UVODNO O DRUŠTVU

1) Kako je prikazan razvoj ljudskoga društva i koji je kriterij klasifikacije?

Razvoj ljudskoga društva prikazan je : metafizički, teološki i pozitivni stadij. Visinu

stupnja razvoja određivala je priroda odnosa među ljudima, vrsta oruđa koje je
korišteno, organizacija života koja je vrijedila. Tako se tijekom 18. I 19.st. u
europskoj znanosti nastojalo osvijetliti predcivilizacijsko vrijeme. Istražujući Treći
svijet Afrike i Azije oblikovana je osnovna podjela ljudskih društvaa kakva su
postojala od najranijih oblika do tada.

- Tako slijede :

a) Lovačka i sakupljačka društva

b) Jednostavna povrtlarska društva

c) Napredna povrtlarska društva

d) Jednostavna agrarna društva

e) Napredna agrarna društva

f) Ribolovna društva

g) Pomorska društva

h) Jednostavna pastirska društva

i) Napredna pastirska društva

j) Industrijska društva

2) Koja su osnovna obilježja zajednice?

Zajednica obvezuje na poštivanje normi, izvor kojih je u religji, tradiciji, naciji.

Zajednica je posebna ili teritorijalna jedinica društvene organizacije u kojoj ljudi
razvijaju zajednički indentitet i osjećaj pripadanja. Zajednicu također obilježavaju
individualni interesi pojedinca, osiguranje primjerenih uvjeta za život (hrana, teritorij,
obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna sigurnost). Zajednice razlikujemo po krvi
(srodstvo), prema mjestu obitavanja (susjedstvo), po blizini duha (prijateljstvo) i po
solidarnosti.

3) Kako je moguće odrediti društvo?

Društvo čini prilično velik broj ljudi koji žive na određenom teritoriju, relativno su
neovisni o ljudima izvan svog teritorija, te sudjeluju u zajedničkoj kulturi.
4) Što je određujuće za zajednicu, a što za društvo kod F. Tonniesa?

Zajednica je određena blizinom po krvi (srodstvo), mjestu življenja (susjedstvo),

blizini duha (prijateljstvo) i solidarnošću u odnosima.

Društvo je jedan agregat kojega čini mnoštvo pojedinaca koji se, potaknuti osobnim
interesima, nalaze u brojnim međusobnim odnosima i dodirima, a ipak ostaju neovisni
i odvojeni.

5) Što je određujuće za zajednicu, a što za društvo kod M. Webera?

Zajednica predstavlja takav tip društvenih odnosa u kojemu se društveno djelovanje

zasniva na osjećaju (afektivnom ili tradicionalnom) pojedinca da pripada zajedno s
drugima istoj cjelini.

Društvo je određeno kao odnosi koji se u društvenom djelovanju potvrđuju kroz

racionalnu motivaciju (vrijednosna ili ciljna racionalnost) i racionalni sporazum na
koji pristaju oba partnera.

6) Što obilježava naciju, a što državu prema J. Maritainu?

Nacija – ljudska zajednica utemeljena na činjenici rođenja i podrijetla, ali sa svim

ćudorednim suznačenjima tih naziva: rođenje za razumiski život i za civilizacijske
djelatnosti; podrijetlo svojstveno obiteljskim predajama, društvenom i pravnom
odgoju, kulturnom nasljeđu, zajedničkim shvaćanjima i običajima, povijesnim
sjećanjima, patnjama, zahjtevima, nadama, predrasudama, zajedničkim
ozlojeđenostima. Etnička se zajednica općenito može definirati kao zajednica tipičnih
osjećajnim oblika, ukorijenjena u fizičko tlo s obzirom na grupu i u ćudoredno tlo s
obzirom na povijest.

Država – onaj dio političkog tijela kojemu je posebna svrha podržavanje zakona,
promicanje zajedničkog probitka i javnosg reda te upravljanje javnim poslovima.
Država je dio specijaliziran radi cjeline.

7) Što je kultura prema R. Lintonu?

Kultura jednog društva jest način života njegovih pripadnika; zbirka ideja i
navika koje oni uče, dijele i prenose iz pokoljenja u pokoljenje.

8) Koje tipove kulture možemo razlikovati?

Visoka kultura ( najčešće mišljena kao kultura duhovne elite, npr. opera, klasična
glazba i sl.); pučka kultura ( kultura običnog svijeta, autentična kultura običnoga
naroda, pripada predindustrijskom vremenu); masovna kultura (proizvod je
industrijskoga društva i masovnih medija koju troši, konzumira puk); popularna
kultura (odnosi se na svaki kulturni proizvod koji ima podršku u velikom broju ljudi.
To mogu biti filmovi, glazba i slično); supkultura (odnosi se na navike i stil života
određenih skupina u društvu).

9) Što znače „kulturne razlike“, „etnocentrizam i ksenofobija“,

„univerzalnosti u kulturi“?

Kulturne razlike – obilježavaju civilizacijski razvoj. Društva Zapada razlikuju se,

npr. prema normama kulture od društva Dalekog istoka. Također unutar iste kulture
mogu postojati manje supkulturne zajednice (npr. različite religijske zajednice).

Etnocentrizam – riječ je o odnosu prema vlastitoj kulturi kada se njeni pripadnici

odnose prema drugim kulturama kao bliskim (prijateljskim ) ili stranim
(neprijateljskim) s obzirom na određena obilježja (vjeru, jezik, tradiciju povijesno
nasljeđe..)

Ksenofobija- može biti rezultat etnocentrizma.

Univerzalnost u kulturi – To je ono što je zajedničko (univerzalno) svakoj kulturi.

Npr. forme obiteljskog sustava, incestuoznih zabrana, raka, religijskih obreda, ljudskih
prava i sl.

10) Što označava identitet pojedinca i koje razine identiteta valja razlikovati?

Identitet se odnosi na razumijevanje koje ljudi imaju o tome tko su i što im je važno.
On ima dvije razine : 1. Društveni identitet – čine obilježja po kojima je pojedinac
smješten u određenu društvenu skupinu (student, pravnik, katolik, majka,
beskućnik…) i 2. Osobni identitet – koji nas odvaja od okoline, tiče se našem
samorazvoja i svijesti tko smo, otkuda dolazimo i kamo idemo.

11) Koje su glavne agencije socijalizacije za Durkheima, a koje za Giddensa?

Za Durkheima su to : obitelji, škole i crkve.

Giddens – Durkheimovim socijalizacijskim institucijama dodaje tzv. ključne agencije

socijalizacije : obitelj, grupe vršnjaka, škole, masovni mediji. Također su tu posredne
socijalizirajuće agencije : životna sredina, posao, profesija i sl.

12) Kako socijalizaciju razlikuju Berger i Luckmann?

Oni socijalizaciju vide kao „pounutrivanje zbilje“. To je neizbježan procest za

svakog pojedinca koji ga prati cijeloga života. Pri tome oni socijalizaciju dijele na
primarnu (rano djetinjstvo u obitelji) i sekundarnu koja predstavlja svaki novi
proces kojim pojedinac ulazi u nove sektore objektivne zbilje društva u kojemu živi
(dakle, ima ih više: škola, crkva, poduzeće, razna udruženja,..)
13) Što je moral, a što etika?

Moral – način života prema određenim ćudorednim i običajnim pravilima u

određenoj zajednici, na određenom prostoru, u određenom vremenu, odnosno skup
nepisanih i općeprihvaćenih pravila u društvu.

Etika- filozofska disciplina čiji je predmet izučavanja ćudoređe, običajnost

(moralnost) i način života u zajednici, otuda je ona praktička filozofija. Možemo reći
da je to nauka, odnosno znanost koja proučava moral.

14) Što je izazvalo krizu etičkih temelja današnjice prema E. Morinu?

