Sadraj

Uvod .. 2 Poetna razmatranja .. 3 Svojstva interneta .. 4 Postoji li ovisnost o internetu 6 Ovisnost o internetu .. 7 Pregled istraivanja ... 11 Znaci ovisnosti o internetu 14 Zakljuak ... 17 Literatura ... 19

Nije izgubio onaj tko je izgubio, ve onaj tko hoe izgubljeno vratiti!
Talijanska poslovica

Uvod

Ovaj rad se bavi novom i razmjerno slabo istraenom problematikom ovisnosti o internetu meu mladima. Nekoliko posljednjih godina internet sve vie ulazi u nae domove i postaje velikim pomagaem u svakodnevnom poslu, od informacija o polascima vlakova, autobusa i zrakoplova, vremenskim prilikama, preko najnovijih informacija o zbivanjima u svijetu i kod nas pa do kupovanja i plaanja rauna putem banke. Ta je suvremena tehnologija donijela ovjeanstvu nesagledive koristi u svim podrujima ljudskog ivota znanosti, zdravstvu, kulturi, tehnici, prosvjeti, privredi i drugim podrujima koja slue dobrobiti i unapreenju kvalitete ovjekova rada, napretka, zdravlja i openito boljitku ivljenja ljudi. Putem interneta mlade osobe vjeto virtualno putuju svijetom, upoznaju nove krajeve, prirodne ljepote, povijesne znamenitosti, narode, njihov, jezik, kulturu, obiaje... Internet je neiscrpan izvor znanja, najnovijih otkria, najaktualnijih informacija i drugih sadraja koji slue ovjeku za irenje vidika, permanentno obrazovanje, struno usavravanje, zabavu, brzu vezu i komunikaciju sa cijelim svijetom.1 Dananja djeca i mladi odrastaju u drutvu razliitih ekrana: televizijskih, kompjutorskih i mobilnih telefona. Elektroniki mediji, izazivaju velike promjene u ponaanjima, meuljudskim odnosima i komunikaciji, osobito meu mlaim naratajima. Postali su vaan imbenik socijalizacije. Djeca i mladi u Europi provode vie vremena pred televizijskim ekranima i kompjutorom nego u kolskim klupama. Od este do osamnaeste
1

Haramija P., Donosi li Internet novo poimanje ovjeka?, Obnovljeni i vot, broj 3, Zagreb 2009., str. 363-375

godine ivota, za vrijeme osnovne i srednje kole, mladi pred kolskom ploom provedu 11.000 sati, a 15.000 sati provedu pred televizijom2. Podatci jasno upozoravaju da se treba ozbiljnije pozabaviti ulogom medija u svakodnevnom ivotu djece i mladih, u njihovoj socijalizaciji, odgoju i obrazovanju.

Poetna razmatranja

U vrijeme vrtoglavog razvoja novih tehnologija moemo utvrditi porast masovnih medija koji znaajno obiljeavaju ovjekovu svakidanjicu, jer ga prate od jutra do veeri. ovjek je okruen razliitim medijima: radijom, televizijom, asopisima, a od godine 1993. i internetom. Internet se vrlo brzo iri diljem svijeta i postaje vaan dio svakidanjice ljudi bez obzira na njihovu starost, naobrazbu ili zanimanje. Internet je mrea koja povezuje mnoge raunalne sisteme i mree, zasnovanena zajednikom adresnom sustavu i komunikacijskom protokolu. 3 Ta je raunalna mrea stvorena povezivanjem vie raunalnih mrea u jednu cjelinu, a taj se proces naziva meumreno povezivanje. Razlikujemo ureaje koji se nazivaju klijenti, a putem njih korisnik trai i dobiva informaciju ili uslugu te posluitelje koji korisnicima pruaju traene informacije ili usluge, a nazivaju se raunala. To je suvremeno informacijsko i komunikacijsko sredstvo u ovjekov ivot unijelo iznimno znaajne i radikalne promjene. Internet nam omoguuje brzo i jednostavno obavljanje poslova, sluanje najnovijih glazbenih hitova, gledanje filmova, upoznavanje kulturne batine starih naroda, uspostavljanje komunikacije sa znancima i virtualnim prijateljima u dalekom svijetu.

Mandari V., Novi mediji i rizino ponaanje djece i mladih, Bogoslovska smotra, broj 1, Zagreb 2012, str. 131 149 Stani I., Ovisnost o internetu, cyberkockanju kako ih sprjeavati, Napredak, broj 151, Zagreb 2010, str. 214-235

Najvei je izvor znanja i nezamjenjiv pomonik uenicima pri izradi zadaa, pisanju referata i uenju. Budui da je Internet javno dostupan meunarodni medij, ne postoji sredinji autoritet koji bi nadzirao rad i ponaanje korisnika njegovih usluga. To je razlogom to ta visoka tehnologija namijenjena dobrobiti ovjeanstva, u rukama kriminalnih i perverznih osoba dobije negativnu ulogu i funkciju, nanosi zlo i nedae drugima, vri nasilje i zlostavljanje. Internet moe djecu izloiti utjecaju protuzakonitog slikovnog materijala koji spada u djeju pornografiju, a moe predstavljati i transakcijsku bazu za unosno raspaavanje pornografije. Usto, djeca su esto meta pedofila.4 S porastom pristupa internetu i asopisi su poeli izvjetavati o pojavi ovisnosti o njemu: 1995. godine u Velikoj Britaniji, 1996. u SAD. Internetu pripisuju slino kao to su prije toga i televiziji negativan utjecaj na obitelj i moral, te da potie socijalne bolesti. Godine 1996. nastalo je vjerojatno prvo empirijsko prouavanje K. S. Youngove o pretjeranoj upotrebi interneta koja moe voditi u ovisnost, a slijedila su i druge. Razumljivo je da je, zbog kratke upotrebe interneta i pojave ovisnosti o njemu, o tome napisano malo studija.5 U radu u se baviti pitanjem postoji li uope ovisnost o internetu i, ako postoji, kako je definirati. Usporedit u takoer dosadanja istraivanja na tom podruju.

