A GRUPA

1. Nabroji 3 vrste plača.

Prema Bridgesu (1932) su to: plač gladi=kratki učestali vriskovi s kratkim pauzama za
udisanje, plač neugodnosti=dugotrajni i viši plač s dugim pauzama, plač sličan plaču
gladi, ali je znatno viši i njime dijete izražava grijev

2. U kojem se razdoblju javlja diferenciranje emocije?

Emocije se kod djece iz stanja uzbuđenosti , diferencijaraju između 1. i 3. Mjeseca života.

3. Što je prijelazni objekt?

Prijelazni fenomen je normalni dječji razvojni fenomen rane dječje dobi koji olakšava
djetetovo odvajanje od majke (skrbnika). To može biti određena igračka, krpica, dekica.

4. Prosječni vokabular djeteta s 3 godine?

250-500 riječi

5. Što je stoičko ponašanje i na što utječe?

To je oblik ponašanje koje se može smatrati kooperativnim, ali ne i i normalnim . Dijete

uglavnom sjedi mirno i pasivno privaća sve bez protivljenja ili neugode, nevoljko govori i
djejuje šutljivo i žalosno. Takav je tip ponašanja karakterističan za zlostavljanu djecu.
Stoičko ponašanje utječe na soc. komp. Djeteta, integracija djeteta u zajednicu, moralno
rasuđivanje i cjelokupan razvoj.

6. Nabroji stilove roditeja.

Autoritativan, autoritaran, zanemarujući i popustljivi

7. Objani „ ja-poruke“

(One su dio asertivne komunikacije, to je komunikacijska tehnika kojaznačajno pridonosi

da izrazimo što osjećamo i da nas razumije, s njima se smanjuje mogućnost sukoba.
Pomoću njih možemo nenapano reći što nas muči vezano uz ponašanje druge osobe i
što želmo. Ja poruke imaju svoj redoslijed govorenja: ime osobe kojoj se obraćamo,
emocija koju osjećamo i zbog čega, te na kraju molba/želja upućena toj osobi.
Primjerice, „Ivana ja sam jako tužna što si mi otela igračku iz ruke, nemoj to više molim te
činiti.“)

Govore kako se osjećamo zbog postupka druge osobe. Npr. ne reći: Ti si neodgovorna,
već: Kad ne dođeš na vrijeme i ne nazoveš, ja se osjećam povrijeđeno i teško mi se
nositi s tim da se ne mogu pouzdati u tebe

8. Što je altruizam?

To je naklonost i ponašanje kojem je cilj pomaganje drugima u kojem se ne očekuje neka

vrsta nagrade od drugih. To je ona vrsta ponašanja koja se smatra nesebičnom jer su
interesi drugih stavljeni iznad vlastitih interesa.

9. Navedi suvremene teorije prema Brajši.

Evolucijske, psiho-biološke i psihološke teorije.

10. Što označava pojam restitucija?

 Prema Diane Chelsom Gossen to je kreativan dio samodiscipline, ključ konstruktivnog i
humanog pristupa dogoju djece/učenika. Djete ima šansu naučiti popraviti pogreške, ne
stavlja se težište na krivulju nego na proces popravka greške.

11. Je li dobro da roditelj ode iz vrtića dok dijete ne gleda?

Roditelji misle da će time spriječiti djetetov plač, ali to kod djece može izazvati strah,
frustraciju i zbunjenost stoga to nije dobro jer dijete ruši povjerenje u roditelje i ono misli
da je napušteno

12. Objasni ekstralizirana i internalizirana ponašanja.

Ekstranalizirana- rezultat su slabe regulacije emocija, dijete ima loše socijalne vještine
poput:upadanja u riječ, zapovijedanje, svađanje, otimanje stvari,
zadirkivanje,nametljivost, nepoštivanje pravila igre, grubost, tučnjava

Internalizirana rezultat su snažne regulacije emocija, poput povučenosti, zatvorenosti,

podloženosti povodljivosti.