- Sve snažnije propadanje društvenog tkiva na raznim područjima života

- Slabljenje društvenog imperativa i kolektivnog Zakona o ljudskom umu

- Propadanje tradicionalne solidarnosti

- Parcelizacija, a katkad i gubitak odgovornosti u kompartimentizaciji i

birokratizaciji organizacija i poduzeća

- Sve izrazitiji vanjski i anonimni karakter društvene stvarnosti u odnosu na

pojedinca

- Prekomjeran razvoj egocentričnog načela na štetu altruističnog načela

- Raspadanje veze između pojedinca, vrste i društva

- Demoralizacija koja „kulminira u anonimnosti masovnog društva, medijskoj

svepristunosti i precijenjenosti novca“.

15) Što su poslovna i poduzetnička etika?

Poslovna etika – može ju se odrediti kao pravedno ili prirodno poslovanje. Odnosi
se na one vrste poslova koje obavljamo za druge, i to s ciljem pribavljanja koristi i za
druge, te izravne ili neizravne koristi za nas same (odnosnomatičnu organizaciju) , i to
tako da to isto radimo pravilno odnosno u skladu s prirodom bitka.

Poduzetnička etika – u normativnom smislu postaje naukom o pravilnom

djelovanju i odlučivanju poduzetnika u egzistencijalnim pitanjima, za koje
orijentacija na ekonomsko-racinalne motive nije doovljna.

Ovdje je mišljeno da etika uvijek uzima u obzir posljedice nekog djelovanja, uvijek
sagledava međuovisnost i uvažava društvene isprepletenosti i okolnosti.
16) Koja su tri principa međunarodne poslovne etike?

Princip integracije – etika mora biti sastavni dio planiranih ciljeva

Princip implementacije- ne ostajenje samo na teorijskoj razini ideje već primjena

etičkih principa u rad kompanije

Princip internacionalizacije – etički principi su uključeni u međunarodno partnerstvo

17) Na što se odnosi korporacijska društvena odgovornost, na koja tri stupa

počiva?

Korporacijska društvena odgovornost, uz ekonomsku uspješnost jednako bitnim

drži odgovornost za okoliš kao i za ljudske resurse. Zbog toga se kaže da suvremena
korporacija počiva na tri ključna stupa : ekonomija, okoliš i društvo.

18) Što nam govori „pravilo trijaže“?

Govori nam da će se prvi oporavit bez pomoći, treći će svakako propasti, dakle samo
drugima ima smisla pomagati. (singer)

19) Koja su tri duhovno ideologijska temelja poduzetničke etike?

1.utilitarizam-u prvi plan je stavljen materijalna dobit i osiguranje egzistencije

poduzeća i radnih mjesta, kao i ostvarenje postavljenog zadatka pred poduzetnika

2.pragmatizam- važnije su praktične posljedice donesene odluke nego istinitosti

ljudskih procjena

3. liberalna etika- čini bit svake poduzetničke etike jer počiva na slobodi, posebice
slobodi tržišta i slobodi donošenja odluka. Postoje dvije orijentacije 1. individualno-
etički liberalizam (pojedinac donositelj odluka) 2. socijalno –etički liberalizam.

20. koja tri načela uvaža poduzetnička etika?

1.načelo supsidijarnosti- u izgradnji društvenog poretka uvažava se slobodna

inicijativa odozdo tj. Svaka razina odlučuje u okviru svojih ovlasti

2. načelo solidarnosti- kao osnova društvenog života koju poduzetnici ne smiju

ignorirati. To treba doći do izražaja u uzajamnosti uvažavanja sindiklnih prava i
zahtjeva

3. načelo socijalne odgovornosti- privatno vlasnička inicijativa ne smije zasjeniti

socijalnu hipoteku vlasništva. Rad se ne smije izbaciti iz udjela u stvaranju i
održanju vlasništva
POJAVA I RAZVOJ SOCIOLOGIJE

1) Što je sociologija?

Sociologiju možemo odrediti kao znanost o društvu koja se bavi razvitkom društva
proučavajući društvene procese, struktura i odnose kao socijalne činjenice.

2) Koje značenje ima sociološka imaginacija kod W. Millsa u proučavanju

društvenih pojava?

Sociološka nas imaginacija osposobljava da shvatimo povijest i nečiju biografiju u

međuodnosima unutar društva. Onaj tko prepozna važnost toga zadatka može se
nazvati klasičnim socijalnim analitičarom. sociolog je pozvan svaku pojavu staviti u
širi kontekst, maštom oblikovati moguće okolnosti njenog javljanja tijeka i ishoda.
mašta nije ovdje mišljena poetski. Ona treba biti poticana stvarnošću društva i uvijek
vraćana u toj stvarnosti u kojoj se neka pojava javlja. Privatni problemi su i javni

3) Koje su društvene snage obilježile novu stvarnost Europe s početka 19.st.?

1.Političke revolucije,

2.Industrijska revolucija i rast kapitalizma,

3.rast ideje socijalizma,

4.urbanizacija,

5. religijska promjena,

6.rast znanosti.

4) Kako je opisana Engleska na prijelazu iz 18. u 19.st.?

Uz financijsku pomoć nove i bogate građanske klase trgovaca i bankara,

zemljoposjednici su počeli kupovati još više zemlje i pretvarati je u pašnjake za
ovce. Ograđivanje je u osnovi promijenilo način na koji su ljudi gledali jedni na
druge i na zemlju. Ograđivanje je u europsku civilizaciju uvelo novi pojam
međusobnih odnosa koji je promijenio osnovu gospodarske sigurnosti i gledanja na
društveni život. Zemlja više nije bila nešto čemu su ljudi pripadali nego roba koju su
posjedovali. Zemlja je bila svedena na količinsko stanje i mjerila se po vrijednosti
koju ima u razmjeni. Isto se dogodilo s ljuima. Susjedi su postali poslodavci ili
poduzetnici. Uzajamnost je zamijenjena nadnicom.
5) Kako Hobbes prikazuje odnose među ljudima u prirodnom stanju?

„rat svih protiv sviju“ čovjek je čovieku neprijatelj. Strah nesigurnost,

nepovjerenje sumnjičavost i smrtna opasnost je prirodni zakon. Bit prirodnog
zakona jest težnja za mirom

6) Što za Rousseaua znači društveni ugovor?

Rousseau govori u Društvenom ugovoru da sloboda označava čovjekovo prirodno

stanje te da je suvremeno društvo potpuna negacija čovjekova prirodnog stanja,
ističući da se čovjek rađa slobodan a posvuda je u okovima. Ugovorom kroz opću
volju trebaju se ova prirodna prava zaštititi, a ne ograničiti. Država predstavlja
opću volju, njeni su dijelovi narod, odnosno građani. Rousseau se zalaže za izbornu
aristokraciju, tj. demokraciju.

7) Kako djeluje slobodno tržište po A. Smithu?

Sa Smithom u ekonomsku teoriju ulazi „nevidljiva ruka“ kojom on pokazuje

paradoks ekonomije slobodnoga tržišta. Teorija nevidljive ruke smatra da kad svaki
sudionik slijedi svoj vlastitit interes, tržišni sustav ipak radi na dobrobit svih kao
da je cjeokupni proces usmjeravala dobrohotna nevidljiva ruka.

8) U čemu je važnost podjele rada za A. Smitha?

Podjela rada znači napredak proizvodnje i pristupačnost proizvoda svima.

Podjela rada koja olakšava rad radniku, štedi vrijeme i sirovinu, unaprjeđuje
proizvodnju i slobodno tržište kao nevidljiva ruka pravične raspodjele bogatstva,
nositelji su progresa, ne samo u tehničkom smislu već i u socijalnom.

9) Što proučava socijalna fiziologija Saint-Simona?