Svojstva interneta
Kad su godine 1995. proveli prvo istraivanje o upotrebi interneta u Sloveniji, ula je za njega treina populacije u dobi od 15 do 65 godina, godinu kasnije dvije treine, a 1997. ve 90% ispitanika. Istina, uti za njega jo ne znai i upotrebljavati ga, ali ta nam injenica ipak govori da internet postaje sve popularniji. To potvruju i podaci o upotrebi interneta diljem svijeta. Podaci reprezentiraju poduzea s vie od 50 radnika, koji znaju upotrebljavati ili upotrebljavaju internet: u SAD je takvih ak 65%, u Velikoj Britaniji 59%, u Njemakoj 45%

Stani I., Ovisnost o internetu, cyberkockanju kako ih sprjeavati, Napredak, broj 151, Zagreb 2010, str. 214 -235 Jeriek H., Internet i ovisnost o internetu u Sloveniji, Medijska istraivanja, Zagreb 2002., str 85-101

i u Francuskoj 28%. U kolama ga upotrebljava ili ga zna upotrebljavati: u SAD 90% uenika, u Zapadnoj Europi 53% i u Istonoj Europi 35% .6 Internet povezuje na tisue mrea i moemo ga usporediti s golemom knjinicom ili velebankom, u koju mogu doi ljudi svih boja, rasa, vjera i politikih stajalita. Njegovo je glavno svojstvo da ga nitko ne nadzire, a vlasnitvo je sviju takozvana bijela komuna. Nudi mogunost kvalitativnog i kvantitativnog razvoja. Upotrebljavati ga mogu i nestrunjaci. Ono to ga bitno razlikuje od radija, televizije i asopisa jest interaktivnost. Teoretiari govor e o sadrajima interneta uglavnom u vezi s odgojem. Zagovornici interneta istiu njegove pozitivne strane, kao to su mo, brzina i univerzalnost, ali se sadrajem ne bave. Ipak moramo paziti i na zamke koje on postavlja, opasnost koju predstavlja ponajprije za djecu i mlade, koja nekontrolirano pretrauju po sadrajima interneta, esto neprimjerenim njihovoj starosti i stupnju razvoja.7 Dok se problem deregulacije kod televizije moe rijeiti zakonskim odredbama, to kod interneta nije mogue, zato to su vlasnik i autor sadraja neuhvatljivi ili neodreeni. Na internet moemo gledati s tehnikog stajalita kao na mreu raunala, to jest na mreu mrea, no moemo se usmjeriti i na ljude koje ta mrea povezuje i bez kojih uope ne bi funkcionirala. Internet nam se tako manifestira kao kompleksan, nepredvidljiv virtualni svijet; njegovu budunost je teko navijestiti, te je kao to kae Kelley najvea djelotvorna anarhija na svijetu8. Nitko nema preciznog pregleda koliko korisnika sainjava tu mreu. Njegovi korisnici svaki dan meusobno izmjene na stotine milijuna pisama. Teko moemo predvidjeti algoritam njegovog djelovanja, jer se neprestance mijenja, a i izvan kontrole je, iako je njegovo djelovanje samoregularno i ogranieno. Gledamo li na internet s tog stajalita, vidimo sustav koji izmie naem opisu, jer stalno nastaje i proizvodi sam sebe.

Jeriek H., Internet i ovisnost o internetu u Sloveniji, Medijska istraivanja, Zagreb 2002., str 85-101 Haramija P., Donosi li Internet novo poimanje ovjeka?, Obnovljeni ivot, broj 3, Zagreb 2009., str. 363 -375 Jeriek H., Internet i ovisnost o internetu u Sloveniji, Medijska istraivanja, Zagreb 2002., str 85-101

Postoji li ovisnost o internetu

Digitalni mediji omoguuju mladima privatnu komunikaciju koja ne podlijee kontroli roditelja i uitelja. Preko razliitih medija, posebno interneta (Facebook) mladi dobivaju traene informacije bez izravne komunikacije. Mediji su uklonili vremenske i prostorne barijere koje su uvelike uvjetovale komunikaciju i protonost informacija. U mnogim europskih zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, mnoga djeca i mladi zbog zaposlenosti roditelja u medijima pronalaze jedine sugovornike. Web-stranice, on-line igre, videostranice i mobilni telefoni glavni su inventar mlade populacije.9 Youngova je 1996.g., upotrebom koncepta ovisnosti o internetu (Internet Addiction) u pionirskoj studiji prouzroila spornu raspravu meu raznim strunjacima. Prije toga ve su se koristili pojmovi kao to su: tehnoloka ovisnost (Griffiths, 1998) i ovisnost o raunalu (Shotton, 1991). Pitanje je postoji li uope ovisnost o internetu i, ako postoji, kako je definirati? Miljenja su razliita, a moemo ih podijeliti na sljedei nain10: 1. Jedni tvrde da samo kemijske tvari koje unosimo u tijelo mogu ovjeka uiniti ovisnim. 2. Drugi smatraju da se izraz ovisnost moe koristiti samo u primjeru uzimanja droga. Veina istraivanja o ovisnim osobama bila je ograniena na uzorke onih koji uivaju alkohol i droge, i u tom su trenutku bili na lijeenju od ovisnosti. No, pritom se postavlja pitanje: to je droga? 3. Neki su koncept ovisnosti toliko proirili da u njega ukljuuju i ponaanja koja nisu posljedica uzimanja kemijskih tvari, npr.: kockanje igranje video igrica neumjereno konzumiranje hrane prekomjerna tjelovjeba prekomjerni odnosi prekomjerno gledanje televizije Internet