Oba dva tipa ponašana faktori su rizika za razvoj daljnji emocija,ponašajnih i akademskih
teškoća.

13. Temper tantrum

Javlja se oko četvrte godine života i to je pojam koji označava djetetovu sposobnost da
pažljivo sluša upute i pravila, ali može pružati i otpor te stalno testirati granice.

nagli i neocekivani izljevi ljutnje. Mora se izbjagavati; odlazak od djeteta, smijanje,

ruganje, imitacija, ne smije se nudit mito, treba zadrzat mirnocu.

B GRUPA

1.Objasni faze razvoja emocija

I. Usvajanje emocija odnosi se naizražavanje i perceociju emocija. Ta faza uključuje

refleksivne reakcije, karakteristike temperamenta i usvajanja određenih emocija obilježja, ugl
se odvija u ranom djetinjstvu. Osnovne emocije prepoznajemo rano u djetinjstvu te ih dijelimo
na pozitivne (sreća, iznenađenje) i negatvne (tuga, ljutnja, strah...)

II. Faza diferencijacije odnosi na na povezivanje/odvajanje izraza osjećaja prema ili od

određenog konteksta ili ponašanja. Ta faza uključuje strategije koje su usklađene s
društvenim očekivanjima, a omogućuje minimaliziciju ili pretjerano naglašavanje izražavanja
emocija kao i prikrivanja nekih emocija.

III.Transormacije/reorganiziranje emocija uključuje dva različita procesa a)način na

koje određeno emocionalno stanje transformira procese razmišljanja, učenja ili
priprema za reakciju u tom stanju b) odnosi se na to kako se emocionalni proces
mijenja iskustvom i znanjem tako da se kontekst i znacenje emocija javljaju kao
konstrukcija pojedinaca

2. Obilježja emocija
Odnos pojedinca s nekim objektom ili događajem, prepoznatljivo mentalno stanje i
emocionalno izražavanje

3. Kakva su sigurno privržena djeca?

Uznemirena su odlaskom majke, ali se brzo umire kad se ona vrati.Oni imaju tople majke,
osjetljive na njihove potrebe. Sretnija su, kooperativnija, otvorenija prema nepoznatim
osobama i bolje se slažu s vršnjacima. Imaju veći raspon pažnje, manje su impulzivna i bolja
su u rješavanju problema.

4. Što se zbiva u transformaciji emocija?

Dolazi do miješanja emocija njihovih transformacija, te emocionalnog iskustva i verbalizacije

emocija.

5. objasni metaemociju

Pod pojmom strukture metaemocije misli se na osjećaje emocijama, na svjesnost emocija te

na postupanje s dječjim emocijama prvenstveno na emocionalnom, ali i na kongvitivnom
planu. Tri dimenzije strukture metaemocija su: svjesnost vlastiih emocija, svjesnost dječjih
emocija, te upravljanje dječjim emocijama.

6.Detaljno opiši krug prezasićivanja

Roditelji i na najmanji znak djeteta „skaču“ i počinju ga tetošiti. Pokreće se lavina

međusobnog uvjetovanja roditelja i djeteta kad roditelji misle da dijete ima krho zdravlje ( ili
ga zaista ima ). Dijete na temelju simptoma bolesti dobiva posebnu izaženu pažnju i to
djeluje kao pozitivno potkrpljenje za nastavak takvog ponašanja. Krug takvog međusobnog
uvjetovanja čvrsto se stišće oko djeteta, ali i roditelja

7. Prosječni vokabular između 12 i 18 mjeseci?

Oko 50-ak riječi

8. Objasni Bronfendrennovu teoriju ekoloških sustava.

Urie Brofendrenner je u sklopu svoje ekološke teorije razvoja identificirao 4 razine okolinskih
utjecaja na dijete, počevši od onih koje su djetetu bliske i u kojima neposredno sudjeluje pa
do onih koji su mu prilično udaljeni i u kojima ne sudječuje izravnoPrema ovom modelu dijete
se nalazi na sredini, a oko njega se šire u koncentričnim krugovima slojevi okoline.