Proučava globalno društvo i čovjeka kao generičko biće. Konkretno, fiziologija je,
dakle, nauka ne samo o industrijskom životu, već ipak o općem životu, gdje su
individualni životi samo točkići.

10) Koje stadije razvoja ljudskoga društva nalazimo kod A. Comtea?

Teološki (fiktivni ili fantastični) – u kojemu čovjek sve oko sebe tumači voljom
božanske moći i djelovanja. Ovdje dominira mitološka svijest.

Metafizički stadij – potiskuje teološke fikcije misaonim kontrukcijama, pojovima i

idejama, filozofskim promišljanjem koje je korak prema trećem stadiju.

Pozitivni stadij – počiva na znanstvenom iskustvu istraživanja, na kritičkom duhu i

objedinjavanju svih znanosti.
11) U čemu E. Durkheim vidi pokretačku snagu razvoja društva?

Glavni je pokretač razvitka društva podjela rada koja je nositelj razvoja solidarnosti.

12) Kojim društvima pripadaju mehanička i organska solidarnost kod E.

Durkheima?

Mehanička solidarsnost : predindustrijska društva, zajednica ispred pojedinca,

solidarnost iz sličnosti, nema društvene podjele rada, dominia represivno pravo
(represum= potiskivati, suzbijati)

Organska solidarnost : društva s razvijenom podjelom rada, razvijena i

diferencirana društva, dominiraju parcijalni interesi pojedinaca, dominira restitutivno
pravo ( restituio ad integrum=povratak u prijašnje stanje)

13) Kako K. Marx shvaća kapitalizam?

S jedne strane kapitalizam gleda kao naprednu ekonomsku formaciju koja razara
dotrajale staleške odnose feudalizma i revolucionira proizvodne snage; s druge strane,
kapitalizam osuđuje kao eksploatatorski, ponižavajući za razničku klasu, kao
društvo potpune alijenacije.

(alijenacija = osjećaj nelagode, bespomoćnosti i izolacije uvjetovan društvenim

odnosima; otuđenje (od društva i/ili od svojega bića)

14) Koje značenje ima „kulturalizam“ u sociologiji M. Webera?

Uz njegovu sociologiju stavlja se oznaka kulturalizam u sociologiji, što znači da je

zadaća sociologije otkrivati značenja ponašanja i djelovanja pojedinaca u društvu,
tj. svakim ljudskim djelovanjem upravljaju značenja.

15) Što je birokracija, koja su joj obilježja i koju joj ulogu dodjeljuje M.
Weber?

Birokracija je, prema Weberu, socijalna pojava vezana za službu, ne zaosobu, za

funkcije, ne za ljude. Birokraciju smatra nužnim i najsavršenijim tipom organizacije
razvijenoga kapitalizma, jer odgovara racionalizmu, tehnologiji, predviđanju i
svemu što karakterizira privredni sustav kapitalizma. Weber je zagovarao
birokratki tip organizacije koji počiva na racionalno-zakonskom autoritetu, koji se
temelji na prihvaćanju niza bezličnih pravila.

Racionalno-zakonski autoritet kičma je biokratke organizacije koja se, putem njega,

pojavljuje kao hijerarhijska organizacija, racionalno smišljena da kontrolira rad
mnogih pojedinaca u rješavanju opsežnih administrativnih zadaća i
organizacijskih ciljeva.
16) U kakvom su odnosu protestantska etika i duh kapitalizma prema M.
Weberu?

Sama puritanska etika protestantizma u prvi plan je stavljala STICANJE DOBARA I

ODGODU NAGRADE, rad kao put kojim se osigurava vjera u spasenje,
bogatstvo koje se gomila a ne uživa u ovome životu, pa je to teško povezati s našim
shvaćanjem kapitalizma, jer u kapitalizmu vlasništvo je značilo društvenu moć i
uporabu tuđeg rada za bogaćenje.

Protestanska je etika naglašena disciplinom i racionalnošću svakodnevnog života

poticala razvoj kapitalističkog duha pa su i prvi kapitalisti bili protestanti.

17) Kakav je pristup proučavanju društva H. Spencera?

On u sociologiju uvodi biologizam, koji se često označava i kao evolucionizam, jer je

riječ o primijeni teorije opće evolucije na područje proučavanja društvenih odnosa.
Evoluciju društva Spencer prikazuje kao put od jednostavnih oblika društvenosti k
složenim, od homogenog k heterogenom društvu. To se događa kroz

1. Diferencijaciju na planu društvene moći,

2. Diferencijaciju u funkcijama,

3. Diferencijaciju kroz podjelu rada i

4. Diferencijaciju u razvoju kolektivne svijesti- religije.

Dakle, evoluciju možemo pratiti od primitivnih plemena, gdje je diferencijacija mala,

gotovo nepostojeća, do heterogenih, diferenciranih suvremenih društava.

18) Što je društvo za T. Parsonsa?

Društvo, kao socijalni sustav predstavlja relativno samodovoljan kolektivitet čiji su

članovi u stanju zadovoljiti sve svoje individualne i kolektivne potrebe i živjeti u
potpunosti unutar njegovog okvira.

19) Koja četiri podsustava čine društvo kao sustav prema Parsonsu?

Privreda – podsustav koji za društvo izvodi funckiju prilagodbe okolini kroz rad,
proizvodnju i raspodjelu. Takvom aktivnošću privreda adaptira okolinu potrebama
društva i pomaže mu da se adaptira vanjskim stvarnostima.

Politika – izvodi funkciju postizanja cilja stvarajući socijetalne ciljeve i mobilizirajući

aktere i resurse prema željenim ciljevima.

Sustav obrazovanja – brine se o funkciji latencije (motivira pojedince) prenoseći

kulturu (norme i vrijednosti) akterima i osiguravajući njihovu internacionalizaciju.
Socijetalna zajednica – izvodi integracijsku funkciju (kroz zakon) koja koordinira
različite komponente društva.

20) Koja su četiri funkcionalna imperativa svakog sustava prema Parsonsu?

Adaptacija – sustav mora uspješno savladati vanjske situacijske pritiske, mora se

adaptirati svojoj okolini, a nju prilagoditi svojim potrebama.

Postizanje ciljeva- sustav mora definirati i ostvariti svoje osnovne ciljeve.

Integracija – sustav mora regulirati međuodnose svojih komponenata. On također

mora upravljati odnosima između ostala tri funkcionalna imperativa.

Latencija – sustav mora osigurati, održati i obnoviti motivaciju pojedinaca, kao i

kulturne obrasce koji stvaraju i održavaju motivaciju.

21) Od kojih pretpostavki polazi R. Dahrendorf u tumačnju drušvenih

promjena?

1. Svako društvo je relativno postojano, stabilne strukture i elemenata;

2. Svako društvo predstavlja dobro integriranu strukturu elemenata;
3. Svaki elemnt u društvu ima određenu funkciju;
4. Svako djelovanje socijalne strukture temelji se na konsenzusu vrijednosti
među svim članovima.

Dakle, stabilnost, integracija, funkcionalna koordinacija i konsenzus elemnti su

kojima se pristupa proučavanju socijalne strukture.

22) Uz što se vezuje autoritet, a uz što moć prema Dahrendorfu?

Autoritet Dahrendorf vezuje uz položaje, ne uz osobe. Moć se vezuje uz osobe.

23) Zbog čega dolazi do socijalnog konflikta prema Dahrendorfu?

Polazište je konfliktne teorije da u društvu grupe raspolažu različitom količinom

autoriteta, a raspoređivanje autoriteta- borba za socijalne funkcije koje su nositelji
autoriteta- ključni je činilac društvenih konflikata. Konflikt nije stvar pojedinca već
grupa koje objedinjuje određeni interes.

