Djeca i raunalo: Uloga raunala u predkolskoj dobi

Istraivanje provedeno u jednom hrvatskom djejem vrtiu (Tatkovi i Rui Baf,

2011) pokazalo je kako se 67% djece u dobi od 3 do 6 godina koristi raunalom.
Radi li se o zabrinjavajuim podacima ili pohvalnoj statistici? Upuuju li navedeni
podaci na zanemarivanje igre kao vanog aspekta ivota djece predkolske dobi,
kao i dostupnost moguim neprimjerenim sadrajima na raunalu, ili vanost
neizostavne informatike pismenosti koja poinje ve od najranije dobi? Prema
posljednjim podacima iz 2011. godine, 70% kuanstava u Republici Hrvatskoj
posjeduje osobno raunalo. S obzirom na znaajan porast u posljednjih desetak
godina (24% kuanstava 2000. godine), roditelji se esto pitaju kada djetetu
dopustiti rad na raunalu. Odgovor je, kada dijete pokae zanimanje za raunalo.
Ipak, neka istraivanja pokazuju kako raunalo nije primjereno za djecu mlau od
tri godine jer do te dobi djeja percepcija te motorike i kognitivne vjetine nisu
dovoljno razvijene za korisno i produktivno koritenje raunala. Meutim, ak i
nakon tree godine, to ne znai da se djetetu treba dopustiti nekontrolirano
koritenje raunala. Zadaa je roditelja kod kue, ali i odgojitelja u djejim
vrtiima, dogovoriti pravila koritenja raunala, poput sadraja koji e se
koristiti/pregledavati i vremena provedenog na raunalu. Za djecu u dobi od pet
do sedam godina ne preporua se vie od sat do sat i pol rada na raunalu, a to
su djeca mlaa, i vrijeme provedeno za raunalom bi trebalo biti krae. Tako se
npr. za djecu do etiri godine ne preporua dnevno koritenje raunala vie od 20
minuta. Budui da je informatika pismenost danas vrlo vana i neophodna, djeci
je, uz ostale oblike igre i uenja, potrebno omoguiti pristup raunalu. Meutim,
samo pravilno koritenje raunala, na zanimljiv i kvalitetan nain, obogauje
djetetov razvoj. Upotreba raunala u predkolskoj dobi najee se svodi na
koritenje raunala za igru i razonodu. Upravo su to naini kroz koje djeca
predkolske dobi najvie ue. Djeca vrlo lako usvajaju pravila rada na raunalu,
bilo da je rije o igranju raunalnih igara, crtanju, pregledavanju slika ili prvim
pokuajima pisanja, odnosno koritenja Interneta. U ranije spomenutom
istraivanju (Tatkovi i Rui Baf, 2011) pokazalo se kako 67% djece u dobi od tri
do est godina koristi raunalo. Pritom se raunalom koristi znatno ve broj
djeaka (70%) u odnosu na djevojice (30%). Raunalom se najee koriste od
pola do jedan sat dnevno, iako se za mlau djecu (u dobi do etiri godine)
preporua dnevno koritenje raunala do 20 minuta.Raunalo najee koriste za
edukativne igre (Super Mario Bros: The Educational Games, Komplet Sunica,
Uilica, Smib igre) i za crtanje. Naime, sasvim je razumljivo da djeca predkolske
dobi ne koriste raunalo za pretraivanje Interneta i pisanje, s obzirom na to da ih
veina ne zna itati i pisati. Budui da u predkolskoj dobi poinju usvajati
preditalake i grafomotorike vjetine, sve ih vie poinje zanimati pisanje na
raunalu i pretraivanje Interneta, a manje igranje edukativnih igara. U prilog
tome govori i podatak da ih u dobi od pet i est godina 74% koristi raunalo u
svrhu igranja edukativnih igara u odnosu na njih ak 95% u dobi od tri i etiri
godine koji koriste raunalo u istu svrhu. Iako su navedene edukativne igre
prihvatljive djeci predkolske dobi, ak preporuljive, one ne mogu i ne bi smjele
zamijeniti ostale vrste igara kod djece. Istraivanja pokazuju pozitivne uinke