Mandari V., Novi mediji i rizino ponaanje djece i mladih, Bogoslovska smotra, broj 1, Zagreb 2012, str. 131 149 Jeriek H., Internet i ovisnost o internetu u Sloveniji, Medijska istraivanja, Zagreb 2002., str 85-101

10

Ako su istraivanja o ovisnosti u prolosti bila usmjerena na ovisnike koji trae lijeenje ili nisu odgovarajue reagirali u danim socijalnim ustrojstvima, sadanja istraivanja utvruju tendencije ovisnosti u populaciji studenata koja nije daleko od prosjeka i nije otuena socijalnom okruenju. U irem shvaanju ovisnosti, svi smo potencijalni kandidati ove ili one vrste ovisnosti. Kod takvog koncepta postavlja se pitanje je li je ovisnost bolest ili nain ivota, te gdje je granice izmeu normalnog i nenormalnog, jer je to drutveni pojam.11

Ovisnost o internetu
Simptomi svih ovisnosti su sve sliniji. Svaka ovisnost je kratkotrajna ugoda i dugorono muenje. Sve vee su tekoe i kod samog definiranja ovisnosti, jer je distinkcije posljedica na svijest i ponaanje prvih i onih drugih opijata sve tee nijansirati. Ovisnost o alkoholu i drogama imaju sreeniju dokumentaciju i pokazuju jasnu sliku fizike i psihike ovisnosti. Medicinari su desetljeima ispitivali posljedice uzimanja istih na zdravlje ljudi. Danas se je interes javnosti i strunjaka okrenut ka opijatima bez droga. Sve vee su tekoe i kod samog definiranja pojma ovisnosti, jer je distinkcije posljedica na svijest i ponaanje prvih i onih drugih opijata sve tee nijansirati. Ovisnost bez droga se esto neopravdano marginaliziraju ili minimaliziraju. Ovisnost o medijima najvjerojatnije e slijediti logiku alkoholizma, ija ovisnost se percipira kao dio kulture ivljenja. Ve se niz godina pie i raspravlja o opasnostima pretjeranog koritenja raunala, osobito interneta. Mnogi psiholozi ukazuju na sindrom ovisnosti o internetu (Internet Addict Disorder - IAD). Kimberly S. Young donosi osam kriterija o ovisnosti i smatra da onaj tko se pronalazi u barem pet spada u kategoriju ovisnika: subjekt je potpuno zaokupljen virtualnim iskustvom; ima potrebu sve vie vremena provoditi na internetu kako bi postigao eljeno uzbuenje; bezuspjeno pokuava kontrolirati ili prekinuti virtualno iskustvo; osjea uznemirenost kod pokuaja prekidanja internetske veze; na internetu ostaje puno due nego to je u poetku predvidio; dovodi u pitanje osobne veze, posao, studij, karijeru; skriva istinu o ovisnosti pred lanovima obitelji i terapeutom; ulazi u virtualni prostor kako bi pobjegao od problema i lijeio frustracije12.
11

Hajdarovi M., Socioloki aspekti cyber drutva, diplomski rad, Zagreb 2005. Mandari V., Novi mediji i rizino ponaanje djece i mladih, Bogoslovska smotra, broj 1, Zagreb 2012, str. 131 149

12

Strunjaci na temelju provedenih istraivanja i promatranja mladih upozoravaju na razliite ovisnosti koje djeca i mladi prakticiraju preko interneta: ovisnost o on-line igrama, o pornografi ji, virtualnim vezama, o on-line kupovanju, neprestanom auriranju informacija itd.13 Larkin i Griffiths, saeto objanjavaju da je ovisnost najbolje definirana kao proces koji sadrava spektar upotrebe i zloupotrebe. Ta definicija moe obuhvatiti ovisnost i o tvarima i o ne-tvarima. Pritom istiu da definicija mora sadravati i ocjenu bolesti ili/i stupanj socijalnih problema te stupanj rizika za zdravlje. Sve nam to pomae razlikovati ovisno ponaanje od ponaanja koje nije problematino za nae duevno i fiziko zdravlje. Drugo pitanje koje moemo postaviti jest: je li internet droga. On naravno nije droga u smislu kao to je definira V. Hudolin, 1987. (droga je kemijska tvar biljnog ili sintetikog podrijetla koja djeluje na ivani sustav i vodi do psiholokih promjena), ili pak I. Doga i I. Schmidt, 1997. (droga je kemijska tvar koju unosimo u tijelo, koja moe promijeniti djelovanje tijela ili psihe, te je zabranjena). L. Milinski (1983) upozorava da se droga prvotno koristila u medicini, a tek se naknadno shvatilo da djeluje na ovjekovu psihu. Za internet ne moemo rei da je tvar, ali pitanje je to je s posljedicama upotrebe interneta koje mogu voditi u ovisnost. Milinski (1983) u vezi s drogom govori o tri vrste odnosa prema njoj: o umjerenom uzimanju, zloupotrebi i ovisnosti 14 . Umjereno uzimanje mogli bi usporediti s umjerenom upotrebom interneta kao sredstva za sporazumijevanje i traenje informacija. O zloupotrebi se govori kada su ovjekove tjelesne i duevne funkcije povremeno poremeene. Poinju posljedice na radnom mjestu, u koli ili obitelji. Kod interneta moemo govoriti o zloupotrebi u sluajevima dugotrajne upotrebe, a posljedice su krae spavanje, zanemarivanje ili neobavljanje dunosti, kanjenje ili zaboravljanje na dogovore. Ako takvo stanje traje, te se poveava koliina tvari i aktivnosti za isti uinak i kada se pojave apstinencijske krize smanji li se ili prekine upotreba, tada vjerojatno moemo govoriti o ovisnosti. 15 Prema Goodmanu kod svake ovisnosti simptomi kod (ne)uzimanja droga su gotovo podudarni. Kod teih droga radi se samo o snanijem intenzitetu i dugotrajnosti lijeenja. Ovisnosti bez droga predstavljaju posebnu vrstu drutvene ekspresivnosti, koja ne mora nuno zavriti s psihosomatskim poremeajima. No, i to nije uvijek sluaj Ovisnici o drogama i

13

Mandari V., Novi mediji i rizino ponaanje djece i mladih, Bogoslovska smotra, broj 1, Zagreb 2012, str. 131 149 Jeriek H., Internet i ovisnost o internetu u Sloveniji, Medijska istraivanja, Zagreb 2002., str 85-101 Hajdarovi M., Socioloki aspekti cyber drutva, diplomski rad, Zagreb 2005.