RAZVOJ EKONOMSKE SOCIOLOGIJE

1) Što je utjecalo na disciplinarni razvoj sociologije?

Razvoj je sociologije potaknut dubokim društvenim promjenama uslijed

industrijalizacije razvijenog dijela Europe s kraja 18. I početka 19.st.. sve ono novo i
drugačije u odnosu na tradicionalno europsko društvo, od sociologa je u početku bilo
istraživano pod snažnim utjecajem već oformljenih pristupa : bilo historijskoga
pristupa , ili filozofskih shvaćanja povijesnoga razvoja, ili pod utjecajem prirodnih
znanosti, posebice fizike i biologije. Postupnim osamostavjivanjem sociologija nje
nikada mogla zatvoriti vrata utjecaju drugih društvenih zanosti- historije,
antropologije, ekonomske teorije, politologije, filozofije također- i to zbog samog
predmeta istraživanja, društva.

2) Kako R. Swedberg određuje ekonomsku sociologiju?

Ekonomsku sociologiju je moguće definirati kao primjenu sociološke perspektive

na ekonomski fenomen. Ili, u nešto široj verziji, može se reći da je ekonomska
sociologija primjena znanja i iskustava, varijabli i sociološkog modela izlaganja
na kompleks aktivnosti koji se odnosi na proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i
trošenje oskudnih dobara i usluga.

3) Koji je središnji pojam ekonomske sociologije?

Interes je središnji pojam ekonomske sociologije.

4) Koja tri područja intervencije u društvenom životu A. Smith ostavlja državi?

Obrana, pravosuđe i održavanje minimalne infrastrukture s obrazovanjem.

5) Prema Swedbergu i Granovetteru, koja su tri principa ekonomske sociologije?

Ekonomska akcija je oblik društvene akcije ;

Ekonomska akcija je društveno locirana ili utemeljena;

Ekonomske institucije su socijalne konstrukcije

6) Čiju je ekonomsku kulturu istraživao Alexis C. de Tocquille i što je zapazio?

Posebno je analizirao američku ekonomsku kulturu. (19.st.) U Amerikancima gleda

„trgovačku naciju“ koja ima poseban odnos prema riziku na tržištu. Njihove interese
označava kao „trgovačke strasti“ i „ljubav prema bogatstvu“, no time ih ne
kritizira već naglašava njihovu sklonost organiziranju, ali i vođenju moralnim
principima (i religijskim) kako privatni interes ne bi bio u sukobu s javnim. Tocquille:
„ Amerikanci neovisno o životnoj dobi, životnoj situaciji i vrsti posla kojim se bave,
uviek su spremni na organiziranje(…) U svakom slučaju, gdje bi u Francuskoj na čelu
svakog novog poduzetništva našli državu, u SAD-u ćete uvijek naći organizaciju.“

7) Što je u osnovi društvenog sukoba kaptizalizma prema K. Marxu?

Rad i privatni interes. Tu je ključan privatni interes vlasnika (buržoazije) koji, po

Marxu dovodi do odnosa eksploatacije ne vlasnika (proloterijata) i njihove
eksproprijacije. Niti rad niti interes ne mogu biti individualni, oba su društvena
kategorija.

8) Koji prigovor ekonomskim teoretičarima upućuje E. Durkheim glede

razumijevanja ekonomske akcije?

U organskoj solidarsnosti industrijskoga društva Durkheim naglaskom na važnost

interesa koji usmjerava pojedince i skupine na zajedništvo u djelovanju, ukazuje
da ekonomsku akciju pokreću privatni interesi koje ne treba svesti samo na
ekonomsku dimenziju, već tu društvenu činjenicu treba znanstvenom metodom
istražiti.

9) Koje vrste ekonomskih institucija razlikuje Durkheim?

Institucije za proizvodnju bogatstva (kmetstvo, zakupnička zemljoradnja,

korporativna organizacija, tvronice…) i institucije za razmjenu (trgovačke institucije,
tržišta, burze…)

10) Koje vrste interesa razlikuje Weber?

Materijalni interesi ( ostvarena materijalna dobit) i idejni interesi ( religijski,

umjetnički, politički..)

11) Koja tri oblika vlasti Weber razlikuje i koji je najprimjereniji kapitalističkom
poduzeću?

Legalna vlast – može se zasnivati na vjeri u legalnosti zakonski zasnovanih poredaka

i prava osoba koje su na osnovu njih pozvane vršiti vlasti (racionalni karakter)

Tradicionalna vlast – može se zasnivati na uobičajenom vjerovanju u svetost

tradicija koje oduvijek postoje i na vjerovanju u legitimnost osoba koje su na
osnovu njih pozvane da uživaju autoritet (tradicionalni karakter)

Karizmatska vlast – može se zasnivati na izuzetnoj predanosti svetosti iliheroizmu,

ili uzornim osobinama neke osobe u poretku koji je ona otkrila ili stvorila
( karizmatski karakter)

Najprimjerenija kapitalističkom poduzeću je legalna vlast , odnosno vlast

racionalnog karaktera.

12) Koja tri vrste ekonomskih pojava razlikuje Weber?

Ekonomske pojave- stvorene u ekonomske svrhe, korporacije, banke, burze..

Ekonomski relevantne pojave- neekonomske pojave koje mogu utjecati na

ekonomske pojave, npr. kao asketski protestantizam
Ekonomski uvjetovane pojave- one na koje utječu ekonomske pojave, npr. tip
religije koju neka skupine usvaja često je uvjetovan poslom koji njeni pripadnici
obavljaju

13) Što je prema J. Schumpeteru potrebno uzeti u obzir da bi se razumjelo

ekonomsko ponašnje u društvu?

Bitno je pitati se što je čovjeka navelo da se ponaša tako kako se ponaša. Ljudsko
ponašanje uključuje ne samo akcije, motive i sklonosti već i društvene institucije
koje su važne za ekonomsko ponašanje kao što su država, nasljeđivanje vlasništva,
ugovor itd. stoga je za ekonomsku analizu bitno uvesti, uz postojeća tri područja-
ekonomska povijest, statistika i statistička metoda i ekonomska teorija – i četvrto,
ekonomsku sociologiju.

14) Što je za Polanyija predstavljalo Zakon Speenhamland (od 1795. do 1834.) u

Engleskoj?

Speenhamland je predstavljao „pravo na život“, štitio je čovjeka, susjedstvo, obitelj

i seosku sredinu i time nije dao prostora tržištu rada. Subvencije za sirotinju poticale
su nerad i siromaštvo.

15) Kako Polanyi tumači interes?

Interes je uvijek pretvaran iz platonske ideje u politički instrumentaliziranu silu

koja je sve pokretala. Posebice kada govori o klasama, Polanyi interes primarno vidi
kao društveni, a ne ekonomski, jer klasama je na prvom mjestu interes za postizanje
društvenoga ugleda i ranga, statusa i sigurnosti.

16) Kada Polanyi kritizira slobodno tržište, koja dva načela suprotstavlja i koja
dva grijeha slobodnog tžišta ističe?

Načelo ekonomskog liberalizma, koje se temelji na samoregulatornom tržištu,

interesu i podršci poslovnih klasa, laissez-faireu i slobodnoj trgovini , sučeljava načelu
društvene zaštite koja teži očuvanju čovjeka i prirode kao proizvodne organizacije,
koje ima uporište u radnim i zemljišnim klasama i u zaštitnom zakonodavstvu.
Liberalno je tržište učinlo dva „grijeha“, prema čovjeku i prema prirodi.

Prema čovjeku : odvojilo je rad od ostalih aktivnosti čovjeka, podvrglo ga je

zakonima tržišta te time uništilo organske oblike egzistencije zamijenivši ih
atomističkom i individualističkom organizacijom. Dakle, zajedništvo u radu i životu
nije našlo mjesta na tržištu.

