-INTERNET-

1. OSNOVE
• Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna
mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže
korištenjem istoimenog protokola (internetski protokol =
IP). To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna
kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje
međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su
elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane
stranice i dokumente World Wide Weba
2. HISTORIJA INTERNETA
• Internet je 1969. godine osnovalo američko Ministarstvo obrane. Zvao
se ARPANET (prva četiri slova su kratica za Advanced Research
Project Agency - Agencija za napredne istraživačke projekte, dok net
označava računalnu mrežu[1]). Cilj te mreže je bio da se poveže
određeni broj računala u SAD-u.[1] Radilo se o skupoj ideji, no
Ministarstvu obrane SAD-a novac nije nedostajao.[1] Arpanet je imao
faktor koji je kasnije bio ključan za nastanak i popularizaciju
interneta[1]; tijekom šezdesetih godina vladao je Hladni rat, zbog
čega je Ministarstvo obrane SAD-a strahovalo da bi se mogao
dogoditi nuklearni napad. Inženjeri su morali projektirati Arpanet tako
da on radi čak i ako se baci bomba na dio uspostavljene mreže te se
uništi, dakle, čak i ako dio komunikacijskog dijela bude uništen,
ostatak mreže treba nastaviti funkcionirati bez problema.[1]

• Servis World Wide Web izmišljen je u CERN-u u Švicarskoj 1989.

godine, a izmislio ga je Britanac Tim Berners-Lee
VIZUALACIJA KOLIČINE PUTEVA NA
INTERNETU
3. NAČIN POVEZIVANJA
• Za povezivanje se koriste telefonske mreže, ISDN, ADSL, optički i ini
kabeli, satelitske veze i drugi načini.

• Svako računalo spojeno na internet ima svoju IP adresu, ali se kod

korištenja usluga, npr. u internetskom pregledniku, uglavnom koriste
imena koja se u adrese prevode pomoću sustava poslužitelja za
DNS. Popularni su internetski preglednici Internet Explorer, Mozilla
Firefox, Google Chrome, Opera i Safari.

• ISP (Internet service provider) tvrtke korisnicima pružaju usluge za

spajanje na internet, a ponekad također daju i uslugu korištenja
elektroničke pošte i/ili određenu količinu prostora na njihovom
poslužitelju da korisnik napravi svoju internetsku stranicu. Kako bi se
spojio na internet, korisnik treba potpisati ugovor s ISP-om. Poput
drugih država, Hrvatska ima komercijalne i akademske. Svi hrvatski
ISP-ovi, osim CARNeta, su komercijalni. CARnet omogućuje
besplatno spajanje na internet u akademske, edukacijske i
istraživačke svrhe učenicima, studentima i akademskim krugovima.
4. USLUGE
• Najpoznatije usluge na internetu su:

• World Wide Web - koristi HTTP za prijenos web stranica napisanih u HTML-u - to je noviji servis, ali i najbrže rastući
• razgovor ili čavrljanje (chat) - koji može biti komunikacija glasom (oba računala trebaju imati zvučne kartice, mikrofone i
zvučnike/slušalice) ili pismena komunikacija - primjeri su IRC, ICQ i u zadnje vrijeme sve popularniji Skype
• elektronička pošta - koristi POP, SMTP i druge protokole, jedna od prvih usluga na internetu
• prijenos datoteka - uz standardni FTP danas se sve više koristi peer to peer protokoli
• Usenet - mreža namjenjena razmjeni poruka u interesnim grupama
• Korisnici na internetu mogu pristupati različitim informacijama, razgovarati s drugim ljudima, koristiti elektroničku poštu ili
pristupati forumima, kupovati na internetu, igrati online igre, koristiti stranice za internetsko bankarstvo, učiti i sl.

• World Wide Web (također WWW ili samo Web) je najpopularniji i najveći internetski servis, a zbog njegove popularnosti mnogi
ljudi smatraju da je on sinonim za internet, iako to nije točno. Na tom su servisu smještene internetske stranice, blogovi i wikiji.
Te stranice može vidjeti svatko, osim ako su zaštićene lozinkom ili su zbog nekog razloga blokirane (npr. vlade neke države čiji
stanovnici tijekom razdoblja zabrane više ne mogu pristupati dotičnoj stranici).