edukativnih igara na djetetov psihomotorni razvoj. Kroz edukativne igre, djeca

ue na jednostavan i zanimljiv nain, razvijaju intelektualni potencijal, vjetine
rjeavanja problema i sposobnost snalaenja u novim situacijama, stjeu osjeaj
kompetentnosti i samopouzdanja te razvijaju strategije noenja sa stresom
naroito vlastitim neuspjehom, utjeu na razvoj percepcije i motorike fine
motorike i okulomotorike (koordinacija oko-ruka). Nadalje, edukativne i ope
raunalne igre potiu djeju zaigranost i istraivaki duh, kreativnost, pamenje
te logiko razmiljanje i zakljuivanje. Roditelji su esto zabrinuti zbog moguih
negativnih utjecaja raunala, naroito raunalnih igara, na agresivnost kod djece.
Premda neki autori smatraju da igranje raunalnih igara uzrokuje agresiju, novija
istraivanja pokazuju kako igranje ak i nasilnih videoigara nije toliko opasno kao
to se to do sada mislilo (Ferguson, 2009). Djeca iz stabilnog socijalnog okruenja
u pravilu ne mogu kroz agresivne raunalne igre i sama postati agresivna, ali one
mogu imati negativan uinak kod ve agresivne djece te poticati agresivno
ponaanje kod djece koja su bila rtve nasilja. Tonije, znakovi agresivnosti mogu
se javiti kod vrlo malog broja djece igraa to je zanemarivo s obzirom na sve
ranije navedene pozitivne uinke raunalnih igara. Kato (2010) ak navodi da
igranje odreenih raunalnih igara moe koristiti kod lijeenja bolesti poput
astme (igra BronkietheBronchiasaurus) ili edukacije djece koja boluju od
dijabetesa (igra PackyandMarlon). Ukoliko roditelji nisu sigurni koje igre bi
trebali ponuditi djeci, program PEGI (The Pan-European Game Information) im
moe pomoi. Rije je o program kojem je glavni cilj informiranje roditelja o
donoenju odluka pri kupnji raunalnih igara, na nain da sadri klasifikaciju
prema ivotnoj dobi djeteta, odnosno kojoj dobnoj skupini je pojedina igra, film,
video, DVD namijenjen (npr. 3+, 5+, 7+ itd.). Osim zbog mogueg utjecaja na
agresivna ponaanja djece, esto se smatra kako raunalo nepotrebno oduzima
djeci vrijeme za igru kao glavnom obliku uenja te kako se zbog raunala manje
drue s prijateljima i udaljavaju od stvarnog svijeta. Kako bi se izbjegle ovakve i
sline nepotrebne generalizacije, utjecaj medija uvijek treba gledati u kontekstu.
Pritom se u prvom redu misli na uloge i odnos roditelja prema raunalu. Ukoliko
roditelj cijeli dan provodi pred raunalom igrajui raunalne igre ili pregledavajui
drutvene mree, vrlo je vjerojatno da nee uspjeti djetetu ukazati na tetnost i
nepotrebnost navedenog s obzirom na to da mu svojim primjerom pokazuje
drukije. Istraivanja pokazuju kako je dugotrajno koritenje raunala kod roditelja
povezano s dugotrajnim koritenjem raunala kod djece (Sindik, 2012). S druge
strane, ukoliko mu svojim primjerom roditelj ukae na sadrajno i vremenski
primjereno koritenje raunala, dijete e vjerojatno usvojiti i slijediti takav primjer
roditelja. Dakle, djeca odrastaju uz medije, a o ivotu s medijima najvie ue u
obitelji. Vrlo je vano od najranije dobi dijete na primjeren nain uiti radu na
raunalu s ciljem sprjeavanja kasnijih tetnih posljedica, naroito kada usvoji
vjetine itanja i pisanja te kada bude bez nadzora provodilo vrijeme na
Internetu. Neki od najeih problema koji se pritom mogu javiti su: djetetu
neprimjerene informacije (pornografija), stranice koje potiu mrnju i
diskriminaciju, dezinformacije, maltretiranje od strane druge djece, davanje
osobnih podataka kroz koje mogu postati rtvama prijevara ili pedofila. Takoer,
postoji opasnost od razvoja ovisnosti o Internetu; bilo o raunalnim igrama,
drutvenim mreama, kupovini i sl. jer se time naruava djetetovo psihofiziko