I glede prirode: tržište je odvojilo zemlju i rad koji su tradicionalno neodvojivi.

Jer, rad je dio života, zemlja dio prirode, a život i priroda tvore nerazdvojivu
cjelinu. Socijalna dimenzija zemlje ogleda se u organizacijama rodbinstva, susjedstva,
obrta i vjere. Zemlja se ne može svesti samo na ekonomsku funkciju, ona je
prostor čovjekova stanovanja, životne sigurnosti, krajolik u kojemu čovjek
doživljava godišnja doba…pretvaranje zemlje u tržišnu nekretninu, po Polanyiju,
utopijski je koncept tržišnog gospodarstva.

17) Koja tri oblika ekonomske integracije kojima se stabilizira društvo nalazimo
kod Polanyija?

Uzajamnost – u obitelji, srodničkim skupinama i susjedstvu

Preraspodjela – posredujuća uloga države u premještanju dobara

Razmjena- razmjena dobara na tržištu koje im određuje cijenu.

18) Što znači pojam „ukorijenjenost“ kod Polanyija?

Tim pojmom želi deskribirati odnos ekonomije i društva, posebice kada se radi o
razumijevanju ekonomske akcije, tj. ekonomske akcije moraju biti ukorijenjene
(uklopljene) u društvenu strukturu, inače postaju razorne.

19) Kako ukorijenjenost tumači M. Granovetter?

Sve su ekonomske akcije ukorijenjene (ugrađene) u konkretne, tekuće sustave

društvenih odnosa, kako u predmodernim, tako i u modernim društvima.

20) Koje sve vrste ukorijenjenosti navodi M. Granovetter?

Granovetter razlikuje prema intezitetu prodiranja društvenih mreža u ekonomsko

djelovanje ''poziciju slabe ukorijenjenosti'' i ''poziciju jake ukorijenjenosti''.

Prvu bi se moglo okvirno pripisati predkapitalističkoj ekonomiji, a drugu

kapitalističkoj koja je duboko uronjena u društvene odnose, a što se posebice
pokazuje na tržištu. Granovetter također razlikuje još dvije ukorjenjenosti glede
izravnosti veza među akterima : 1) relacijsku (izravne, neposredne veze među
akterima) i 2) strukturnu (posredne veze među akterima, u okviru postojećih
struktura društva).

21) Kako „interesu“ pristupa R. Swedberg?

Od početka 19.st. događa se evolucija poimanja interesa : interes kao ekonomski

(što prevladava u 19.st. među ekonomskim teoretičarima), idejni interes (Weberova
analiza protestantske etike i ekonomskog života), a u suvremenoj je ekonomskoj
sociologoiji interes gledan kao posljedica ukorijenjenosti ekonomske akcije u
mreže društvenih odnosa.

R. Swedberg naglašava da su svi interesi primarno društveni, jer su dio društva u

kojemu pojedinac živi i uvažava interese drugih kada pokušava ostvariti vlastite.
Interes je dinamična kategorija i uvijek je u zaleđu određene akcije(ekonomske,
političke…).
22) Što određuje kapitalizam kao društvenu organizaciju po Swedbergu?

Razmjena radi stjecanja dobara za trošenje i profita. Stalno reinvestiranje

profita u proizvodnji novog profita

23) Prema A. Marshallu, koji elementi određuju proizvodnju u kapitalizmu?

Zemlje, radna snaga, kapital, tehnologije i organizacije.

24) Kako Swedberg objašnjava „industrijske okruge“?

To je još jedna društvena organizacija ekonomije koja se očituje u načinu

organiziranja proizvodnje na osnovi razmjene s konkurentima i sa srodnim
tvrtkama u neposrednoj prostornoj blizini. Takva suranja tvrornice izvlači iz
izolacije, čini ih konkurentnima, ali i gospodarstvo nekog kraja čini
prepoznatljivim.

25) Kako ekonomska sociologija shvaća tvrtke?

Za sociologe je važno tvrtke promatrati s aspekta društvene akcije koje vode u

društveni odnos na kojemu se zasniva društveni poredak (Weber). Ekonomski
interes kojim je tvrka vođena treba promatrati s aspekta uvjetovanosti društvenom
strukturom organizacije (Granovetter). Tvrtke imaju različite oblike: partnerstvo,
obiteljske tvrtke, dioničke korporacije i druge. Važno je za razumijevanje nastanka
i akcije tvrtki uključiti interes koji ih vodi, a to može biti samointeres za profitom.
Swedberg se zalagao za pokretanje posebne sociologije tvrtke.

26) U čemu je razlika između ekonomskog i sociološkog shvaćanja tržišta?

Ekonomisti u tržištu vide prostor susretanja i usklađivanja interesa, odnose

ponude i potražnje, široko područje neograničene trgovine s jednakim cijenama istih
proizvoda na svakom mjestu tržišta. Sociolozi u tržištu ne gledaju mehanizam
oblikovanja cijena već instituciju.

27) Koje tipove tržišta u povijesti nalazi Swedberg?

Vanjska tržišta(trgovanje s pripadnicima drugih zajednica, trampa);

Unutrašnja tržišta ( trgovanje unutar zajednice, lokalna tržišta);

Tržišta za trgovce ( trgovanje na točno određenom mjestu, primjer su sajmovi u

Eruopi od 11.-14.st.);

Nacionalna tržišta ( pod utjecajem merkantilista i političkih revolucija

srednjovjekovna lokalna trgovina širi se na nacionalnu razinu);
rana racionalna tržišta ( proizvod su, po Weberu, razvoja radionalnog ili modernog
kapitalizma);

moderna masovna tržišta ( razvijaju se s industrijskom revolucijom u Engleskoj

1760.-1830., nisu bila ogranična na jednomjesto, u 20.st. razvijaju i masovni
marketing);

međunarodna tržišta ( postoje već krajem 19.st., no posebice se razvijaju nakon

2.svj.rata); ,

tržišta novca i kapitala ( oblikuju se tek u 19.st., razvijaju se kroz 20.st. u kojemu se
staromodno bankarstvo zamjenjuje institucijskim ulagačima-fondovima, posebice
poslije 1975.god.);

tržišta radne snage ( pretvaranje radne snage u robu kroz 19.st. osobito kritiziranood
Marxa i Polanyija. Tek se u 20.st. razvija pravo tržište radne snage kada se radna snaga
„uvozi“, plaća prema kvalificiranosti, unaprjeđuje…tu se javlja i stalna nezaposlenost).

28) Koja je uloga politike u ekonomiji, a koja prava prema Swedbergu?

Sociolozi su, uzimajući u obzir društvene odnose u cjelini, državi davali

koordinacijsku ulogu (Durkheim), ali i ulogu održavatelja poretka s pravom uporabe
sile(Weber). Ekonomski teoretičari su što manje prostora ostavljali državnoj
intervenciji u ekonomiju, zalažući se za liberalizaciju tržišta. U ekonomiji je pravo
bitno zbog vlasništva, nasljeđivanja i ugovora. Pravo je uvijek predstavljalo
jamstvo reda odnosa u društvu, a onda i u ekonomiji.

29) Na koja se dva načina djelovanje kulture na ekonomiju za P. DiMaggia

pokazuje u aktivnostima pojedinaca?

Kultura na ekonomiju može djelovati konstitutivno( kao djelovanje važećih

kategorija, scenarija, predodžbi o djelovanju, pojmova tehnike). Kultura na ekonomiju
djeluje regulatorno putem važećih normi, vrijednosti i ustaljenosti (rutine).

30) Što je u središtu istraživanje V. Zelizer?

Odnos tržišta i morala.

31) Koja se četiri tipa kapitala za P. Bourdieua nalaze u strukturi ekonomskog

polja?