14

15

drugim (s)tvarima pokazuju gotovo iste simptome: trenutani osjeaj olakanja kod uzimanja a napetost, gubljenje kontrole, interesa za rad, obitelj- kod apstinencije.16 Patoloki igrai kod klaenja, kocke, kupovanjanemaju kontrolu kod obuzdavanja nagona za repetitivnim ponavljanjem uitaka - kompulzivni konzumenti. Kada ih je ovisnost uzela, onda na pr. kupovanjem smanjuju napetost. Sve te opsjednutosti s nekim ili neim imaju zajedniku crtu s opsesivnim eljama za opetitivnim radnjama koje se prepoznaju u nekontroliranom ponaanju koje se ne moe, bez pomoi drugoga, obuzdati. Sve te aktivnosti prate kompulzivni poremeaji, i zato se mogu podvesti pod pojam ovisnosti Kompjutorska i internetska ovisnost ima mnogo zajednikog s klasinim ovisnostima. Razlika je u tome to ovisnik ne zlorabi psihoaktivne tvari, nego ovisniku potrebu zadovoljava sadrajima koji se nude na internetu. Ima sljedea obiljeja: a) jaku elju za stalnim koritenjem interneta, b) povienu toleranciju, c) psihiku ovisnost i d) internet tetno djeluje na njega, obitelj i drutvo, a u sluaju prekida javljaju se simptomi apstinencijske krize.17 Ovisnost o internetu objanjava se slino kao i ovisnost o drugim aktivnostima. Ako je mogue biti ovisan o kockanju, gledanju televizije, pornografiji i seksu, onda je logino da se moe biti i ovisnikom o internetu. Tu ipak treba naglasiti da je vrlo malo ovisnika samo o internetu. Ovdje je rije o aktivnostima koje omoguuje internet. Primjerice, ovisnost o cyberpornografiji, o razgovoru u chatu, o online kockanju koje pridonose ovisnosti o internetu. Kod upotrebe interneta moemo ustanoviti koliko vremena provedemo za raunalom, te predvidjeti mogunost krize. Unato dosta dobroj usporedbi interneta i droge, mislim da je rije o istom pitanju i kada se radi o radu i odnosima. Shvatimo li termin droge u tom smislu, tada sve moe biti droga,to jest sve ima potencijal postati drogom. No, rad i bavljenje internetom znatno se razlikuju od, recimo, heroina. Razlika izmeu kemijske tvari i aktivnosti jest u tome da neke kemijske tvari uzrokuju najprije fiziku i tek zatim psihiku ovisnost, a aktivnosti uzrokuju samo psihiku, tonije mentalnu ovisnost. Istina, to ne vrijedi za neke kemijske tvari. Moda je bolje da je izraz droga rezerviran za kemijske tvari koje mogu voditi u ovisnost, a da internet ostane internet i rad rad, jer aktivnosti same po sebi ne vode nuno u ovisnost kao to je to sluaj s kemijskim tvarima, osim ako se radi o povremenoj ili rekreativnoj upotrebi droge; iako kod uzimanja droga postoje razliiti stupnjevi i razliite vrste upotrebe.
16

Milia Z., Kriza odgoja i ekspanzija suvremenih ovisnosti, Medianali, broj 4, Zagreb 2010, str 135-164. Stani I., Ovisnost o internetu, cyberkockanju kako ih sprjeavati, Napredak, broj 151, Zagreb 2010, str. 214-235

17

Jedno od osnovnih pitanja kod definiranja ovisnosti o internetu jest takoer pitanje o emu smo uope ovisni: je li to sam medij (raunalo, mnogobrojne mogunosti) ili su to pojedine aktivnosti. Youngova utvruje da postoji razlika meu aktivnostima na internetu. Tvrdi da upotreba interneta, ako je usmjerena prema uspostavljanju kontakata to jest uspostavljanju surogatskih odnosa, ima vei potencijal da postane ovisnost od upotrebe interneta za traenje informacija.18 Filozof S. iek opisuje dananjeg tipinog korisnika interneta koji sjedi ispred monitora kao monadu bez izravnog prozora u stvarnost koja se susree samo s virtualnim simulakrumom, a ipak je vie nego ikad prije uronjen u globalnu komunikacijsku mreu19. Da bi se moglo govoriti o ovisnosti u pravom smislu rijei, vezanost uz Internet mora biti destruktivna po privatni ivot, osobne obveze i odnose, a kad mu se uskrati internet javljaju se neugodni simptomi, poput tekoa spavanja, estoga buenja, drhtavice, none more, znojenja... To su tzv. apstinencijski simptomi koji postaju sve jai i vre kompulzivni pritisak na ovisnika da pretrauje internetske stranice. Kompulzivna potreba za surfanjem esto se javlja kod korisnika servisa za traenje ljubavnih partnera. 20 No, ako su pronali partnera, njihove e apstinencijske krize ili krize oduke biti znatno slabije. U nekih osoba smetnje se javljaju samo u poetku oduke od ovisnikoga surfanja, a potom postupno slabe i gase se pa se i ne govori o ovisnosti, nego o jaoj navici i strasti. Slino je s internetskim igrama i razgovorima u chatu. Kad je rije o pornografiji, to je puno tee. U njih se najee formira iznimno snana psihika ovisnost. Psiholozi i psihijatri koji se bave problemom tehnolokih i virtualnih ovisnosti, u koje je svrstana ovisnost o internetu i aktivnostima vezanim uz njegovu uporabu i zloporabu, istiu da je to delikatan, sloen i teak medicinski, osobni, obiteljski i drutveni problem. Istraivanja u SAD-u pokazuju da je tipian internet ovisnik u ranim tridesetim, i da provodi 30-ak sati tjedno na nebitnoj (nevezanoj za posao) uporabi interneta. Na uzorku od 18.000 internetskih korisnika oko 6% ispunjavalo je kriterije za prekomjerno koritenje interneta. U opoj populaciji, pokazuju istraivanja, takvih bi moglo biti izmeu 3 i 10 posto. Pretjerano i kompulzivno koritenje interneta i online aktivnosti vodi u izolaciju, utjee na stvaranje virtualnih prijateljstava, postupno otuenje i gubitak stvarnih prijatelja, a moe se razviti i ovisnost. Usto, dugo sjedenje i gledanje u monitor izaziva zdravstvene
18

