OŠ Jakovlje

Stubička cesta 2

Jakovlje

ŽIVOT I RAD U VIRTUALNOM SVIJETU

Učenica: Kaja Mandić, 8.b

Mentor: Ivanka Cvetko

Jakovlje, 25.3.2022.
 SADRŽAJ
Sadržaj
UVOD 3

SREDIŠNJI DIO

1. VIRTUALNI SVIJET 4

1.1. Što je internet? 4

2. LOŠE STRANE INTERNETA 5

2.1. Što su virusi? 5

2.2. Zaštita od virusa 6

2.3. Kako prepoznati lažnu vijest?..................................................................................7

ZAKLJUČAK…………………………..……………………………………………………………………………………………8

IZVORI PODATAKA…………………….………………………………………………………………………………………9

2
UVOD

Cilj ovog referata je objasniti funkcioniranje virtualnog svijeta i rada u njemu. U

današnje doba svi ljudi, bili oni djeca ili odrasli, moraju biti tehnološki osviješteni. Svi
poslovi zahtijevaju barem nekakvo znanje i snalaženje u virtualnom svijetu, kao što
se primjerice danas učitelji služe e-dnevnikom umjesto klasičnim, papirnatim
dnevnikom te koriste WhatsApp1 grupe kao zamjenu za oglasnu ploču. Mnogi radnici
moraju imati pametne telefone koji uvijek imaju pristup internetu kako bi mogli
napredovati u tvrtki u kojoj rade. Učenici isto tako često dobivaju zadatke koji
zahtijevaju istraživanje na internetu i korištenje tehnologije za bolje ocjene, makar
svaki učenik ima različite uvjete za rad. Mnogi ljudi su ovisni o internetu. Iako mnogi
znanstvenici govore kako je previše korištenja tehnologije štetno, nitko ništa ne
poduzima u vezi s time. Virtualni svijet je u mnogo pogleda dobar i koristan, no puno
je loših stvari o kojima se ne govori dovoljno često. Kao primjerice dark web2 koji je
ne samo štetan, već i opasan po život. Postoje i virusi koji se automatski preuzmu pri
otvaranju nekog članka, kao i tzv. fake news, odnosno lažne vijesti stvarane kako bi
dezinformirale ili zastrašile javnost. Takve vijesti stvaraju probleme jer ih neki ljudi ne
znaju razlikovati od onih točnih i pouzdanih.

1
Aplikacija za besplatno dopisivanje.
2
Dark web – Tamni web je skupina stranica vidljivih javnosti, ali podaci o IP adresi su skriveni

3
1. VIRTUALNI SVIJET

1.1. Što je internet?

Internet je svjetski sustav međusobno povezanih računalnih mreža.

Zahvaljujući razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije, postao je osnova
suvremene elektroničke komunikacije, a postupno dobiva i značenje vodećega
komunikacijskog medija današnjice. Razmjena informacija među računalima različitih
sustava i tehnoloških rješenja najvećim je dijelom omogućena normizacijom protoka
podataka te zajedničkim sustavom adresiranja. Pretečom interneta smatra se
računalna mreža ARPANET3, koju je 1969. pokrenulo Ministarstvo obrane SAD-a u
službi umreživanja znanstvenih i istraživačkih institucija vezanih uz razvoj vojne
tehnologije. Mrežna usluga WWW4, uvedena 1992. godine, danas je postala gotovo
istoznačnicom za internet. Tom se uslugom korisnicima omogućuje pretraživanje
mnogobrojnih dokumenata, takozvanih stranica što ih na uvid nude pojedinci,
udruge, poduzeća, organizacije i slično. Ti se dokumenti oblikuju s pomoću jezika
HTML5, a korisnici ih pregledavaju uz pomoć programa preglednika. Ta je primjena
interneta ubrzo postala novi medij koji omogućava prijenos sadržaja različita
oblika. Zahvaljujući WWW-u, uporaba interneta stekla je široku popularnost i postala
pokretačem daljnjega razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije.  Internet je
danas okosnica svjetske informacijske infrastrukture. Dalekosežne su posljedice
njegove primjene u svim granama ljudskoga djelovanja. Internet u ekonomiji je
omogućio elektroničko bankarstvo i poslovanje, oglašavanje i katalošku prodaju, u
kulturi i obrazovanju pristup obrazovnim sadržajima, virtualnim knjižnicama i
muzejima. U znanosti omogućio je pristup bazama podataka i trenutačnu razmjenu
najnovijih spoznaja, a u medicini dijagnostiku bolesti.