Financijski kapital – koji predstavlja konverziju ekonomskog kapitala i dominantan

je u oređenju kapitalizma

Socijalni kapital- veže povjerenja među osobama

Kulturni kapital- koji se pojavljuje kao „utjelovljeno stanje“ koje se obrazovanjem
prepoznaje u materijalnim predmetima poput knjiga, slika, građevina i sl. te
„institucionalizirano stanje“ koje se potvrđuje u akademskim titulama i diplomama

Simbolički kapital – tiče se postignute spoznaje, a potvrđuje se kao vjernost marki i

sl.

DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA

1) Što je društvena nejednakost, a što društvena stratifikacija?

Društvena nejednakost- odnosi se na u društvu stvorenu nejednakost među ljudima

Društvena stratifikacija - odnosi se na postojanje uočljivih društvenih skupina

koje su rangirane jedna iznad druge na temelju razlika u bogatstvu, ugledu i moći

2) Što je u osnovi Marxove definicije klase?

Marxova definicija klase primarno je ekonomske naravi, jer svoje uporište ima u
odnosu prema vlasništvu i radu, te moći i potčinjenosti koje iz toga proizlaze. Stoga
je njegova klasna podjela kapitalističkoga društva završavala na sukobu između
vladajuće, vlasničke klase buržoazije i proletarijata, potčinjene radničke klase.

3) Na čemu se temelji Weberovo određenje klase i koliko klasa razlikuje u

kapitalizmu?

Temelji se na ekonomskim razlikama i društvenom statusu. Razlikovao je 4 klase :

vlasničku klasu, intelektualnu i menadžersku klasu, tradicionalnu sitnu
buržoaziju i radničku klasu.

4) Prema socioekonomskoj klasifikaciji J. Goldthorpea, kako je definirana klasa

te koliko je klasa i kategorija unutar njih moguće razlikovati?

Prema ovoj klasifikaciji klasa se definira odnosima i uvjetima zapošljavanja u

suvremenom društvu. Goldthorpe je u britanskome društvu razlikovao tri klase,
unutar kojihe je grupirao jedanaest kategorija. Uslužna klasa, posrednička klasa,
radnička klasa

5) Koja su još dva kriterija razlikovanja klasa?

Kriterij vlasnitšva i kriterij ekonomske moći.

6) Što određuje ekonomsku moć klase?

Određuje

1. vlasništvo
2. kontrola ( nad procesom proizvodnje)

3.samoostvarenje na tržištu

7) Kakav je pristup klasama u suvremenom društvu K. Polanyija?

Iako prihvaća klase kao manifestnu potvrdu stratificiranosti suvremenoga

društva, u klasama primarno vidi potrebe društva: klasa postoji dok ima određenu
funkciju u društvu, a ne obrnuto, tj. da je društvena struktura određena interesima
klasa.

8) Kako R. Dahrendorf shvaća klase?

Klase promatra prije svega kao konfliktne grupe koje vodi interes za postizanjem
određenog položaja koji sa sobom donosi autoritet. Stoga on nekadašnji pojam
„elita“ mijenja u vladajuća klasa, tj. ona koja ima autoritet koji joj omogućuje
dominaciju nad potčinjenim klasama. Vladajuće klase politički su pozicionirane i to
su dok su na vlasti. Silaskom s vlasti nestaje njihov autoritet. Svaka grupa koja se
zajedničkim interesom iz stanja „kvazigrupe“ izdigne u interesnu grupu predstavlja
na društvenoj pozornici potencijalnu konliktnu grupu koja je u borbi za autoritet koji
donosi vlast.

9) Čime je, prema T. Parsonsu, nova socijetalna zajednica potisnula stare

elemente društvene nejednakosti?

Stare elemente društvene nejednakosti –klasa, rasa, etnicitet, vjera i slično- moderna
socijetalna zajednica potiskuje tako što društvo gradi na institucionalizaciji
odgovornosti i na institucionalizaciji jednakih preduvjeta za sve.

10) Kako P. Berger definira klasu te koja su sve određenja klase iz te definicije
vidljiva?

Klasa je skupina koja izvodi svoj privilegij iz svoje uloge u proizvodnom procesu,
a obilježavaju je zajednički interesi i zajednčke kulturalne značajke; klasno društvo
je ono u kojem je klasa dominantna forma stratifikacije.

11) Što je socijalna mobilnost i kakve sve vrste socijalne mobilnosti postoje?

Socijalna mobilnost označava količinu kretanja stanovništva iz jedne klase u

drugu, ili iz jednoga sloja u drugi unutar iste klase. Razlikujemo vertikalnu
socijalnu mobilnost- odnosi se na svaku promjenu poožaja na socijalnoj ljestvici
uspjeha i moći; i horizontalnu mobilnost- mijenjajući mjesto zaposlenja, pojedinac
može promijeniti i svoju socijalnu poziciju u novoj sredini.
12) Kada je neko društvo meritokracija?

Meritokratskim će se zvati ono društvo koje nagrađuje marljive i sposobne, društvo

u kojemu je individualni uspjeh rezultat individualnoga napora, a ne klasnoga
porijekla.

13) Kakav stav o meritokraciji ima A. Giddens?

Zalaže se za kontroliranu meritokraciju, tzv. „inkluzivno društvo“ koje

obilježavaju : jednakost kao uključenost, ograničena meritokracija, obnova
javnog prostora (građanski liberalizam), „s onu stranu društva rada“, pozitivno
blagostanje, država socijalnoga ulaganja.

14) Koja nam tri važna pitanja otkriva sociološko istraživanje društvene
mobilnosti?

1.stupanj društvene mobilnosti može imati važne posljedice za oblikovanje klasa,

jer ako je stupanj društvene mobilnosti nizak, klasna solidarnost i kohezija bit će
visoke

2. koliko je klasno porijeklo prepreka ili prednost u životni uspjeh

3.kako ljudi reagiraju na iskustvo društvene pokretljivosti, prihvaćaju li je ili su

ogorčeni.

15) Što pokazuje apsolutna društvena mobilnost, a što relativna?

Apsolutna- ukupna količina društvene mobilnosti

Relativna- usporedne mogućnosti onih koji potječu iz različitih klasa da postignu

određen položaje na socijalnoj ljestvici uspjeha.

16) Kako W. Mills opisuje prestiž „bijelih ovratnika“?

Za prestiž su bitni vlasništvo i porijeklo, zanimanje i obrazovanje, prihod i vlast,

dakle, i nasljeđeno kao i ono osobnim sposobnostima ostvareno. Na primjeru sloja
bijelih ovratnika, Mills je pokazao kako se borba za položaj na socijalnoj ljestvici
može manifestirati i u razlici u odijevanju, a što je posljedica prirode posla.

17) Kako društvenu stratifikaciju opravdava strukturalni funkcionalizam K.

Davisa i W. Moorea?

Svako je društvo kao sustav održivo samo ako je postiglo ravnotežu među svojim
dijelovima. Stratifikacija je po njima funkcionalna nužnost svakog društva.
18) Što je vlast, a što moć?

Vlast – je specifičan odnos između ljudi i grupa koji obilježava nadređenost i

nadmoć jednih nad drugima; utjecaj nadređenih na ponašanje podređenih; vlast
daje pravo korištenja sredstava : sile, prinude i nasilja.

Moć – mogućnost jednoga čovjeka ili određenog broja ljudi da ostvare svoju volju
u zajdničkom djelovanju, čak i unatoč otporu ostalih koji u tom djelovanju sudjeluju.

19) U kakvom su odnosu etika i politika, posebice kada je u pitanju istina i

odgovornost za posljedice djelovanja, prema Weberu?

Istina je za etiku bezuvjetna dužnost, treba priznati istinu bez obzira na

posljedice, političar će otkriti da se time neće unaprijediti istina, već da će je
naprotiv zloupotreba i raspuštene strasti zamračiti.