Jeriek H., Internet i ovisnost o internetu u Sloveniji, Medijska istraivanja, Zagreb 2002., str 85-101 Mandari V., Novi mediji i rizino ponaanje djece i mladih, Bogoslovska smotra, broj 1, Zagreb 2012, str. 131 149 Stani I., Ovisnost o internetu, cyberkockanju kako ih sprjeavati, Napredak, broj 151, Zagreb 2010, str. 214 -235

19

20

10

posljedice, neke mentalne smetnje i potekoe poput depresije. Pri tom nije vana koliina vremena provedenog uz internet, ve strast i navika na online aktivnosti. Iznimno mnogo znanstvenika, poslovnih ljudi i djelatnika svakodnevno za raunalom provodi oko 7 do8 sati, ali usredotoeni su na vrijedne sadraje, a ne na erotiku i pornografiju. Neke mlade osobe, kad zapadnu u krizu zbog sukoba s roditeljima ili s nastavnicima, odlaze na internet i njime se tjee. To je bijeg od problema, a od njih se ne moe pobjei. Valja ih rjeavati jer kamo god poli, oni idu s nama. Kod ovisnika postoji vrsta vezanost uz internet, destruktivno ponaanje, zanemaruje privatni ivot, osobne obveze i odnose. 21 Ako ga odvojimo od interneta, pati od apstinencijskih kriza.

Pregled istraivanja

Prva napisana studija o temi ovisnosti o internetu bila je Shottonova studija o ovisnosti o raunalima 1989. godine. Od 127 anketiranih, 96% mukaraca opredijelilo se ovisnike o raunalu. Prema studiji, to su bile osobe visoke inteligencije, motivirani, uspjeni, ali neshvaeni ljudi. Shottonova ih je pet godina pratila u njihovu radu i ustanovila da su ti mladi ljudi postigli visoku naobrazbu i dobili dobre poslove. Ta studija ima i jednu slabost provedena je sredinom devedesetih godina i koncentrirana samo na igrae video igrica. Njezin rad je vaan zato to je prva istraivala ovisnost o raunalima, ali nije relevantan za podruje ovisnosti o internetu. O pravim studijama ovisnosti o internetu moemo govoriti tek od 1996. godine. Te je godine bilo je nekoliko studija. Sve su izvedene na internetu, to znai da je uzorak anketiranih bio selektivno ogranien, a to im se uglavnom i predbacuje.

21

Stani I., Ovisnost o internetu, cyberkockanju kako ih sprjeavati, Napredak, broj 151, Zagreb 2010, str. 214 -235

11

Druga vrsta studija, koja je bila obavljena, studije su sluaja. Griffiths (1998) i Youngova (1996) intervjuirali su osobe s ozbiljnim problemima u vezi s upotrebom interneta, te su na taj nain omoguili bolje razumijevanje te problematike22. Youngova pie o 43-godinjoj kuanici, koja je kad je dobila novo raunalo, unato nepoznavanju toga medija i raunalnoj fobiji, provodila na poetku nekoliko sati na tjedan na internetu, traei priaonice i druge razliite naine za uspostavljanje kontakata. Ve nakon tri mjeseca provodila je na internetu 50 do 60 sati na tjedan. Youngova izvjeuje da je ena pronala neku priaonicu gdje se dobro osjeala, te je sve due ostajala na tim stranicama. Istodobno je to postala njezina glavna aktivnost ve ujutro je provjeravala elektroniku potu, a zatim redovito i tijekom dana. Kada nije sjedila pred raunalom, osjeala se depresivno, anksiozno i razdraljivo. Prestala je zvati prijatelje, manje se bavila svojom obitelji, otkazivala je posjete i druge drutvene aktivnosti u kojima je ranije sudjelovala. Prestala je takoer kuhati, spremati, kupovati, jer joj je to oduzimalo previe vremena. Pritom su najvie trpjele njezine keri, jer je majka neprestance sjedila pred raunalom, ali i mu za kojega supruga nije vie pokazivala nikakva zanimanja. S obzirom na to da ena nije mogla sama prekinuti takvo stanje, na to ju je prisilila njezina obitelj. Youngova misli da taj primjer rui stereotip o ovisnosti o internetu, prema kojem su mu vie skloni mladi, introvertirani mukarci. Ona misli da postoje imbenici rizika koji su povezani s upotrebom odreenih aktivnosti, to dakle znai da su problematine sve interaktivne aktivnosti. Pet Griffithsovih takvih studija sluaja pretjerane upotrebe interneta, analizira nain upotrebe interneta troje tinejdera, ene srednjih godina i mukarca u kasnim tridesetim. Prema njegovim spomenutim kriterijima, dvoje od njih bili su ovisni o internetu. Jedan od njih bio je 16-godinji Englez, jedinac, koji je ivio s majkom. Djeak nije imao fizikih potekoa, iako je bio predebeo. Provodio je za raunalom oko 70 sati na tjedan, od toga 40 sati na internetu. Njegov uobiajeni nain koritenja bio je ukljuivanje raunala izmeu 14 i 16 sati poslijepodne, a zatvarao ga je izmeu jedan sat u noi i pet sati ujutro. Opisao se kao ovjek opsjednut znanstvenom fantastikom, koji provodi sate i sate u razliitim forumima na kojima raspravlja o televizijskom programu. Za njega je internet bio najvanija stvar u ivotu. O njemu je mislio i onda kada ga nije upotrebljavao. Internet je mogao promijeniti njegovo raspoloenje mogao ga je smiriti ili uznemiriti. Uvijek je ostajao na mrei due nego to je planirao. Pokuao je s tim prekinuti i jedanput mu je uspjelo na tri dana, ali dulje nije izdrao No, unato svemu, nije se osjeao kao ovisnik. Taj sluaj, za
22

