UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE

GRAFIČKO INŽINJERSTVO I DIZAJN

INTERNET
SEMINARSKI RAD IZ INFORMATIKE

Kandidat Mentor
Berberović Amel doc.dr. Nevzudin Buzadžija
Travni, Novembar, 2016.

2
 Sadržaj

Uvod
Kako je nastao Internet
World Wide Web
Internet Preglednici
Najčešće korištenje interneta
Opasnosti na Internetu
Prednosti i Nedostatci interneta
Prednosti interneta:
Nedostatci interneta:
Budučnost interneta
Servisi interneta
Zaključak
Literatura:

3
 UVOD

Teško je povjerovati da je prije 1990. godine bilo malo ljudi koji su čuli za internet, naravno
osim ljudi koji su bili u računalnoj industriji i akademskim krugovima. Zašto? Zato što
hardver, softver i alati za komunikaciju koji su potrebni za korištenje interneta tada nisu bili
dostupni. Zapravo je tek posljednjih godina tehnologija napredovala dovoljno da omogući
korištenje multimedijskih aplikacija, kao što su preuzimanje audio i video podataka i
animiranih prezentacija u svakodnevnoj uporabi.

Unatoč velikoj primjeni Interneta mnogi korisnici ne mogu dati odgovor na neka osnovna i
važna pitanja o njemu kao što su: Šta sve čini Internet? Kako je Internet započeo i kakva mu
je budućnost? Kakve vrste alata su dostupne korisnicima za optimalno korištenje Interneta?
Kako koristiti Internet za pronaći određene informacije?

Kroz ovaj seminarski rad ću pokušati dati odgovore na ta pitanja.

4
 KAKO JE NASTAO INTERNET

Internet nije kao neka od ostalih tehnoloških dostignuća koja su izmjenila svijet, kao što su
telefon ili sijalica. On nije stvoren od strane jedne osobe, godinama se razvijao.

Počeo je da se koristi još za vrijeme Hladnog rata od strane SAD prijee više od 50 godina i od
tada konstantno raste i postaje nešto sasvim normalno, čak i neophodno, u svakodnevnom
životu civilizovanog društva i redovno ga koristi čak trećina svijetske populacije.

Internet kao globalna mreža, nastala je 1968. godine, tada zvana ARPANET i korištena je kao
vojna mreža Američkog ministarstva obrane.

1969. godine ARPANET je isporučio svoju prvu poruku. Tzv. “node-to-node” komunikacija,
ili opet u bukvalnom prevodu “čvor-ka-čvoru”, funkcionisala je od jednog računara ka
drugom. Prvi računar se nalazio na univerzitetu UCLA, a drugi na Stanford univerzitetu i
svaki je bio veličine manje kuće. Poruka je bila kratka i jasna: “LOGIN”, ali uprkos svojoj
jednostavnosti, ipak je oborila ARPA mrežu. Stanford univerzitet je primio samo prva dva
slova poruke.

Sam razvoj mreže napredovao je tokom Hladnog rata. Početkom 70-ih godina mnoge
akademske institucije su vidjele svoju šansu za razmjenu informacija, rad na zajedničkim
projektima bez potrebe fizičkog okupljanja znanstvenika na jednom mjestu, sinhronizaciju
podataka itd. Broj umreženih računara je rastao; ispočetka UNIX računara, kasnije sve više i
osobnih računara.

Rastom broja računara uvidjela se nužnost stvaranja jedinstvenog protokola koji će omogućiti
prenos podataka među računarima, nastaje Transmission Control Protocol Internet Protocol
(TCP/IP).

Godine 1989. Britanac Tim Barners-Lee u Švicarskoj osmislio je World Wide Web servis
kakvog i mi danas koristimo. Razvio je grafički orijentirane dijelove NET-a i protokola, te
opisni jezik interneta, HTML.