20) Što je osnova nastanka elite po Paretu, a što po Millsu?

Pareto- osnovica vladanja elite jesu njene psihološke karakteristike. One se

izražavaju kao sklonost vladanju silom (vuk) ili lukavošću (lisica)

Mills- elita svoju vladavinu ostvaruje na institucionalnim, a ne na psihološkim

kategorijama

21) Na čemu počiva demokratski izabrana vlast i kakva može biti?

Demokratska vlast počiva na otvorenošću izbora i vremenskom intervalu

vladanja. Označava je višestranačje, slobodni izbori, podjela vlasti na
zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Može se ostvarivati na dva načina –kao sudionička-
izravna demokracija kada odluke donose svi kojih se one tiču i predstavnička- odluke
donose oni koji su izabrani na izborima (zastupnici, parlamentarci, odnosno poliarhija)

22) Kakvoj demokraciji odgovara poliarhija i što je obilježava prema R. Dahlu?

Odgovara liberalnoj demokraciji,, vladavina mnogih, polinarhijska demokracija jest

politički sustav sa 6 pobrojenih demokratskih institucija.

23) Koja su obilježja suvremene države?

Suvremenu državu karakteriziraju teritorij, zakoni i upotreba sile. Danas su to

nacionalne države koje imaju suverenitet. Svi državljani su građani, koji imaju
jendaka prava, ali i obveze.

24) Što je civilno društvo ili treći sektor?

Nevladine i neprofitabilne asocijacije.

25) Što sve obilježava amoralni familizam prema E. Banfieldu?

Glavno pravilo u skladu s kojim se djeluje u društvu amoralnog familizma je

maksimalno uvećati materijalne vrijednosti, kratkoročno iskoristiti probitke uže
obiteji pretpostavljajući da će i ostali učiniti isto. Svakog onoga tko se ponaša u
skladu s tim načelom Banfield naziva „amoralnim familistom“.

26) Što je zakon i koja su mu obilježja?

Zakoni su norme/pravila koje propisuje država kao principe poželjnog ponašanja

koje njeni građani moraju slijediti. Vrlina zakona jest : zapovijedati, zabranjivati,
dopuštati, kažnjavati.

27) Što je „institucionalizacija“, a što „legitimacija“ prema Bergeru i

Luckamannu?

Institucionalizacija- sustav tipizranih shema, tj. naviknutih postupanja. Ona

podrazumijeva tipiziranje akcije (djelovanja) i aktera, povijesnost i kontrolu.
Manifestira se samo u kolektivitetima.

Legitimacija- nastupa poslije institucionalizacije i ima zadaću institucionalnu zbilju

učiniti objektivno provodivom i subjektivno prihvatljivom. Legitimacija je
potvrda reda i zaštita od anomije.

28) Interes za proučavanje MODERNIH ELITA javlja se:

a) S novim istraživanjem DRUŠTVENE STRATIFIKACIJE U V.britaniji i SADu

b) Kada se problematizira tema DOMINACIJE I MOĆI u suvremenom društvu

29) K. MANHEIM u društvu razlikuje:

-politička i organizacijska elita

-intelektualne i umjetničke elite

-Moralne i religiozne elite

30) Prema M. HARTMANNU najvažnije elite modernog društva su:

-poslovna elita

-Politička elita

-Upravna elita

-Pravosudna elita
Njihova je okosnica moći: kapital, politička moć, zakonom zajamčene procedure i

uloge te ekspertna moć

SIROMAŠTVO

1) Što je danas u osnovi siromaštva u svijetu i koje dvije razine siromaštva

prepoznajemo?

Problem raspodjele dobara

Prepoznajemo siromaštvo na globalnoj i lokalnoj razini.

2) Nedostatak koji pet skupina faktora se vezuje uz siromaštvo?

1. Ozbiljan nedostatak fizičke udobnosti- hrana, skloništa , odjeća

2. Izraženi zdravstveni problemi- bolest, fizička slabost, kraće trajanje života

3. Nedostatak sigurnosti – gubitak prihoda, opasna radna okolina ili susjedstvo

4. Izraženi nedostatak socijalnih vrijednosti- slabo obrazovanje, izostanak plaćenog

rada, neposjedovanje simbola srednje klase, stigma financijske ovisnosti, niske
aspiracije, obiteljska nestabilnost

5. Izražen nedostatak vrijednosti prihvaćanja- slaba ili nikakva politička

participacija, diskriminacija, neposjedovanje nekih socijalno vrijednih sposobnosti i
simbola.

3) Što znači apsolutno, a što relativno siromaštvo?

Apsolutno – siromaštvo na rubu opstanka, apsolutna bijeda. Mjeri se na procjeni

osnovnih sredstava potrebnih za zadovoljenje minimalnih ljudskih potreba
(kakvoća i količina hrane, odjeće, stana). Po nekim suvremenijim pristupima tome
treba dodati i temeljne kulturne potrebe poput obrazovanja, zdravstvene zaštite,
sigurnosti i razonode.

Relativno- definira se od društva do društva u određenom vremenu. Određuje se

prema važećem standardu nekoga društva i prihvaćenom sustavu vrijednosti.
Jedni će građani biti proglašeni siromašnima u odnosu na druge koji si mogu priuštiti
određene sadržaje društvenog blagostanja. Kriterij kada je netko siromaštan mijenja se
s vremenom i od društva do društva. Tako će linija siromaštva biti različito povučena u
bogatijim nego u siromašnijim društvima.
4) Kako je moguće mjeriti siromaštvo i kojim je socijalnim skupinama
namijenjeno?

Stvar je dogovora. Najčešće svaka država iskazuje siromaštvo stopama socijalne

pomoći koju izdvaja za različite kategorije stanovništva: nezaposlene, osobe s
invaliditetom i trajno bolesne, obitelji s nikim primanjima, stare osobe i druge. Na
državnoj je razini uglavnom socijalna pomoć pokazatelj kretanja siromaštva. No,
prema subjektivnim procjenama st., siromaštvo je mnogo veće od službene priznatosti.

U suvremenom društvu je moguće predvidjeti koje su socijalne skupine u opasnosti od

siromaštva, tj. kojima je „namijenjeno“ siromaštvo: samohrani roditelji, obitelji bez
zaposlenih članova, doseljeničke obitelji, invalidne osobe, bolesni, potom osobe
slabijeg obrazovanja, pripadnici donjih društvenih klasa, žene i starije osobe
bliže su siromaštvu nego muškarci i mlade osobe.

5) Što možemo zaključiti o siromaštvu iz teksta R. Bićanića?

Narod je uslijed slabe hrane kroz decenije postao sve slabiji, hvatskom vlada
siromaštvo ali svi oni koji imaju svoj krevet smatraju se privilegiranim.

6) Za koje se socijalne skupine može reći da su osuđene na siromaštvo?

Samohrani roditelji, obitelji bez zaposlenih članova, doseljeničke obitelji,

invalidne osobe, bolesni, potom osobe slabijeg obrazovanja, pripadnici donjih
društvenih klasa, žene i starije osobe bliže su siromaštvu nego muškarci i mlade
osobe.

7) Što je relativna depriviranost, a što socijalno isključenje?

Relativna depriviranost – pojedinci, obitelji i skupine u stanovništvu su siromašni

kada nemaju sredstava za prosječnu vrstu prehrane, za sudjelovanje u
aktivnostima koje u društvu postoje kao uobičajene i zbog znantno manjeg novca od
one količine koju ima prosječni građanin, te da su tako isključeni iz stvarnog života
društva.

Socijalno isključenje- socijalna izbačenost iz kluturnih, političkih , gospodarskih ili

socijalnih sustava.