Jeriek H., Internet i ovisnost o internetu u Sloveniji, Medijska istraivanja, Zagreb 2002., str 85-101

12

razliku od ranijega, potvruje stereotipnu predstavu o ovisniku kao mladom mukarcu sa siromanim drutvenim ivotom i niskim samopouzdanjem. Primjer je koji Griffithsu potvruje tezu da se u sluaju interneta moe govoriti o ovisnosti, te da ju je mogue usporeivati s drugim vrstama ovisnosti. Istraivanje Hrabroga telefona i Poliklinike za djecu Grada Zagreba provedeno 2005. godine na uzorku od 4000 uenika od 4. do 8. razreda iz 19 osnovnih i prvog i drugog razreda dviju srednjih kola u 10 gradova Hrvatske o internetskim iskustvima djece neprocjenjiv je prinos prouavanju i rjeavanju te problematike.23 To prvo hrvatsko istraivanje provela je Gordana Buljan-Flander sa svojim timom strunjaka. Rezultati su pokazali da oko 90% djece u dobi od 10 do 16 godina koristi raunalo i internet, a 58% svakodnevno. Vie od 58% ih igra igrice, a 63% surfa, od toga 56% svaki dan, a 26% bez nadzora roditelja ili odrasle osobe, vie od polovine je ponekad bez nadzora, 9% u drutvu prijatelja, a samo 4% pod nadzorom roditelja. To je vrlo zabrinjavajua situacija jer djeca i tinejderi lako dou u kunju, izazov, a i drugih ih nagovore da iskuaju sreu u virtualnim kockarnicama, pa se neki upuste u tu avanturu, osobito oni koje nitko ne nadzire. U Portalu: www.suvremena.hr.: Sto trideset tisua ljudi u Hrvatskoj ovisno o internetu i u Vjesniku od 7. i 8. listopada 2006., u lanku: Oprez: Strunjaci upozoravaju na negativne posljedice globalne internetske mree na mlade, objavljen je opiran prikaz istraivanja psihologa Zorana imia Ovisnost o internetu.24 Izneseni su problemi i zakljuak kako se prema rezultatima istraivanja pokazalo da hrvatski surferi u toj ovisnosti prate svjetski trend. Nadalje, Prema istraivanju Centra za istraivanje trita Gfk, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 1, 3 milijuna korisnika interneta starijih od 15 godina, pa se dolazi do spoznaje o gotovo 130.000 ovisnih o internetu. Najvie ih je ovisno o elektronikoj poti i chatu, a najmanje o online trgovini. Ovisnici su u dobi od 20 do 30 godina i nema razlike u odnosu na spol. Prema nedavnom istraivanju Instituta za drutvena istraivanja, ak 41% kuanstava u Hrvatskoj (prema uzorku od 1000 djece iz osnovnih kola) ima kompjutor, to je veliki porast u odnosu na prole godine. Djeca su odgovorila da kompjutore najee koriste za igranje kompjutorskih igara (39, 6% esto), zatim za pisanje (19, 7%), crtanje (27, 8%) te za surfanje internetom (11, 3%).25

23

Stani I., Ovisnost o internetu, cyberkockanju kako ih sprjeavati, Napredak, broj 151, Zagreb 2010, str. 214 -235 Isto isto

24

25

13

Znaci ovisnosti o internetu

Internet kao i svaki drugi medij ima ambivalentnu ulogu. Ve navedeni podaci ukazuju na epidemiju internetske ovisnosti ili "Online ovisnosti". Karakteristike (i) ove ovisnosti su: zanemarivanje neposrednih socijalnih kontakata i mentalno iskrivljene percepcije26. Korisnik osjea uzbuenje kad koristi raunalo ili oputanje. Dodatne posljedice: netolerancija, Withdrawal symptoms, gubitak kontrole, zanemarivanje obveza, ranijih hobijija, problemi u ishrani (pad tjelesne teine, gubitak volje za hranom). Ostali primjeri27: 1. Primjer iz Njemake: Prvo istraivanje u organizaciji Sveuilita Humboldt-Berlin na uzorku N= 8.266. Dob ispitanika je od 15 do 29 godine. Podaci govore da se 34,00 % ispitanika mogu nazvati ovisnicima, jer provede vie od 48 sati tjedno uz internet, a najugoreno je 6.6 % onih koji provede vie od 10 sati u danu na internetu. 2. Primjer iz vicarske: Drugo istraivanje Sveuuilta Humboldt-Berlin istih autora na uzorku od 565 ispitanika dobi od 15 do 29. godina. Najnoviji podaci pokazuju da oko tri posto surfera - 50.000 ljudi u vicarskoj ovisni o internetu. Internet- junkies troe oko 35 sati tjedno u svojim internetskim preokupacijama. 3. Primjer iz Austrije: istraivanje Sveuilita u Beu. N= 519; dobi od 15 do 29 godina. Od toga je 30, 8% ovisno jer provode vie od 48 sati tjedno uz internet. 4. Primjer iz Nizozemske: Primjer 21-godinjeg Tima iz Nizozemske ivio sam u sobi s etiri televizora. Imao sam 3 PC-a i laptop, preko kojih sam igrao razliite likove na internetu, objanjava simptome svoje ovisnosti 21- godinji Tim, koji se prijavio na lijeenje u Nizozemsku kliniku. Nemam drutveni ivot, nemam prijatelje uivo; samo cyber prijatelje koje sam smatrao kiber igricama, kae 21-godinji Tim
26