5
6
 WORLD WIDE WEB

World Wide Web (skraćeno WWW, W3, ili samo Web, naziv dolazi iz engleskog jezika a
može se prevesti kao svjetska mreža) je jedna od najkorištenijih usluga Interneta koja
omogućava dohvaćanje hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike
i multimedijalne sadržaje a međusobno su povezani tzv. hiperlinkovima. Za dohvaćanje i
prikaz sadržaja koriste se računalni programi koji se nazivaju web-preglednici.

Web se često pogrešno koristi kao sinonim za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu
kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računalne mreže.

Nijedan servis internet nije uspio da preuzme i u potpunosti odredi novi medij kao što je to
uspjelo mrežnom servisu interneta. Slobodna razmjena ideja i informacija bila je osnovni
postulat širenja mreže, ali i njegova podsticajna formula razvoja. Upravo je pojava i brzina
primjene mrežne tehnologije potvrdila masovnu društvenu potrebu za novim oblikom
razmjene informacija, ali i omogućila bolje razumjevanje nove medijske tehnologije interneta.

7
 INTERNET PREGLEDNICI

Internet preglednik odnosno web preglednik, web browser ili internet browser je program koji
korisniku omogućuje pregled web stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih.

Izuzetno bitna stvar za razvoj internet preglednika se dogodila 1990. godine kada je Tim Lee
Berners izmislio HTML.

Prvi preglednici su bili strogo tekstualni, a veliku promjenu je 1993. godine donio NCSA
Mosaic - koji je izvorno bio UNIX aplikacija ali je ubrzo prenijet i na druge operativne
sustave.

1994. godine je Marc Andreesen (voditelj projekta NCSA Mosaic) pokrenuo vlastitu tvrtku,
Netscape i izdao Netscape Navigator. Ubrzo nakon toga je i Microsoft izbacio Internet
explorer (IE) - čime je započet rat preglednika. Zahvaljujući činjenici što je IE dolazio
predinstaliran s Windowsima, Microsoft je uspio postići da se danas koristi u više od 80%
računala.

Netscape je odgovorio tako što je izvorni kod Netscape-a pretvorio u otvoreni kod (tj. open
source), no to nije uspjelo zaustaviti opadanje zastupljenosti tog preglednika. Ipak, iz tog
poteza se razvio internetski preglednik kojeg danas većina stručnjaka drži kao najboljeg i
najsigurnijeg - Mozilla i njegovih izvedenica kao što je Firefox.

Najpopularniji preglednici danas su:

Firefox – besplatan preglednik otvorenog koda

Opera – besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera

Internet Explorer – besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft

Safari – besplatan preglednik tvrtke Apple

Google Chrome – besplatan preglednik tvrtke Google

8
9
10
 NAJČEŠĆE KORIŠTENJE INTERNETA

Internet se danas najviše koristi u komunikaciji između ljudi. Komunikacija se vrši preko
e-maila ili korištenjem društvenih mreža kao što su: Facebook, Twitter, Instagram itd.

Na drugom mjestu je pretraživanje interneta kao informacionog izvora. Na internetu možemo

naći dosta podataka o mnogim vrstama literature ili čak možemo pronaći neke informacije
koje nisu zapisane u knjigama.

Na trečem mjestu je korištenje interneta u svrhu zabave, npr. Igranje mnogobrojnih online
igrica, slušanje muzike putem youtube-a, ili čak gledanje filmova preko online stranica.

Na četvrtom mjestu se nalazi internet bankarstvo i e-shoping. Plačanje računa je danas

olakšano zahvaljujući internet bankarstvu, više ne moramo ići u poštu ili banku da bi platili
račun, dovoljno je otvoriti svoj nalog na internetu i platiti račun. Pod pojmom e-shoping
podrazumjeva se kupovanje odječe, obuće, čak i namjernica. E-bay je najpoznatija internet
stranica za online kupovinu, dok kod nas u Bosni i Hercegovini postoji Olx.ba, a čak su počeli
i tržni centri, kao što je Konzum, da praktikuju online kupovinu. Dovoljno je samo da
izeberete artikle i ukucate adresu stanovanja, i pošiljka će doći dostavom.

