Mediji i odgoj

Projekt “Deset dana bez ekrana”

OŠ “Đuro Ester”, ožujak 2012.g.
Roditeljski sastanak u 2. razredima
mr.sc. Jasna Relja, pedagoginja
savjetnica
Kako mediji utječu na odgoj
djeteta u obitelji?

Mediji elektronski zlostavljaju djecu i

odrasle?
Da li gledanje medija usporava tjelesni
metabolizam?
Zaustavlja rad i razvoj dječjeg mozga?
Pretjerano gledanje TV jedan je od
uzroka depresije?
Suvremena ovisnost – tri ekrana – TV,
Internet, mobitel
Dobre strane – brza komunikacija, hitna
komunikacija, obrazovanje, informiranje

Loše strane
manipulacija sadržajima (reklame, sapunice…),
zračenje, otuđenje čovjeka od čovjeka,
gubitak koncentracija i pažnje, gubitak emocija,
kvaliteta slobodnog vremena,
zdravlje (motorički razvoj, pretilost…)
 Što donosi pretjerano gledanje
televizije?
Stvara izmišljeni svijet
Izaziva lažna sjećanja – djeca postaju mali odrasli,
ponašaju se i govore kao da su zrelija i starija
Uzrokuje probleme s koncentracijom i pažnjom –
nerealno brzi ritam izmjene prizora u emisijama može
izmijeniti normalni razvoj mozga, on se razvija tijekom
prve tri godine (tada ne bi smjelo biti gledanja televizije),
manjak sna, teško zaspu,nemir
Izaziva ravnodušnost
Uči nasilju
 Značaj koncentracije za dijete

Koncentracija se najčešće definira kao

«sposobnost voljnog usmjeravanja misli u
željenom smjeru». Biti koncentriran znači imati
mogućnost da svoje misli određeno vrijeme
usmjerimo na neki zadatak.

Kako bismo izvršili bilo koji zadatak, važna je

koncentracija, ona je jedna od osnova učenja. Da bi
mogla nešto naučiti, djeca se moraju usredotočiti na
zadatak, ostati sjediti određeno vrijeme, pratiti uputu i
zapamtiti je. Zato je važno vježbati koncentraciju.
 Što može pomoći boljoj koncentraciji:

1. Obratiti pažnju na fiziološke potrebe

- 9 sati sna, manje šećera u hrani, povećati unos proteina, kretanje i fizička aktivnost.

2. Ukloniti distraktore
Ugasite sve što proizvodi buku (TV, kompjutor, perilica suđa...), pripazite na količinu
svjetla i vrstu svjetla (fluorescentna svjetla znaju izazivati nemir), nemojte pričati s
djetetom dok nešto radi i sl.

3. Osigurati atmosferu koja potiče koncentraciju

- uredno mjesto gdje dijete boravi i uči (neurednost potiče nemir) i stalno mjesto
(mozak se zna pripremiti za posao kad dođe u prostor gdje je navikao raditi).

4. Organizirati aktivnosti koje potiču obavljanje nekoliko radnji za redom

Ponavljanje slijedova radnji usko je povezano s koncentracijom. Pripremati
jednostavno jelo po receptu, servirati stol ili slagati stvari po određenom redosljedu
(npr. abecednom). Igre za stolom (mikado, memori, tombola i sl.) ili igre kartama
(Uno, Crni Petar i sl.) pomažu djetetu da se usredotoči na zadatak.
 Što može pomoći boljoj koncentraciji:

Aktivnosti rukama
Neka djeca bolje se koncentriraju kad rade
rukama – rezanje papira, glina, glinamol,
kućanske aktivnosti, pomoć u dvorištu ili vrtu,
igra

Obavezno dovršiti aktivnost

Kad se počne igrati, crtati, slagati kocke ili
puzzle, ne prekidati dijete. Tako se vježba
usmjeravanje pozornosti i koncentracija.
 Utjecaji video-igrica
na živčani sustav

Što više vremena dijete provodi gledajući televiziju i igrajući video-

igre, to se više navikava orijentirati na snažne podražaje i
impulzivnu akciju. U stvarnom svijetu podražaji su mnogo blaži, a
aktivnost obično usporenija. Javlja se dosada i počinje tražiti sve
snažnije podražaje u okolini.