Hajdarovi M., Socioloki aspekti cyber drutva, diplomski rad, Zagreb 2005. Milia Z., Kriza odgoja i ekspanzija suvremenih ovisnosti, Medianali, broj 4, Zagreb 2010, str 135-164.

27

14

5. Primjer iz Kine: Tinejder iz june Kine, za kojeg se tvrdi da je teki ovisnik o internetu, a noem je ubio majku i teko ozlijedio oca. Kao razlog za ovaj teki zloin navodi odbijanje majke da mu da novac za odlazak u internet klub. Posljednjih godina u Kini je prava epidemija internetskih ovisnika. Vjeruje se da je ta vrsta ovisnosti odgovorna za 80% maloljetnikih prijestupa. Kina je zabranila otvaranje novih Internet klubova i izdala nareenje da se smanji vrijeme provedeno igrajui online igre. Dugo gledanje u ekran najee (prvo) vodi okulisti. Osim toga, ovisnost se u teim sluajevima moe manifestirati u krizama poput onih narkomanskih tijekom apstinencije. Promjene raspoloenja, manjak sna, bolovi u leima, umor oiju... su pokazatelji da osoba previe vremena provodi za ekranom/ima. Nakon to su Kinezi 2005. godine prvi u svijetu otpoeli s otvoranjem klinika za odvikavanje od interneta, nakon njih su klinike otvorili Nizozemci sa slinom klinikom u Amsterdamu, a kako bi ostali vjeito trendy i Amerikanci su morali uiniti isto te su tako otvorili slinu kliniku za odvikavanje tek kojih 20-ak kilometara od Microsoftovog glavnog stoera u Redmondu. Danas takvih klinika ima sve ee i na raznim destinacijama svijeta. Ako nema bolnikog tretmana, tada se takvi ovisnici upuuju u terapijske zajednice. Rezultati istraivanja medicinskog fakulteta kalifornijskog sveuilita Stanford pokazali su kako gotovo 14 posto amerikih korisnika interneta ima barem jedan simptom cyberovisnosti.28 Sloimo li se da ovisnost o internetu postoji, postavlja nam se sljedee pitanje: kako moemo prepoznati je li netko ovisan o njemu? Youngova (1996) je primijenila kratku anketu prema mjerilima ovisnosti o kockanju, koristei sljedea pitanja29: 1. Jesi li preoptereen internetom (misli li na prolu aktivnost ili oekuje sljedeu)? 2. Osjea li potrebu da sve vie vremena provodi na internetu kako bi bio zadovoljan? 3. Kako se esto ne uspijeva kontrolirati, smanjiti ili prekinuti upotrebu interneta? 4. Jesi li nemiran, nervozan, depresivan ili razdraljiv ako smanji ili prekine upotrebu interneta? 5. Ostaje li na mrei due nego to na poetku planira? 6. Jesi li riskirao gubitak vanijih odnosa, posla ili mogunosti za naobrazbu zbog interneta?

28

Milia Z., Kriza odgoja i ekspanzija suvremenih ovisnosti, Medianali, broj 4, Zagreb 2010, str 135-164. Jeriek H., Internet i ovisnost o internetu u Sloveniji, Medijska istraivanja, Zagreb 2002., str 85-101

29

15

7. Jesi li ikada lagao prijateljima, roditeljima ili nekome drugome kako bi sakrio svoju vezanost za internet? 8. Upotrebljava li internet kao bijeg od problema, nemoi, zabrinutosti, depresije? Youngova je odredila da pet pozitivnih odgovora znai ovisnost o internetu, ali takvo je odreivanje dosta proizvoljno i neprovjereno. Svoj izbor objanjava time da mjerila za ovisnost o kockanju ima isto tako pet. Mjerila su izradili takoer Griffiths i Goldberg. Pogledamo li ih moemo ustanoviti podudarnosti i slinosti. Svi troje spominju visok stupanj tolerantncije kod vremena upotrebe; gubitak ili prekid s nekim vanim zanimanjima, socijalnim ili drugim aktivnostima zbog preduge upotrebe interneta i krizu poput nemira, nervoze, razdraljivosti u primjeru ako se smanji ili prekine upotreba. Youngova i Griffiths spominju preoptereenost s aktivnostima na internetu, a Youngova i Golderg jo i nemo pojedinca da kontrolira upotrebu, to jest dulje vrijeme upotrebe nego to je na poetku planirao. Samo kod Youngove nalazimo i laganje o upotrebi interneta i upotrebu kao bijeg od problema. Griffiths kao znak ovisnosti spominje promjenu raspoloenja, a skupa s Goldbergom i nastavljanje upotrebe, unato mnogim tekoama.30 Ne postoje jednoznani kriteriji po kojima se utvruje postojanje ovisnosti o Internetu. Nathan Shapira, predlae termin Internetomanija.31 Ipak, ovisnost o internetu nije opisana kao duevno odnosno psihiko oboljenje. Neupitne kriterije na svjetskoj razini nije ni jednostavno utvrditi zbog razliitog stupnja tehnoloke razvijenosti zemalja, a time i dostupnosti raunala irokim masama, nejednakih uvjeta pristupa internetu i sl. Neka od obiljeja osoba ovisnih o internetu su: internet ima sredinje mjesto u njihovom ivotu, internet postaje vaniji od prijatelja ili obitelji, potrebno je sve vie i vie vremena provoditi uz internet da bi postigli jednako zadovoljstvo, ostaju spojeni na Internet due nego to su planirali.... Zbog interneta je smanjena uinkovitost na poslu, obitelji, koli/fakultetu, vie puta su bezuspjeno pokuavali kontrolirati pristup internetu, osjeaju se nemirno, zlovoljno, potiteno ili razdraljivo, esto im je Internet nain bijega od problema i sl. Neka istraivanja su pokazala da vrsta aktivnosti na internetu pridonosi brem ili sporijem javljanju ovisnosti. Tako e prije ovisnici postati one osobe koje na internetu najvie koriste chat.32