3
Advanced Research Projects Agency Network
4
World Wide Web
5
Hyper Text Markup Language

4
2. LOŠE STRANE INTERNETA

2.1. Što su virusi?

Računalni virus je zlonamjerni računalni program koji se može reproducirati i

izvoditi radnje bez volje korisnika računala. Umnožava se pokretanjem zaraženog
programa ili datoteke, širi se njihovim prijenosom i može imati ili gotovo bezopasan ili
potpuno razoran učinak na podatke. Zajedno s drugim zlonamjernim softverima i
računalni virusi predstavljaju prijetnju sigurnosti računala i ozbiljan problem u radu na
računalima. Danas se svi programi koji obavljaju zlonamjerne aktivnosti na vašem
računalu često nazivaju virusima. Već prema djelovanju i načinima širenja razlikuje
se nekoliko skupina takvih programa. Virus u užem smislu je zlonamjerni kod koji se
širi dodavanjem vlastitog koda drugim aplikacijama i ima sposobnost
samorepliciranja. Razlikuje se od računalnog crva koji se širi računalnim mrežama, a
ne mora biti povezan sa zaraženim programom, te od takozvanog trojanskog konja
koji se ne može reproducirati. Crv je zlonamjerni program koji je sposoban širiti svoje
funkcionalne kopije ili samo neke dijelove tih kopija na druga računala. Širi se
komunikacijskim medijima, na primjer elektronička usluga pošte, te nanose štetu
računalu. Trojanski konj je zlonamjerni kod koji se predstavlja kao korisna aplikacija i
zahtijeva radnju korisnika za instalaciju. Ne postoji ugrađeni kod za
samoumnožavanje, ali se širi pretvarajući se da je popularan program. Zlonamjerni
softver koji omogućuje daljinski pristup korisničkom računalu nazvan
je Backdoor. Obično rade skriveno iza drugih programa, infiltriraju 6 se u korisničko
računalo i omogućuju kreatoru korištenje računala korisnika kada se korisnik spoji na
internet. Spyware je aplikacija koja neovlašteno prikuplja osobne podatke korisnika
koji otkrivaju svoje potrošačke navike. To je naziv za skup programa koji prate rad
korisnika na računalu, stranice koje posjećuje na internetu, a o tome izvješćuju druge
marketinške agencije.

6
Radnja osobe koja pomoću različitih tehnika uspijeva narušiti sigurnost računala

5
2.2. Zaštita od virusa

Standardni oblici zaštite računala od zlonamjernih softvera su vatrozidovi,

antivirusni programi i čistači neželjenih aplikacija. Vatrozid je aplikacija koja kontrolira
sve veze koje računalo uspostavlja, bile one dolazne ili odlazne. Blokira sav promet,
odnosno onemogućuje sve programe i one dobre i loše, te traži dopuštenje za svaku
radnju. A ako želite skup za zaštitu i uklanjanje virusa, trebate preuzeti antivirusne
programe. No više nije uvijek i bolje, istodobno pokretanje više aplikacija za zaštitu
od zlonamjernog softvera može uzrokovati spor ili nestabilan sustav. Kako biste
izbjegli preuzimanje viruse nemojte otvarati poruke e-pošte nepoznatih pošiljatelja ni
privitke e-pošte koje ne prepoznajete. Mnogi virusi prilažu se porukama e-pošte i širit
će se čim otvorite privitak. Dodatna zaštita mogla bi biti i korištenje blokatora skočnih
prozora s internetskim preglednikom. Oni mogu spriječiti prikaz nekih ili svih takvih
prozora. Postoji i SmartScreen u aplikaciji Microsoft Edge koji pridonosi zaštiti od
krađe identiteta i napada zlonamjernim softverom tako što vas upozori ako je web-
mjesto ili mjesto preuzimanja prijavljeno kao nesigurno. Izbjegavajte odgovaranje na
pozive nepoznatih brojeva, pogotovo na brojeve iz drugih država. Nemojte koristiti
piratske7 stranice poput onih za gledanje filmova besplatno. Izbjegavajte dopisivanje
s nepoznatim osobama jer nikada ne znate tko je na drugoj strani ekrana dok ih ne
upoznate uživo.