Televizija i video-igre, istovremeno izazivaju snažne osjećaje i

potrebu za akcijom. Tako se nakuplja živčana i mišićna napetost.
Nakon što se 'vrati u stvarni svijet' djetetu je teško naći način
izražavanja i otpuštanja te energije i napetosti.
Vjerojatno i sami možete primijetiti sličan nemir, ako ste navikli na
dinamičan posao i odjednom odete na duži neaktivni odmor ili
bolovanje. Slično je s ljudima koji su tek umirovljeni
 Odgoj i manipulacija medija

ODGOJ MANIPULACIJA
Kritičnost Kritizerstvo
Kreativnost Imitatorstvo
Samostalno Ovisnost o
donošenje odluka odlukama drugih
Marljivost, upornost, Brza i laka
rad zarada
Vlastiti interesi, nada Dosada, dokolica
Znatiželja i Stanje pasivnosti
postignuće
Manipulacija medija – utjecaj na roditelje
i djecu
Poticanje ovisnosti o stvarima
Reklama stila odijevanja i zabave, izgleda
Poticanje uživanja i hedonizma, a ne
društveno angažiranje
Manjak ambicije
Ostvarenje vlastitog ja kroz sebičnost
Dokidanje svih zabrani i normi - sloboda je
raditi sve što pojedinac želi – no to je
narušavanje slobode drugog – pitanje
autoriteta
 Televizija - kućepaziteljica

Istraživanja u svijetu (Europa i SAD) pokazuju da 60%

domaćinstva imaju uključen televizor cijeli dan do 10
sati, da se djeca više druže s TV-om nego s vršnjacima i
roditeljima

Pasivno promatranje programa dovodi do oponašanja od strane

djece, pa i odraslih – tjelesni izgled, seksualnost, zdravlje, način
zabave…
 Utjecaj TV programa na psihološki
razvoj i rad mozga kod djece
Manjak koncentracije i pažnje
Težnja užurbanosti i brzini
Razvijanje nestrpljivosti i nemira
Osjećaj tjeskobe i straha – nasilni sadržaji nas
zlostavljaju preko ekrana
Gubitak interesa za stvarni život – život u
virtualnom svijetu
Nezadovoljstvo sobom, svojim izgledom,
stvarima, uspjehom
 Utjecaj programa na odgoj

Manjak autoriteta

Manjak moralnih vrijednosti

Slabija povezanost roditelja i djeteta

Otuđenost između članova obitelji

Veliki utjecaj vrijednosti na djecu s ekrana koje

obitelj ne prihvaća u svome domu
 Preporuka
Imati jedan TV u kući,
Nikako ne imati TV u dječjoj sobi
Dijete do treće godine ne bi smjelo gledati televiziju jer se do tada
formira mozak
Za vrijeme učenja i pisanja, jela ne imati uključen TV
Gledati TV jedan - dva sata dnevno
Obratiti pozornost na sadržaje koje dijete gleda
Razgovarajte i komentirajte ono što dijete gleda
I sami što manje gledajte TV, djeca vas oponašaju
Prikladni sadržaji za djecu: prihvatljivi crtani filmovi, obrazovne i
dokumentarne serije u skladu s uzrastom, filmovi o stvarnom životu,
dječji filmovi
Neprikladni sadržaji: nasilni sadržaji, filmovi strave, pornografski
sadržaji, sapunice, show magazini, reklame…
Promijeniti način gledanja na dijete – 12
praktičnih vježbi
1. dijete je duhovna dimenzija – neograničen u svom rastu i razvoju
2. djeca su svjesna roditelja – raspoloženja, stava
3. kada je roditelj kod kuće djeca moraju osjetiti slobodu
4. djecu učiti moralnosti jer je moralnost temelje sreće svakoga
5. roditelj mora imati moralnost da bi je mogao poučavati – ona se vidi na
svakom čovjeku
6. poštovanje djeteta kao osobe
7. reći nekada lijepu riječ djetetu
8. roditelj treba biti svjestan svojih i djetetovih vrlina (nabrojite ih:)
9. život je najvažniji, roditelj treba naučiti djecu da negativne misli, riječi i
djela ubijaju život u nama
10.depresivna djeca pate od osjećaja krivnje, loše slike o sebi
11. potrebno je dopustiti djeci da priznaju svoje slabosti, djeca lažu kada
znaju da ne smiju biti iskrena, a iskrena su kada znaju da mogu ispraviti i
priznati svoju grešku, rađa se povjerenje u dobro
12. svaki dan je važno opraštati sebi i drugima, učiti opraštati i djecu
 Literatura

Naše dijete, videoigre, Internet i televizija – Nessia

Laniado, Studio TIM, Rijeka, 2005.
Daljinski upravljani - Aric Sigman, Ostvarenje, 2010.
 Hvala na pažnji!

Iskoristite vrijeme bez medija u radu,

druženju, igri i zabavi !