I. Mikrosustav- čini prvu razinu, a odnosi se na svakidašnju okolinu u vrtić, obitelji,

školi, uključujući i odnose s roditeljima, braćom i sestrama, vršnjacima i
odgajateljima
II. Mezosustav- čini drugu razinu, odnosi se na interakciju odnosno međusobno
djelovanje različitih mikrisustava u koje je dijete uključeno, npr. Kako dječje
funkcioniranje u obitelji na interakciju s vršnjacima u vrtiću
III. Egzosustav- čini treću razinu, u njemu dijete ne sudjeluje izravno, a odnosi se na
širu okolinu, ukupnu socijalnu mrežu, masovne medije, školsko vijeće, crkvenu
zajednicu
IV. Makrosustav- čini četvrtu razinu, i najširi je djelokrug okoline, a odnosi se na
obilježja određene kulture kao što su obrazovanje, privreda, religija i društveni
status
9. Prevalencija međugeneracijskog prenošenja zlostavljanja.

Steel i Pollock (1968.) postotak prijenosa zlostavljanja kroz generaciju je 100%

Kaufman i Zigler (1987.) Rade reviziju, retrospektivn utvrđen postotak je 80%, a

prospektivno je utvrđen postotak od 30%

Egeland (1993) Kaufmann, Zigler (1993) Oliveer (1993)- 30-40% zlostavljanih roditelja
nastavit će zlostavljat svoju djecu

Myers (2006) stope prijenosa zlostavljanja kreću je od 10% do 70%, Također majke koje su
zlostavljane u djetinjstvu u 40% će zlostavljati ili napustiti svoju djecu, 30% da će im pružiti
graničnu njegu i brigu, a 30% dobru njegu i brigu. Samo 3% majki koje nisu zlostavljane u
djetinjstvu će zlostavljati svoju djecu.

10. Kad dijete može regulirati emocije i samoregulirati ponašanje?

U razdoblju od 3. do 6. god. to se intenzivno razvija, dijete postaje svjesno svojih osjećaja,

počinje shvaćati da se svojim ponašanjem možeosloboditi neugodnih emocija. Sa 7 godina
sve su uspješnija u tome.

C GRUPA

1. Nešto o Vigotskom.

Vigotski naglašava važnost kongvitivnih procesa za dječje soc. ponašanje i soc. interakcije.
Prema njemu se soc. pon. stječe putem kongvitivnh vještina u interakciji s drugim koje
usmjeruje našu percepciju, zaključivanje,tumačenje događaja i očekivanja vezana za
buduće događaje

2. Što je teorija uma?

Teorija uma je kongvitivni mehanizam. Izraz koji se koristi za objašnjavanje intelektualnih

sposobnosti koje omogućuju ljudima shvatiti kako druge osobe mogu imati uvjerenja, želje,
planove, nade, info i namjere te se sve to može razlikovati vanjsk manifestacije tuđih
namjerai želja. Kritično razdoblje u razvoju teorije uma je predšk. razdoblje (od 3. do 5.
god.), ali zapravo taj razvoj počinje još ranije.

3. Navedi 6 osnovnih emocija

Radost, iznenađenje, gađenje,tuga, ljutnja, strah

4. Koliko posto djece ima razvijenu sigurnu privrženost?

70%

5. Što je temperament?

To je genetski određen dio ličnosti u kombinciji s neurološkim sazrijevanjem i

hormonalnim sustavom doprinosi ličnosti djeteta. O njemu ovisi koje će emocije dijete
doživljavati češće i intenzivnije kao i koji će mu biti prvi načini reakcije na njih.

6. Što je privrženost?

Privrženost se određuje kao ustrajna emocionalna veza koja povezuje dvije osobe ili
pripadnika subhumane vrste. Ponašanja kojima je privrženost definirana uključuje
pokušaje održavanja kontaktaili blizine s objektom privrženosti te pojavu ankcioznosti
prilikom odvajanja od njega.