7
Ilegalne web-stranice

6
2.3. Kako prepoznati lažnu vijest?

Internet današnjice vrvi lažnim vijestima te se više ne zna kome možemo

vjerovati. Vijesti se ne izdaju po važnosti, već po tome koliko se koja medijska kuća
njima može okoristiti. Zato nikada ne smijemo smatrati sve što vidimo istinom.
Informacije se moraju provjeriti prije daljnjeg širenja, jer dezinformacija javnosti može
dovesti do katastrofalnih problema. Wikipedija je višejezična mrežna enciklopedija
slobodnog sadržaja. Problem s Wikipedijom, koju nažalost koriste mnogi učenici, jest
to da je mogu uređivati svi i da bilo tko može upisivati lažne informacije. Puno puta
sam i sama naišla na lažne informacije na Wikipediji i puno puta sam vidjela kako
netko mijenja sadržaj na Wikipediji samo kako bi ispao pametan. Kako bismo odlučili
jesu li ponuđene informacije pouzdane, moramo se zapitati nekoliko pitanja kao što
su primjerice: Tko je autor? Kada je sadržaj objavljen i jesu li podatci ažurirani? Koja
je svrha objavljivanja sadržaja? Slažu li se pronađene informacije s informacijama
koje ste pronašli na drugim mjestima? Navode li se pouzdani izvori? itd. Ako je autor
nekog članka nepoznat ili se ne navode izvori, bolje je ne koristiti taj izvor, pogotovo
u širenju nekih vijesti. Možda se pitate zašto bi netko objavljivao lažne vijesti, ali
postoji puno ljudi koji su plaćeni da stvaraju upravo lažne informacije kako bi se
netko njima okoristio. Tako se sada saznaje da u Rusiji postoje cijela naselja koja su
naseljena samo hakerima. Ti hakeri smišljaju lažne vijesti kako bi zastrašile i
dezinformirale javnost te uništile povjerenje među građanima. Zato je važno
razlikovati pouzdane i istinite vijesti od onih neistinitih.

7
ZAKLJUČAK

Zaključak ovog referata je to da naša sigurnost na internetu ovisi o našoj

odgovornosti, jer naša neodgovornost nam može prouzročiti nesigurnost na
internetu. Osim toga naša neodgovornost može biti opasna i za druge, te može
ugroziti i tuđa, a ne samo naša računala. Moramo više paziti na to kakve datoteke
preuzimamo, čiju elektroničku poštu otvaramo i kakve i koliko istinite članke čitamo.
Ljudi se moraju više educirati o opasnosti lažnih vijesti i kako te vijesti prepoznati jer
se sve češće stvara pomutnja u narodu zbog njih. Ljude bi se trebalo poticati na
konstantno poboljšavanje u području tehnike i podučiti ih kako se njome pravilno i
sigurno koristiti, te kako svojom aktivnosti u virtualnom svijetu ne ugroziti tuđu
sigurnost.

8
IZVORI PODATAKA

 „Internet“; Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje;

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27653; Leksikografski zavod
Miroslav Krleža, 2021.; 26.3.2022.

 „Virus, računalni“; Hrvatska enciklopedija, internetsko izdanje;

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64799; Leksikografski zavod
Miroslav Krleža, 2021.; 26.3.2022.

 „Zaštita PC-ja od virusa“; Microsoft;

https://support.microsoft.com/hr-hr/windows/za%C5%A1tita-pc-ja-od-virusa-
b2025ed1-02d5-1e87-ba5f-71999008e026; 10.12.2021.; 31.3.2022.

 „Mrežne enciklopedije“; #moj portal 8; Zagreb, 2021.