30

Jeriek H., Internet i ovisnost o internetu u Sloveniji, Medijska istraivanja, Zagreb 2002., str 85-101 Milia Z., Kriza odgoja i ekspanzija suvremenih ovisnosti, Medianali, broj 4, Zagreb 2010, str 135-164. isto

31

32

16

Zakljuak

Internet nudi puno razliitih mogunosti, to smanjuje ili oteava kontroliranje. Vie mogunosti znai vie mogunosti upotrebe, a s tim i mogunost da se olakaju usamljenost, neprihvaenost, pritisak drutva, visoka oekivanja drugih, itd. Uz to, na internetu moemo askati s ljudima iz cijelog svijeta, to nosi sa sobom odreen arm i privlanost. Youngova je osobito zabrinuta nad zbog toga i upozorava da je to opasno za introvertirane osobe ili one koji nemaju dovoljno drutvenih kontakata, te e svoje potrebe za druenjem zadovoljavati na taj nain. Internet nudi jo dodatne povoljnosti kao to su anonimnost, mogunost prekida u bilo kojem trenutku, mogunost stvaranja novog identiteta, itd. Pojedinac se na mrei osjea dovoljno zatien i skriven, pa moe otvoreno pokazati svaki djeli sebe, otkriti sve osjeaje koje moda i nije prihvaao ili ih je morao zbog drutvenih predrasuda skrivati, ili pita za stvari na koje bi jedva pomiljao. To je, vjerojatno, s jedne strane dobro, jer omoguuje da se rijee neke dvojbe ili predrasude, ali moe dovesti do dvojnog ivota, odnosno ivota na internetu i onoga kada nije na internetu. Osim za dobrobit ovjeanstva, moderna tehnoloka sredstva razne moralno deformirane, perverzne i kriminalne osobe zlorabe za iskoritavanje, ucjenjivanje, zlostavljanje djece i mladih. Putem interneta nude neprimjerene sadraje, od pornografije do eksplicitnog seksa, nagovaraju na uivanje droga, cyber-kockanje, vrbuju za prostituciju, snimanje i distribuciju pornografije, te svekolike drutveno neprihvatljive i kanjive aktivnosti na tetu djece, tzv. cyber-kriminalitet. Internet je golem izazov ne samo humanistima i znanstvenicima koji tragaju za novim mogunostima njegove primjene u korisne svrhe, u znanosti, zdravstvu, kulturi, prosvjeti, tehnici i podrujima koja slue unapreenju kvalitete ovjekova, rada, napretka, zdravlja i openito ivota ljudi, nego jednako tako i kriminalcima, delikventima, kockarima, pedofilima, nastranim osobama koje te tehniko-tehnoloke dosege rabe u kriminalne svrhe, od
17

privrednoga kriminaliteta do pornografije, pedofilije, seksualnoga nasilja, zlostavljanja i iskoritavanja djece i mladih za zadovoljavanje svojih nastranih seksualnih poriva, te brzo bogaenje proizvodnjom i distribucijom djeje pornografije, organiziranjem djeje prostitucije, trgovanje djecom Procjenjuje se da u ukupnoj populaciji korisnika interneta ima 5-10% onih koje moemo nazvati ovisnicima o internetu. S obzirom na ozraje u kojem se internet razvija u nas, jo uvijek ovisnost o Internetu kod nas ne predstavlja znaajan problem. Meutim, poueni iskustvima drugih, trebali bismo preventivno djelovati. Dugorono gledajui to je sigurno mnogo lake, jeftinije i bezbolnije nego otvarati klinike za lijeenje ovisnika o internetu, kakve ve due vrijeme postoje u razvijenijim zemljama Zakljuuje se da ovisnost o internetu meu mladima nije populacijski problem, no da neki pojedinci pokazuju mnogo takvih znakova.

18

Literatura

Hajdarovi M., Socioloki aspekti cyber drutva, diplomski rad, Zagreb 2005. Haramija P., Donosi li Internet novo poimanje ovjeka?, Obnovljeni ivot, broj 3, Zagreb 2009., str. 363-375 Jeriek H., Internet i ovisnost o internetu u Sloveniji, Medijska istraivanja, Zagreb 2002., str. 85-101 Mandari V., Novi mediji i rizino ponaanje djece i mladih, Bogoslovska smotra, broj 1, Zagreb 2012, str. 131 149 Milia Z., Kriza odgoja i ekspanzija suvremenih ovisnosti, Medianali, broj 4, Zagreb 2010, str 135-164. Stani I., Ovisnost o internetu, cyberkockanju kako ih sprjeavati, Napredak, broj 151, Zagreb 2010, str. 214-235

19