7. 3 obilježja emocija

Fiziološke promjene, subjektivno iskustvo i manifestiranje ponašanja

D GRUPA

1. Opiši dječje emocije

Dječje emocije jednostavne su i spontane, česte i kratkotrajne, snažne i nestabilne. Ne

mogu se suzdržati, ali kao i kod odraslih stvarne su. Djeca osjećaju kao i mi i nepravedno
je omaložavati (zanemariti) nečije emocije zbog dobi. Također i dječje emocije imaju
svoju ontogenezu

2. Razlika i sličnosti između straha i tjeskobe

Sličnost između straha i tjeskobe očituje se po tome što se javljaju u nama kada neku
situaciju doživljavamo opasnom il prijetećom. Razlika je u tome štoo je strah osjećaj koji
se javlja u situaciji koju doživljavamo opasnom iili prijetećom, ali ta je reakcija usmjerena
na nešto što se događa baš sada, dok je tjeskoba raspršenije stanje usmjereno na
budućnost, potiče da se pripremimo na prijetnju koju očekujemo u budućnosti.

3. Što je odgoj, a što socijalizacija?

Odgoj je svjesno cilju usmjereno djelovanje na dijete kako bi se usadile poželjne osobine,
vrijednosti, stavovi i moral.Socijalizacija je proces koji podrazumijeva djelovanje i
utjecanje okoline u pripremi djeteta za sudjelovanje u društvenom životu, učenju
razumijevanja kulture, ponašanja u grupama;ispunjavanju različitih socijalnih uloga

4. Što je metakomunikacija?

U teoriji komunikacije to je učenje koje za predmet ima samo komuniciranje, njegove

različite razine, načine priopćavanja i značenje kodova

5. Razlika u spolovima u prosocijanom ponašanju?

Spolne razlike u manifestiranju prosocijalnog ponašanja nisu toliko konzistentne kao kod
agresivnog ponašanja. Rezultati većine istraživanja upućuju na to da su djevojčice više
prosocijalne od dječaka kao i žene od muškaraca

6. Ako dijete osjeti strah, navedi nekoliko poz/neg rečenica koje će ga utješiti.

„U redu je da se bojiš, svi se mi ponekad nečega bojimo“

„vjerujem da te to uplašilo, žao mi je što ti je teško.“

„Tu sam i pomoći ću ti da pobijediš svoj strah.“

„Što ti sada može pomoći?“

„Prestani se bojati...“

„Prestani se bojati ili te više nikad neću voditi u zoo“

„Ma daj, samo se curice plaše“

„Prestani plakati, nisi mala beba“

7. Tipovi nesigurne privrženosti

Izbjegavajući, opirući i dezorijentirani tip

8. Što su soc vještine, a što soc. kompetacija?

Socijalne vještine- specifična pozitivna ponašanja, pomažu djeci u stvaranju socijalnih

interakcija i kavlitetnih odnosa, priodonose integraciji u vršnjačku skupinu i nošenju sa
zahtjvima okoline. Također obuhvaćaju vještine komuniciranja, rješavanja problema,
odlučivanja, kritičkog i kreativnog mišljenja i upravljanja sobom, svojim emocijama i
ponašanjem

Socijalna kompetacija- način na koji dijete koristi vještine u odnosu s drugima te

obuhvaća emocionalne i kongnitivne vještine potrebne za uspješno snalaženje u svim
socijalnim situacijama. Doprinosi zdravom razvoju djece, izgradnji kvalitetnih odnosa s
drugima i samim sobom

SUVREMENA TEORIJA

Evolucijska teorija- temelji se na radu C. Darwina i pretpostavlja postojanje više

osnovnih emocija, usmjerena je na istraživanje, način izražavanja emocija, funkcija je
emocionalnog i evolucijskog razvoja

Psihološka teorija- uključuje psihodinamske i kongnitivne teorije te razvojne

perspektive u proučavanju emocija