11
12
 OPASNOSTI NA INTERNETU

Pri korištenju interneta su, uz sve njegove dobre i korisne strane , prisutne i neke opasnosti.
Najčešće teškoće i opasnosti s kojima se mladi susreću su preplavljenost sadržajima i
izloženost nasilju.

Preplavljenost velikim količinama različitih informacija, teškoća da se iz njih izdvoji ono što
ti je potrebno, teškoće procjenjivanja istinitosti i važnosti pojedinih sadržaja i podataka,
korištenje interneta kao zamjene za druženja u stvarnom svijetu, nekritičko preuzimanje tuđih
stavova i mišljenja (povodljivost), provođenje velike količine vremena na internetu… sve su
to načini 'izgubljenosti na internetu'. Ove je poteškoće moguće izbjeći ili riješiti učenjem i
razvijanjem vještine uspješnog korištenja interneta .

Nasilje na internetu - prijeteće ili ucjenjujuće poruke, uznemiravanje, vrijeđanje, širenje

neistina, objavljivanje privatnih podataka, montaže, seksualno uznemiravanje i slično -
jednako je ozbiljno i nedopustivo kao i nasilje u stvarnom svijetu. Najčešće do internet nasilja
dolazi izmedju osoba mlađe dobi tj. Osoba od 13 do 18 godina. Pored nasilja nalazi se cyber
prostitucija ili internet prostitucija, koja je takođe vrsta nasilja koja se raspoznaje po
˝golišavim˝ fotografijama koje se razmjenjuju putem društvenih mreža. Naravno i pedofilija
je postala česta na internetu, tako da je sve više prijava o ˝internet˝ pedofiliji.

Pored prostitiucije i nasilja, tu su i mnogobrojni virusi (mallware), koje možemo skinuti na

svoj računar tj. zaraziti svoj računar ne pažnjom. U večini slučajeva viruse skidamo putem
linkova koje smo primili od nepoznate osobe.

Jedna vrsta opasnosti kod interneta je nedovoljna sigurnost naših podataka. Na društvenim
mrežama naši podatci su izloženi velikim opasnostima. S obzirom da nalozi nisu toliko
zaštićeni, neka osoba lagano može pristupiti našim podatcima i zloupotrijebiti ih.

13
 PREDNOSTI I NEDOSTATCI INTERNETA

Interent možemo definirati kao mrežu računala, čija je svrha slanje i primanje podataka u
različitim formamam i oblicima njenim korisnicima širom zemaljske kugle. To je zapravo
velika mreža koja međusobno spaja one druge, manje mreže. Danas su sve moderne
tehnologije povezane na internet. Međutim, dok ovaj digitalni svijet za jedne predstavlja
igralište za druge je ono baš poput bojnog polja.

Internet je postao nezamjenjiv poslovni alat, koji je pomogao da se ljudi širom svijeta zbliže.
Dobijanje informacija i vijesti iz različitih krajeva svijeta, mogućnost kupovine i
pristupačnost svega što nas zanima je samo jedan klik udaljena. On ima ogroman potencijal i
mnogo toga može ponuditi njegovim koristnicima. Međutim, kao i sva tehnologija novijeg
doba, internet pored svojih prednosti ima i nedostataka.

Prednosti interneta:

-Brža konunikacija – za sada je internet čovjekovo najveće sredstvo za komuniciranje.

Posljednje inovacije ga samo čine još bržim i pouzdanijijm. Više ne trebamo čekat na svoju
poštu danima i trošiti mnoštvo novaca na telefonske razgovre. Sada su moguće instant poruke
i online razgoviri lice u lice i to uz neznatne troškove.