zdravlje te dolazi do potekoa u socijalnom funkcioniranju kao i smanjenoj

kolskoj uinkovitosti. Kako bi roditelji imali nadzor nad sadrajima kojima dijete
pristupa na raunalu, poeljno je raunalo drati u nekoj zajednikoj prostoriji
poput dnevnog boravka. Naime, najvei broj iskoritavanja i izlaganja
neprimjerenim sadrajima dogaa se dok su djeca na Internetu bez prisutnosti
odraslih osoba. Osim sadraja, roditelji tako mogu kontrolirati i vrijeme koje dijete
provede za raunalom. Takoer, korisno je i poeljno ponekad se pridruiti djetetu
tijekom igranja raunalnih igara i/ili pretraivanja Interneta. Na taj se nain mogu
bolje upoznati djetetove elje i interese, pokazati mu neki sadraji do kojih moda
ne bi samo znalo doi, a mogu mu biti zanimljivi i korisni, ali mu i dati prikladno
objanjenje ukoliko se naie na nerazumljiv, zastraujui ili sadraj neprimjeren
njegovom uzrastu. To je naroito vano kod djece predkolskog uzrasta s obzirom
na to da kod njih jo uvijek ne postoji razlikovanje stvarnog svijeta od onog
predstavljenog u medijima. Budui da jo uvijek nemaju razvijeno kritiko
miljenje, podlonija su i vie izloena moguim tetnim posljedicama. Takoer, s
ciljem sprjeavanja pristupa neeljenim sadrajima, postoji mogunost koritenja
tzv. filtera. Osim posljedica na djetetov psihiki razvoj, korisno je spomenuti i
fizike uvjete rada na raunalu s ciljem prevencije fizikih problema poput
kratkovidnosti, poremeaja dranja tijela i miino-kotanih bolesti. Budui da se
kod kue i u djejim vrtiima uglavnom koriste raunala prilagoena odraslima, a
ne djeci, potrebno je koritenje raunala, to je vie mogue, prilagoditi djeci. To
bi znailo sljedee: ekran bi trebao biti u razini djetetovih oiju, dijete bi na stolici
trebalo sjediti pravilno, stopala bi trebala biti na klupici (ukoliko se raunalo ne
nalazi na djejem stolu, a dijete sjedi na djejoj stolici), laktovi bi trebali biti
savijeni pod pravim kutom kako bi pravilno, i lake koristilo tipkovnicu, a veliki bi
mi trebalo zamijeniti manjim kako bi se sprijeilo naprezanje ake. Takoer je
poeljno dijete nauiti da tijekom rada na raunalu povremeno napravi pauzu,
odnosno nakratko skrene pogled s ekrana i protegne se, a sve s ciljem smanjenja
negativnih zdravstvenih posljedica. Dakle, kako bi se osposobilo za suvremeni
ivot, djetetu je neizostavno poznavanje rada na raunalu. Cilj cjelokupnog
odgoja i obrazovanja je omoguiti razvoj djeteta u skladu s njegovim
sposobnostima i potrebama. To ukljuuje i informatiku edukaciju odgojitelja u
djejim vrtiima budui da danas najstarije skupine mnogih djejih vrtia
posjeduju raunala. Vrlo je vano ponovno naglasiti najvaniju ulogu roditelja
tijekom djetetova razvoja i odrastanja uz raunala.

PRIMJER EDU SOFTWARE 1.

MALA UILICA
Sve na jednom CD-u: brojke, slova, priroda, promet, drutvo, boje,
odnosi meu predmetima + 2 zabavne igre
Mala Uilica, mlaa sestra svima poznatije velike Uilice, jedinstvena je zabavna
multimedijska igra i edukativni softver.
Namijenjena je djeci predkolske dobi od 4 do 7 godina i razvijena u suradnji
sa strunjacima za razvoj i potrebe predkolske djece.
Kvalitetna pria i matoviti likovi uz zanimljive igre u potpunosti opravdavaju
koncept uenja kroz igru i zabavu potiui dijete da misli i eli vie, jae i bolje.
Kroz arobnu avanturu junaka Mine i Morfeka djeca upoznaju sva bitna podruja
za bezbrian polazak djeteta u kolu potiui ujedno njihov osobni razvoj i
samopouzdanje.
Mala Uilica Vam na samo jednom CD-u donosi 7 edukativnih igara na dvije
teinske razine i dvije 2 zabavne igre.
Igra slova - Djeca upoznaju i ue sva slova abecede. U igri djeca trae junaka
koji se igrati voli i uiti eli, makar nije u koli!
Igra brojevi - Djeca ue brojeve od 1 do 10 svladavajui prepreke, brojanjem u
skupu, pridruivanjem brojeva i sl. Naue li brojeve, bit e svima drago, saznat e
pritom tko je Medo, a tko arobnjak Dago.
Igra priroda - Djeca ue dane u tjednu, godinja doba i njihove posebnosti u
prirodi. U Svezemlji raste stablo arobnih grana koje otkriva koliko tjedan ima
dana.
Igra drutvo - Djeca upoznaju Magu i ue o njegovoj obitelji. Na obiteljskom
stablu svatko mora nai mjesto pa e ih miem smjestiti vjeto.
Igra promet - Djeca ue prijevozna sredstva i mjesta gdje ona prometuju elimo
li putovati vlakom, tranice nam trebaju, ne moemo zrakom!
Igra boje - bojenjem u bojanki djeca svladavaju boje. Susreu se s nekoliko
izazova, upoznaju hobotnicu, a mogu ispisati ili kreirati svoju sliku.
Igra odnosi meu predmetima - Djeca ue to je lijevo, a to desno, to je
gore, a to dolje. U igri e i nekome morati pomoi da se vrati kui.
DODATNI SADRAJI MALE UILICE

Dodatnim zabavnim sadrajima Mala Uilica nastoji zadovoljiti djeju potrebu za

igrom, ali kroz igre razvijati i percepciju, panju, pamenje i miljenje.
Igra memory - Putem ove zanimljive igre djeca razvijaju panju i pamenje, a
sigurno ete se i Vi zajedno s njime zabaviti
Igra drvo sveploda - Skupljanjem zdrave te izbjegavanjem nezdrave hrane koja
raste na arobnom drvetu Sveploda , djeca se upoznaje sa zdravim ivotnim
navikama.