti, biti, onome to stvarno jest.
Da bi mogli ispravno odgovoriti na ovo pitanje, trebamo sa jasnoom znati
odgovor na sljedea pitanja: Kada poinje ljudski ivot? Postoji li bitna razlika
izmeu djeteta starog tri mjeseca i djeteta starog tri mjeseca i jedan dan?
Zapoinje li ljudski ivot zaeem ili tek kad dijete ima tri mjeseca ili est
mjeseci. Je li embrij, fetus, organ majke ili novo ljudsko bie.
Svi oni koji prihvaaju da ivot poinje od zaea i da ga od zaea treba i
potivati nemaju dvojbe oko ozakonjenja pobaaja. Po njima je dijete u
majinoj utrobi ljudsko bie koje ima potpuno pravo na ivot koje je iznad svih
ostalih prava te oni zato pobaaj smatraju ubojstvom. Veina tradicionalnih
religijskih organizacija zastupa ovaj stav.
Oni pak, koji prihvaaju da ivot poinje u nekom drugom vremenu u toku
razvitka imaju mnogo daljnjih pitanja i dvojbi. LJudi koji su protiv zakonskih
zabrana pobaaja uglavnom se pozivaju na pravo ene na izbor hoe li imati
dijete, te da izbor o pobaaju ovisi o situaciji u kojoj je dolo do zaea
djeteta. Veinom ne ulaze u rasprave o biologiji tj. u kojem mjesecu poinje

ivot, ve svoj stav argumentiraju mnogim kompliciranim ivotnim

situacijama u kojima pobaaj ima smisla, te neeljenim posljedicama
zabrane.
Kako eni zabraniti pravo na prekid trudnoe kada ona nije odgovorna za njen
nastanak, ako je do nje dolo silovanjem, pedofilijom, incestom? U takvim
situacijama nitko osim rtve takvoga ina ne zna kako se ona osjea.
Da li i u tom sluaju potivati svetost ivota kada je oigledno da je do
njegova stvaranja dolo prisilom?
S druge strane pobaaj se moe zloupotrebljavati. U SAD veina klinika
podrava pravo na pobaaj zbog zarade koji im on donosi. Pobaaj moe
poticati seksualno neodgovorno i promiskuitetno ponaanje, a pravo na
slobodu izbora podrazumjeva odgovornost za svoje postupke, pa tako
pobaaj ne smije sluiti kao kontracepcijsko sredstvo ili kao izlaz iz problema
u koji se osoba dovodi vlastitom neodgovornou.
Nakon izvrenog pobaaja moe doi i do velikih psihikih traumatskih
iskustava za enu, te do osude okoline, zbog konzervativizma sredine u kojoj
ivi. Kao posljedice javljaju se i depresija i razdraljivost, a dolazi i do
razoaranja i nesigurnosti u daljnjem spolnom ivotu, te do neslaganja sa
partnerom. Ne treba zaboraviti i fizike komplikacije do kojih moe doi
prilikom ili nakon pobaaja kao to su jaka krvarenja, sepsa, sterilitet, rizik od
spontanog pobaaja u budunosti, te mnoge druge.

ZAKLJUAK:
Kao to smo vidjeli pitanje pobaaja je vrlo sloeno te e se o njemu nastaviti
raspravljati, jer kao i sa brojnim filozofskim problemima lake je postaviti
pitanje nego dati odgovor.
Smatram da se pobaaji ne bi trebali sprjeavati zabranama ve edukacijom,
te sam protiv zakonske zabrane pobaaja.
Najnia stopa izvedenih pobaaja u europi je u Nizozemskoj u kojoj je "sve"
doputeno, ali koja isto tako ima vrlo efikasan seksualni odgoj u kolama. Ako
se neeljena trudnoa dogodi, bez obzira na dob trudnice, ukoliko ena eli
pobaciti nai e i nain da to uini. Pa nije li onda bolje da to moe uiniti u
sigurnim i kontroliranim medicinskim uvjetima, od strane kolovanih
ginekologa. Drutvo (drava) bi prije svega preko svojih struktura moi trebali

voditi brigu o svojim graankama/ graanima i priznati im dostojanstvo i

poduzeti mjere za njihovu zatitu. Stoga smatram kako borba protiv pobaaja
ne bi trebala biti na zakonskoj ve na edukativnoj razini.