IVOTNA

ORJENTACIJA

 Sokrat je govorio da ljudi grijee jer ne

znaju. Kad bi znali, nitko ne bi mogao
grijeiti protiv znanja
s poveenjem razine ljudske spoznaje,
raste i odgovornost prema ukupnom
ivotu na naem planetu
izgradnjom vlastitog moralnog sustava
oblikujemo vlastiti svjetonazor

 Svjetonazor je pogled na svijet i

ivot
svaka osoba, a i pojedina kulturna
sredina, okarakterizirana je specifinim i
sebi svojstvenim nazorom o svijetu i
ivotu
religiozni svjetonazor; pesimistini
svjetonazor; filozofski svjetonazor...

 etika strahopotovanja pred ivotom

ukljuuje potovanje prema ivotu
ovjeka, ivotinja kao i svakom obliku
ivota uope
pojam strahopotovanje pred ivotom
oznaava suut i solidarnost sa svim ivim
biima
vano je atitu okolia povezivati s
etikim problemima i vrijednostima

 svatko od nas ima razliite potrebe

Potrebe se dijele se na:
primarne (e, glad, potreba za
stanovanjem)
sekundarne (kulturne, ekoloke, potreba za
znanjem)

 ljudi ponekad neodgovorno iskoritavaju

prirodu, smatraju da je najvanije do
beskraja poveavati svoj uitak
jo u staroj Grkoj postojala je filozofska
kola u kojoj su njezini pripadnici uili da
je u ivotu najvaniji uitak, ugodan osjet
i da je on najvia ivotna vrijednost
takvo stajalite zove se hedonizam (gr.
hedone-naslada, ugoda, uitak)

 Racionalni hedonizam je uenje koje

govori da se srea sastoji u zadovoljstvu i
ugodi, ali se mudrac ne povodi samo za
ugodom, nego svojim razumom shvaa
konkretnu korist svog zadovoljstva
ako kriterij naeg djelovanja nije razum,
nego su to osjetila, tada se takvo uenje
zove senzualni hedonizam.

 uenje o srei i blaenstvu, blaenom ivotu

zove se eudaimonizam (gr. eudaimoniablaenstvo, srea, dobro)
uenje o koristi zove se utilitarizam (lat.
utile-koristan). U opem znaenju
utilitarizam je tenja za opim i
pojedinanim dobrom.

 pojam globalizacije danas se sve ee

upotrebljava u svim podrujima: politika,
ekonomija...
lat. global oznaava cjelokupan, ukupan
problemi bilo kojeg pojedinanog drutva
zahvaljujui elektronikim medijima postaju
opi drutveni problemi
problemi ratova, ekoloki problemi, problemi

OVJEK KAO
RELIGIOZNO BIE

 Religija (od lat. relegere-opet skupiti,

smotati) jest sustav uvjerenja i bogotovlja
neke drutvene zajednice koja svoju vjeru
izraava preko raznih mitolokih predodbi,
pria, koja ima odreenu pouku, moralne
norme, obrede i sjeenja na neke davne
dogaaje iz prolosti
uglavnom religija ima dva osnovna
elementa : vjeru u Boga i vjeru u ivot
poslje smrti

 svaka religija zauzima odreene stavove.

Takvi stavovi temelje se na vjerskim svetim
spisima za koje neke religije ue da su
dobiveni objavom
objava je mistiki doivljaj nekog od
zaetnika religije koji objavljuje svijetu ono
to je uo ili vidio ili na neki drugi nain
saznao u svome mistinom doivljaju, a
vjeruje da potjee izravno od Boga

 na temelju objave nastaju vjerske istine dogme koje izraavaju sustav neke religije,
a smatraju se istinitim jer proizlaze iz
nadnaravnog doivljaja posebno povlatene
osobe kojoj se vjeruje
dogma se smatra neoborivom istinom
npr. dogma o uskrsnuu Kristovu obvezuje
sve vjernike.

 vjerovanje u Boga zove se teizam

Ateizam (gr. atheos-bez Boga) jest
poricanje Boga, filozofsko uvjerenje da
Boga nema
postoje ak i religije koje namaju pojam
Boga. Primjerice, budizam je religija bez
Boga

 primitivni ili naivni ateizam: kod nekih

primitivnih plemena i naroda koji uope ne
poznaju pojam Boga
praktini ateizam je drugaiji. To je ateizam
kada ljudi djeluju kao da Boga nema
teorijski ateizam nastoji dokazati
nemogunost Boje opstojnosti
agnosticizam: pogled na svijet koji nijee
mogunost potpune spoznaje. Po tom uenju

 u duhu graanskih sloboda vrijedi pravilo da

postoji sloboda javnog miljenja te je prema
tome svako posebno vjerovanje jednako
vrijedno pred zakonom
tolerancija: snoljivost tuih uvjerenja i
nazora
ekumenski pokret za obnovu jedinstva
kranskih crkvi. Poeo je 1910. na
edinburkoj Svjetskoj misionarskoj
konferenciji

ORJENTACIJA U
VLASTITOM

 moralna obaveza ovjeka je ispunjavati

svakodnevne dunosti te tako pridonositi
vlastitom boljitku, kao i boljitku itave
drutvene zajednice
ovjekove dunosti su mnogobrojne: ima
dunost prema obitelji, prema drutvenim
skupinama, prema okolini u kojoj radi itd.

 svatko od nas ivi u drutvu koje je duan

potivati
drutvo takoer treba potivati svaku osobu
kako bi izmeu drutva i pojedinca mogao
vladati red i mir, potrebna je vlast koja za
to brine
Vlast je drutveni autoritet

 Ljubav prema domovini, zemlji i narodu

zove se patriotizam (lat. patria-domovina)
mnogo ljudi danas, uglavnom iz ekonomskih
razloga, naputa svoju domovinu. Oni ive u
dijaspori
dijaspora (gr. diaspora rasprenost,
rasipanje) jest pojam koji oznaava
rasprenje nekog naroda u krajeve izvan
njihove domovine. Oni i dalje zadraavaju

 nostalgija (gr. nostos - povratak i

algos-bol) je enja za zaviajem
Kozmopolitizam je uenje o ovjeku
kao o graaninu svijeta, a potjee od
Demokrita - grkog filozofa.