automobil, ivotinje, zgrade); budei se iz sna, ovjek se suoava sa zbiljom
ZBIVANJE je uzajamno povezani vremenski
slijed dogaaja u prirodi, drutvu i miljenju (izmjena godinjih doba, seljenje ptica selica, promjena vlasti. Zbivanje je i uenje)
ORAL temeljni pojam u etici; drutvena pravila ponaanja;
me kojih bi se svatko od nas trebao pridravati
ko je netko poten, istinoljubljiv, ispunjava
je dunosti za njega kaemo da je moralan, dok za onog koji vee, ne potuje ljude, o svima loe misli kaemo da je nemo
ETIKA znanost koja prouava moral (gr. ethosobiaj)
filozofska disciplina koja se bavi moralnim djelovanjem ovjeka kao bia zajednice prve grke mislioce koji su razmiljali o etikim pitanjima slobode, najboljim drutvenim ureenjema ili o odnosima meu ljudima nazivali su sedam mudraca (to su bili Tales iz Mileta, Solon iz Atene, Hilon iz Lakedemona, Pitak iz Mitilene, Brijant iz Prijene, Kleobul iz Linda na Rodosu i
sniva etike bio je poznati atenski filizof
krat (470-399. pr. Krista). je uio da je krepost (vrlina) jednaka znanju.
udi grijee zato to ne znaju, jer kada bi znali,
o ne bi mogao grijeiti protiv znanja.
poznaj sebe e znam nita osim toga da nita ne znam
posebnost koja nas ini
jedinstvenom, neponovljivom jedinkom u svemiru, jest naa osoba. osobu karakterizira sloboda, slobodan in, mogunost da ini ono to eli osoba je postojee bie koje se u svom djelovanju tek treba ostvariti.
U tom procesu jedna sloboda je
ograniena drugom slobodom Moja sloboda je ograniena tvojom slobodom Moram potivati tvoju osobnost kao to i ti mora potovati moju Pojam osobe u najveoj mjeri je afirmiralo kranstvo. Temeljno uenje o
Krepost ili vrlina je sposobnost valjanog
djelovanja ona se postie onda kada sami odluimo djelovati ispravno. To je in volje ja hou ovjek je predodreen za krepost, jer za razliku od ostalih ivih bia na Zemlji jedini ima mogunost promiljanja i razlikuje dobro od zla
OVJEK-BIE SUSRETA, SLOBODE I ODGOVORNOSTI
od pamtivjeka su ljudi pokuali
odgovoriti na pitanje koja je svrha moralnog djelovanja? s vremenom su pitanja svrhovitosti djelovanja prerasla u itavu znanost TELEOLOGIJA (gr. telos-svrha) disciplina koja prouava svrhu, ovjekovu svrhovitost; znanost koja svijet promatra kao sustav odnosa
osim to imamo dunost ispunjavati
vlastite obaveze, obavezni smo i pustiti drugoga da i on ispunjava svoje obveze obveze se s vremenem u ivotu gomilaju, djeca imaju manje obaveza od odraslih
svatko od nas u ivotu je zbog
neega patio svaka patnja je individualna i osobna i pojam patnje svi dobro razumijemo nae osobne patnje su nam esto vee od tuih patnji ono to nas vodi na ispravno djelovanje u prilici kada netko pati je
U svim vremenskim razdobljima, u
svim drutvenim zajednicama ljudi su prihvaali odreene vrijednosti nazivali su ih vrline elei ih posebno istaknuti meu drugim osobinama oduvjek se smatralo da je vrline teko postii
njegujui vlastite vrline zadobivamo
povjerenje drugih ljudi vrline koje ljudi posebno cjene su: pravednost, vjernost, potenje, ljubaznost, obzirnost, suosjeanje, naklonost, opratanje, samokontrola...
SAVJES T
kada nekome nanesemo nepravdu makar
i nehotice posve smo svjesni takvoga ina na to nas upozorava naa savjest savjest nam pomae (kao neki dobri duh) da inimo ono to je moralno ispravno savjest je putokaz naega ivota
SAVJEST je skup naela, normi,
kriterija i stavova po kojima pojedinac ocjenjuje svoja budua ili ve izvrena djela kao moralno dobra ili loa biti u skaldu sa vlastitom savjesti znai biti u skladu sa samim sobom Savjest moe biti: ispravna, neispravna i povrna
ispravna savjest je takva
savjest kod koje osoba djeluje u skladu s postavljenim ciljevima samoizgradnje vlastite moralne osobnosti to znai da takva osoba djeluje u skaladu s moralnim normama
neispravna savijest doputa
ponaanje osoba mimo moralnih normi povrna savijest oituje se u zanemarivanju nekih moralnih normi
savjest ima zadatak da nas
upuuje na ono to je dobro te da izbjegavamo ono to je zlo ona slui da bismo etiki opravdali ono to elimo uiniti.