Projekt Zašto mladi trebaju čitati popularnoznastvene tekstove, i to odmah?

TREĆA RADIONICA – Omogućuju li nam pametni telefoni da budemo pametniji,

online 4. studenoga 2021.

Pročitajte ponuđeni tekst i odgovorite na pitanja.

Svoje odgovore pošaljite do početka radionice učitelju / učiteljici ili
nastavniku / nastavnici koji / koja vas je potaknula da se uključite u online
radionicu.

TEKST 2

Manfred Spitzer, Digitalna demencija

Usvajanje istinskih znanja ne odvija se ni surfanjem ni prelijetanjem, nego aktivnim

sučeljavanjem, mentalnim okretanjem i obrtanjem, neprestanim ponovnim
miješanjem, dovođenjem u pitanje, analiziranjem i ponovnim sistematiziranjem
sadržaja. To je nešto sasvim drugačije od prenošenja bitova i bajtova iz jednog
medija u drugi. Vidjeli smo da pohranjivanje informacija u mozgu ovisi o dubini
obrade. Prelijetanje i surfanje su, međutim, površni procesi. Nije nikakvo čudo da je
rezultat taj da se niti što razumije, niti išta ostane sačuvano.
Iz svega toga slijedi tvrdnja da zbog novih digitalnih tehnologija trebamo
nova sveučilišta nije točna. Argument da tehnologija revolucionira učenje iznosio se
za svaku novu tehnologiju: film, radio, televiziju, sad i računala i internet.
Znanstvenik Chis Jones citira izvore iz vremena prije interneta u kojima se
govori o tome da si studenti sami mogu odabrati najbolje profesore svijeta. To se
moglo još u doba radija, filma i televizije. Je li to nešto promijenilo u činjenici da se
učenje u biti odvija onda kad postoji osobni odnos između mentora i studenta, kad
jedan drugog mogu nadahnuti? Računalna metaforika prenošenja informacija – iz
online programa u mozak – baš i ne odgovara tom uvidu.
Na ovome mjestu tehnofil može prigovoriti da s crowdsourcingom i
inteligencijom roja ipak nastaju sasvim novi oblici kolektivne obrade informacija,
čije blagodati još ne možemo ni sagledati. Tome bih – kao i drugim internetskim
stručnjacima – rado odgovorio da će te aktivnosti možda biti uspješne na tržištu jer
automatizacijom i podjelom na mnogo ljudi duhovni rad čine jeftinijim, ali ni u
kojem slučaju neće pridonijeti osobnom obrazovnom napretku. Ljudi nisu ribe,
mravi i insekti. Velika duhovna ostvarenja nastaju u jednom mozgu. Istina, ona
pretpostavljaju obrazovanje (pomoću drugih) i razmjenu (s drugima): znanost znači
razgovor! Isto vrijedi za sva kulturna ostvarenja, od kojih znanost predstavlja samo
dio. Ali Mona Lisa, Mjesečeva sonata, San ljetne noći, Faust, integralni račun, teorija
relativnosti ili dokaz za Fermatov posljednji teorem nastali su u svakom od
nabrojenih primjera u samo jednom veoma dobro obrazovanom mozgu.
Trenutno ne vidim da bi digitalni mediji mogli ubrzati, produbiti ili na ikoji
način poboljšati taj proces oblikovanja mozga. Dokazani su mnogi negativni učinci,
naposljetku veoma jasno i kod generacije digitalnih urođenika.
***
Digitalni mediji vode do toga da manje koristimo mozak, čime njegova učinkovitost s
vremenom opada. Oni k tome ometaju oblikovanje mozga mladih ljudi pa njihova
mentalna učinkovitost ostaje od samog početka ispod razine koju bi bez tih medija
Projekt Zašto mladi trebaju čitati popularnoznastvene tekstove, i to odmah?
TREĆA RADIONICA – Omogućuju li nam pametni telefoni da budemo pametniji,
online 4. studenoga 2021.

mogli postići. To se nipošto ne odnosi samo na mišljenje nego i na našu volju,

emocije i prije svega na naše društveno ponašanje. Učinci su mnogostruko dokazani
i odvijaju se preko različitih mehanizama koji su u velikoj mjeri razjašnjeni
zahvaljujući različitim istraživanjima, posebice istraživanjima mozga.

PITANJA ZA UČENIKE

1. Napišite značenja riječi izdvojenih iz ponuđenoga teksta. Predlažemo da

značenja napišete samostalno, bez pomoći drugih osoba ili rječnika.
Važno nam je dobiti što točniju informaciju o vašem razumijevanju
izdvojenih riječi. Nitko neće ovjenjivati vaše odgovore.  I odgovori „ne
znam“ ili „nisam siguran“ su dobri odgovori.

sučeljavanjem susretanjem

sistematiziranjem nisam sigurna

bitova jedinica u kojoj računalo zapisuje podatke

bajtova veća jedinica sastavljena od 8 bitova u kojoj računalo zaposuje podatke

argument tvrdnja koja dokazuje istinitost naše izjave ili dokazuje njezinu
neistinitost

računalna metaforika ne znam

uvidu primjeru

tehnofil ne znam

blagodati prednosti

integralni račun ne znam

digitalnih urođenika osobe rođene u vrijeme digitalnog doba, tj. kada je tehnologija
već razvijene i dostupna široj javnosti

učinkovitost djelotvornost

nipošto ni u kojem slučaju

Projekt Zašto mladi trebaju čitati popularnoznastvene tekstove, i to odmah?
TREĆA RADIONICA – Omogućuju li nam pametni telefoni da budemo pametniji,
online 4. studenoga 2021.
učinci posljedice

2. Napišite tri aktivnosti u kojima se najčešće koristite telefonom i tri aktivnosti

u kojima se koristite računalom! (na primjer: za razgovor s prijateljima, za
dopisivanje, za slušanje glazbe, za traženje podataka o nečemu, za gledanje
videa... što god doista radite)

Tri aktivnosti u kojima se najčešće koristite telefonom:

a) Razgovor s prijateljima

b) Slušanje glazbe

c) Traženje podataka o voznom redu vlakova

Tri aktivnosti u kojima se najčešće koristite računalom:

a) Gledanje videa

b) Uređivanje i stvaranje word, powerpoint i excel dokumenata u školske svrhe

c) Čitanje vijesti

3. Razmislite o tome koje su po vašem mišljenju dobre, a koje loše strane

korištenja tehnologije? Porazgovarat ćemo o tome na radionici.

Dobre strane korištenja tehnologije:

- omogućen nam je lakši pristup svim informacijama
- možemo komunicirati s ljudim diljem svijeta
- u slučaju pandemija, tehnologija omogućuje odvijanje online nastave

Loše strane korištenja tehnologije:

- na neki način postajemo sve gluplji jer nam je pristup informacijama sve
lakši, a informacije koje pronađemo brzo zaboravimo
- postajemo ovisni o tehnologiji i prestajemo se družiti s ljudima uživo
- drugi ljudi imaju pristup našim podatcima te može doći do krađe novaca ili
otkrivanja naših osobnih podataka što nas dovodi do zaključka da tehnologija
nije sigurna

Hvala na odgovorima!