• Elektronička pošta (e-mail) i IM (instant messaging) se koristi za komunikaciju među korisnicima, posebno ovo drugo. E-mail
poruke drugoj osobi stižu unutar nekoliko sekundi, a za njihovo slanje i primanje poruka i odgovora od drugih ljudi korisnik
treba imati adresu elektroničke pošte. Za slanje i primanje elektroničke pošte postoje internetske stranice kao što su Hotmail,
Gmail i Yahoo! Mail, ali i uslužni programi poput Outlook Expressa, Microsoft Outlooka (dio Microsoft Officea), Windows Live
Maila, Thunderbirda, Eudore i Pegasusa. IM se često koristi za komunikaciju s prijateljima i poznanicima, te je sličan chatu
zbog toga što se korisnik dopisuje s drugom osobom u realnom vremenu. Popularni IM programi su Windows Live Messeger,
Trilian, Google Talk, Skype (osnovna namjena mu je internetska telefonija ali može poslužiti i za dopisivanje) i ICQ (prvi
program za IM).
5. SIGURNOST
• Internet je zbog svoje raširenosti najveći izvor malicioznog softvera.
Najveći dio malicizonog softvera dolazi s pornografskih stranica
(znatno rjeđe kod onih čije se korištenje plaća) te većine internetskih
stranica s torrentima, crackovima, generatorima ključeva (keygeni),
serijskim brojevima i sl. Doduše, neke stranice s torrentima
(Demonoid, TorrentLeech i slične) ograničavaju registraciju te se na
njima vrlo rijetko postavlja sadržaj s malicioznim softverom. Korisnik
može dobiti neku vrstu malicioznog softvera pokretanjem zaražene
datoteke skinute s interneta a ponekad i jednostavnim posjećivanjem
maliciozne internetske stranice (to se zove drive-by download).

• Internetske stranice čiji URL počinje s https:// a ne s http:// imaju

šifrirane veze, što prevenira mogućnost da netko drugi pročita
informacije koje je korisnik unio na tim stranicama. Ipak, to ne znači
da te stranice nisu maliciozne, već samo da su njihove veze šifrirane.

• Osim malicioznog softvera, postoje i zlonamjerni ljudi. Oni često u

sobama za chat maltretiraju i/ili vrijeđaju ostale korisnike.
6. Internet ili INTERNET
• Postoji mišljenje da je internet naziv za bilo koju mrežu koja se koristi IP-
protokolom i može se prostirati cijelim svijetom, ali i biti potpuno odvojena od
ostalih mreža. S druge strane, riječ Internet označavala bi ime globalne javno
dostupne mreže koja se sastoji od mnoštva međusobno povezanih mreža.

• Međutim, jezično pravilo iza kojega stoje svi hrvatski jezikoslovci kaže da se
internet piše isključivo malim slovom.
• Razlozi su:
• 1. Internet nije vlastito ime mreže, to je mreža (računalna).
• 2. Pridjev glasi - internetski. Kad bi bilo veliko slovo (vlastito ime), pridjev bi bio -
Internetov.
• 3. Da je internet institucija (velikim slovom), morao bi imati sjedište, adresu, statut,
žig, direktora i osoblje.
• 4. Internet označava samu tehnologiju, medij, a ne ime neke medijske kuće.
Pišemo li imenicu automobil velikim početnim slovom?
• 5. Legitimna su pitanja: Imaš li internet? Vidio sam to na internetu. Internet mi je
danas jako spor. Očito je kako se tu radi samo o mediju (nešto kao televizija).
• 6. I drugi jezici (npr. slovenski) pišu internet malim slovom.
• 7. Pisanje interneta velikim slovom utjecaj je engleskoga jezika, u kojem se nazivi
pišu velikim slovima, a to nema veze s našim jezikom.
7. INTERNET SLANG
• Internetski slang je neformalni žargon razvijen (i još u razvoju) s ciljem ubrzanja i pojednostavljenja tekstualne komunikacije
među korisnicima interneta. Mnogi izrazi ovog žargona strukturirani su tako da štede vrijeme korisnika prilikom pisanja poruka,
a temelje se na engleskom govornom području. Neki primjeri:

• OMG = oh my God (o moj Bože)

• AFK = Away From Keyboard
• WTF = What the fu** (Koji kur**)
• LMFAO = Laughing my fu**ing ass off (Usr*t ću se od smijeha)
• 2 = to (za)
• 2B = to be (biti)
• BTW = by the way (usput, uzgred budi rečeno)
• LOL = laughing out loud (glasno smijanje)
• NOYB = none of your business (ne tiče te se)
• r8 = rate
• m8 = mate (Prijatelju)
• w8 = wait (pričekaj)
• TY/THX = thank you (hvala)
• BRB = be right back (brzo se vraćam)
• AFAIK = as far as I know (koliko znam)
• ASAP = as soon as possible (što je prije moguće)
• ROFL = rolling on floor laughing (valjam se od smijeha)
• <3 = heart (srce, gledajući s glavom nagnutom na desnu stranu)
• U2 =you too (i ti isto)
• HF = have fun (ugodna zabava)