-Internet je enciklopedija za sva moguća područja. U samo nekoliko sekundi možete doći do
bilo koje željene informacije. Web također ažurira i daje najnovije informacije o otkrićima,
tehnološkim inovacijama, medicinskim otkrićima i svakodnevnim zbivanjima.

-Internet je postao esencijalan izvor znanja, kako kroz besplatne tako i kroz one plaćene web
stranice. Vjerodostojnost ovog oblika informanja nije upitna.

-Zabava je jedan on najistaknutijih razloga surfanja po internetu. Internet je zapravo postigao

mnogo uspjeha radi promoviranja nekoliko industrija zabava.

14
-Zahvaljujući brojim monetarnim uslugama, moguće je izvršiti financisjke transakcije putem
interneta. Moguće je izvršiti rezervacije za film, kupiti ulaznice, plaćati račune i obavljati
druge transacije i to bez napuštanja svoje udobne fotelje. Također je moguće rezervirati i
isplanirati svoje putovanje i to u bilo kojoj zemlji na svijetu.

Nedostatci interneta:

-​Korištenje interneta za bankarstvo, društveno umrežavanje ili neke druge usluge, često čini
naše osobne informacije ranjivim, podložnim krađi i zlouporabi. Ne postoji neki dokazano
učinkovit način na koji možemo zaštiti svoja imena, lozinke, adrese, brojeva računa,
fotografija i sl. Nesigurne mrežne linije mogu biti zlouporabljene od strane hakera za
provaljivanje naših osobnih podataka.

-Spamovi koje ne svojevoljno primamao od drugih, nepotebno ometaju rad račulanog

susutava. Srećom, e-mail provajderi često imaju sigurnosne sustave koji neželjene poruke
automatski registrira kao spamove. Ovakve poruke je također moguće prijaviti kao spam, te
zablokirati dotok svih e-mailova sa te IP adrese.

-Velika šteta može nastati ukoliko se naše računalo zarazi virusom tijekom surfanja po
nesigurnim stranicama. Virusni programi su neprimjetni a mogu se aktivirati i samo jednim
običnim klikom na neki naizgled bezazleni link. Postoje tri tipa internet virusa. Prvi tip utiče
na datoteke i ide izravno na njih. Drugi tip šteti sustavu i izvršnim datotekama za pokretanje
računala. Za kraj imamo makro virus, koji je ujedno i najčešći. Premda je najčešći on je
ujedno i najbezazleniji. On vam samo mijenja simbole na nazivima fajlova.

-Možda najveća mana interneta je neprikladan sadržaj kojem je jednostavno pristupiti. Razlog
tome je nedostatak kontrole nad distribucijom pornografskog materijala koji je neprimjeren za
djecu.

15
-Najveći problem sa internetom je svakako što umanjuje socijane vrijednosti. Ljudi se lako
navuku na internet i izoliraju se iz realnog svijata. Postoje mnogi ovisnici kako o klasičnom
surfanju, tako o socijalnim mrežama i online igricama.

16
 BUDUČNOST INTERNETA

Sudeći po brzom razvoju Interneta u posljednjih 15 godina teško je predvidjeti što će se

događati u slijedećih deset godina. Sada možemo kazati samo neke opće smjernice kako će se
Internet razvijati.

Razvoj Interneta ide u više smjerova paralelno. Jedan od smjerova je pružanje sve više i više
usluga na Internetu. Budući da cijena hardware-a pada iz dana u dan, sve je lakše doći do
potrebnih računalnih resursa na Internetu. Tako se nazire razvoj i upotreba poslovnih
aplikacija isključivo preko Interneta. Čak se pojavljuju i prve zamjene za uredske računalne
aplikacije (za obradu teksta, tablični kalkulatori i sl.) koje se koriste na Internetu. Uz njihovo
korištenje, moguće je koristiti i diskovni prostor na Internetu kao svoj lokalni disk. Time se
korisnicima omogućava da imaju pristup do svojih aplikacija i dokumenata s bilo kojeg
računara koji ima pristup do Interneta, jer se računar koristi samo kao tanki klijent za pristup
Internetu.

Postoje crna predviđanja da će razvoj Interneta uzrokovati propast štampanih medija. Ipak,
budući da radio i televizija nisu uzrokovali propast štampanih medija,tako neće ni Internet.
Rezultat bi mogao biti samo smanjenje prodaje dnevne štampe jer se sve više ljudi informiše o
dnevnim događanjima preko Interneta umjesto da kupuju dnevne novine. Ali tjednici,
mjesečnici i specijalizirani magazini će uvijek imati svoje čitatelje.

Očekuje se veliki napredak na području multimedije kod koje se Internet koristi samo kao
infrastruktura za prijenos velike količine podataka. Tako se negdje već uvode takozvane
trostruke (tripple play) usluge. U osnovi se radi o ideji da se preko Interneta prenosi telefonski
signal (VoIP), televizijski signal i podaci s Interneta. Korisnik plaća samo priključak na
Internet i pretplatu na specijalizirane televizijske programe.

17
 SERVISI INTERNETA

Servisi Interneta su skup komunikacionih protokola koji se koriste na Internetu i drugim

sličnim mrežama. Oni su široko poznati kao TCP/IP, što je ime dva najvažnija protokola
među ovim standardima. Moderno IP umrežavanje predstavlja sintezu više razvojnih struja
čija evolucija je započela 1960-ih i 1970-ih godina.

Princip rada Interneta sličan je, upravo, principu rada telefonskih sistema. Dok oni, koristeći
telefonske linije prenose glas, Internet ih koristi za prijenos informacija. Uz pomoć telefonske
linije i modema (uređaj koji digitalne signale iz računara pretvara u analogne, koji su pogodni
za prijenos putem telefonske linije. Prilikom prijema podataka, modem obavlja inverzan
posao, jer iz modulisanog izdvaja digitalne signale koje prosljeđuje računaru, računar poziva
Internet servis provajdera, nakon čega se vrši povezivanje na Internet. Konektujući se na
mrežu svih mreža, računar i sam postaje dio mreže.

Popularnost Interneta ogleda se u činjenici da broj korisnika raste nevjerojatnom brzinom,

tako da svi podaci o eventualnom broju računara i korisnika veoma brzo zastarijevaju. Što se
tiče servisa Interneta, njihov tačan broj ne može se precizno odrediti, iz prostog razloga što su
neki od njih tokom razvoja mreže bili veoma popularni, a potom nestali.

Servisi Interneta se mogu svrstati u pet kategorija:

-Javne (web, news, razgovor putem Interneta)

-Osnovne (e-mail, telnet, ftp)

-Sigurnosne (PGP, SSH, Kerberos)

18
-Sistemske (Ping) i

-Servise za pretraživanje (Veronica, Netfind, WAI)

19
 ZAKLJUČAK

Internet se razvija i raste veoma brzo. Ono sto je očigledno je da Internet uzima prvo mjesto
nad ostalim masovnim medijima, kao sto su novine, TV, radio i telefoni. Internet postaje
osnovni izvor informacija za sve veći broj ljudi, koji sve više zapostavljaju medije kao što su
novine ili televizija. Ipak, tradicionalni masovni mediji neće nestati, ali je sigurno da Internet
mijenja gotovo sve što radimo, uključujući komunikacije, učenje, poslovanje, dobijanje raznih
vrsta informacija, traženje posla, kupovinu, čak i zaljubljivanje.

20
 Literatura:

-https://sh.wikipedia.org/wiki/Servisi_Interneta
-https://sh.wikipedia.org/wiki/Internet
-http://web-world1.jimdo.com/2013/12/17/prednosti-i-nedostatci-interneta/
-http://www.eurokomunikacije.com/sto-je-internet-pretrazivac/
-http://znatko.com/452/kako-radi-internet
-https://hr.wikipedia.org/wiki/World_Wide_Web

21