8) Kroz koje tri dimenzije A. Giddens promatra socijalnu isključenost?

Ekonomsku isključenost,

političku isključenost i

društvenu isključenost.
9) Prema definicijama EU, čime je određeno siromaštvo i socijalno isključenje, a
čime socijalno uključivanje?

Siromaštvo- smatra se da ljudi žive u siromaštvu ukoliko njihovi prihodi i resursi

nisu dostatni za životni standard koji se u društvu u kojem žive smatra prihvatljivim.

Socijalna isključenost- proces kojim su određeni pojedinci gurnuti na rub društva

i onemogućeno im je puno sudjelovanje samo uslijed njihova siromaštva,
nedostatka temeljnih sposobnosti i prilika za doživotno učenje ili kao rezultat
diskriminacije.

Socijalno uključivanje-proces koji osobama izloženima riziku od siromaštva i

socijalne isključenosti pruža mogućnost za stjecanje prilika i resursa nužnih za
puno sudjelovanje u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu, kao i za
uživanje u životnom standardu i dobrobiti koji se smatraju normalom u društvu u
kojem žive.

10) Kako siromaštvo tumači teorija „kulture siromaštva“?

Ta teorija počiva na tezi da je siromaštvo reakcija i adaptacija siromašnih na nj

marginalnu društvenu poziciju. Siromašni pojedinci i obitelji mogu se prepoznati po
zajedničkim obilježjima ponašanja koja se pretvaraju u obrasce života siromašnih u
različitim zemljama.

11) Kako siromaštvo tumači teorija „začaranog kruga“?

Ta teorija polazi od teze da siromaštvo rađa siromaštvo i da se iz toga „začaranog

kruga“ nije moguće izvući. Djeca nasljeđuju siromaštvo roditelja i sve društvene
nelagode i nepravde koje ono sobom donosi. To se ogleda u lošim uvjetima
stanovanja, slaboj prehrani djece od samog rođenja, čestom pobolijevanju, lošoj
naobrazbi, nemogućnosti konkuriranja za značajnije, uglednije radno mjesto i dr.

12) Kako siromaštvo tumači teorija „situacijske prisile“?

Po njoj siromašni se ponašaju na određeni način ne zbog naučenih obrazaca ponašanja

u siromaštvu, već zbog prisile situacija na takvo ponašanje. Otuda se ponašanje
siromašnih objašnjava kao posljedica, npr. nezaposlenosti, nepostojanja stalnih ili
dovoljnih prihoda za sve potrebe obitelji ili pojedinca i sl.

13) Kako siromaštvo tumači teorija „potklase“?

Potklasu ne određuje primarno kultura siromaštva već socijalna izolacija.

14) Koje skupine kapitalističkih zemalja u „predglobalizacijsko vrijeme“

razlikuje I. Wallerstain?

Zemlje jezgre (stare kapitalističke zemlje);

zemlje polu-periferije ( zemlje Mediterana);

zemlje periferije (istok Europe);

vanjska arena (Azija, Afrika).

15) Na što ukazuje katolička socijalna doktrina u kritici kapitalizma kada je

riječ o siromaštvu i socijalnoj nepravdi?

Nejednakosti, siromaštva i socijalne nepravde kao prateće pojave kaptilazima.

16) Čime U. Beck i F.J. Radermacher argumentiraju rast siromaštva u

suvremenom svijetu?

Radermacher upozorava kako imovina koja nije društveno obvezujuća ima učinak na
rast globalne nejednakost i siromaštva. Na djelu je GLOBALNI APARTHEJD-
svjetska nejednakost mnogo veća nego u najnepravednijim državama

Beck.. dominacija kapitala nad radom.. ta činjenica daje uporište velikim

korporacijama na osiromašivanje siromašnih.

17) Što je to globalni aparthejd prema F.J. Radermacheru?

Svjetska nejednakost mnogo veća nego u najnepravednijim državama.

18) Tko su „compradoresi“?

Domorodačka vladajuća klasa koja zbog vlastitih uskih interesa služi strane
vjerovnike a protiv vlastitog naroda.

19) Koja su četiri najvažnija problema siromašnih koji se moraju rješavati na

globalnoj razini te kojih šest tipova kapitala nedostaje siromašnima prema J.
Sachsu?

4 najvažnija problema – kriza dugova, globalna trgovinska politika, znanost za

razvoj i briga o okolištu.

6 tipova kapitala – ljudski kapital, poslovni kapital, infrastruktura, prirodni kapital,

kapital javnih institucija, kapital znanja.

20) Čime možemo odrediti siromaštvo i osiromašivanje u hrvatskom društvu?

Siromaštvo se u hrvatskom društvu danas primarno vezuje uz nezaposlene, zatim uz

skupine umirovljenika, bolesnih i invalidnih osoba, te singularnih obitelji s dvoje i više
djece. Od djelatonosti, najizloženija siromaštvu je poljoprivreda. Nikakvi, povremeni,
nestalni ili vrlo mali prihodi od kojih pripadnici ovih skupina ne mogu zadovoljiti
osnovne životne i društvene potrebe čini ih slojem siromašnih.
Osiromašivanje je proces o kojemu govorimo uvijek kada se spušta linija
siromaštva. Prostorno gledamo, u Hrvatskoj su osiromašivanju izloženije regije u
kojima dominira poljopvrida ( Slavonija i Baranja)

21) Koji su uvjeti dugotrajne nezaposlenosti u hrvatskom društvu?

Niska razina zapošljivosti uzrokovana je slabim ili nedostatnim obrazovanjem i

radnim iskustvom, a posljedica je nekonkurentnost tih ljudi na tržištu rada,
poslodavci su neskloni zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih, jer je dugotrajna
nezaposlenost za njih pokazatelj nedostatka motivacije i drugih neželjenih osobnih
obilježja, pasivnost u traženju posla i neodlučnosti u prihvaćanju raspoloživih
( većinom slabo plaćenih) poslove, nevoljnost zaposlenih da promijene svoj sadašnji
„način života“ jer se boje promjena i u strahu su da će završiti u još gorem položaju,
premala potražnja radne snage.

22) Kako je određena nejednakost u Hrvatskoj (prema Gini koeficijentu) u

usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama?

Gini koeficijent za hrvatsku iznosio je 0,30 (0 savršena jednakost, 1- nesavršena

jednakost); koeficijent RH bio je nešto veći od koeficijenta za Mađarsku, Bugarsku i
Rumunjsku (0,27), ali niži od pokazatelja za Poljsku, Ukrajinu, Estoniju, Moldaviju i
Rusiju (0,46)

23) Koje sve implikacije ima siromaštvo na razvoj hrvatskoga društva?

Opasnost od dualizacije društva, opasnost od samoorganiziranja siromašnih

slojeva društva, usporavanje demokracije, stvaranje učinkovitih socijalnih
programa.

24) Koje skupine najčešće čine siromašne u Hrvatskoj, tj. kakav je profil
siromašnih prema Šućuru?

Kućanstva kojima se na čelu nalazi osoba bez obrazovanja ili s najviše osnovnom
naobrazbom, kućanstva u kojima je predstavnik starija osoba ili umirovljenik,
kućanstva koja nemaju ekonomski aktivnih članova, odnosno čiji je predstavnik
nezaposlena osoba, kućanstva koja žive u ruralnim područjima Slavonije i
centralne Hrvatske, kućanstva u kojima živi jedan ili dva člana.

OBITELJ

1) Što je obitelj predstavljala u tradicionalnom, a što predstavlja u suvremenom

europskom društvu?

U tradiconalnom europskom društvu obitelj je imala tradicionalno značajnu ulogu

za svakog pojedinca. Obitelj je bila nezaobilazna institucija društvnoga života
kojom je bila bitno određena i budućnost njenih članova.
Suvremeno europsko društvo, sve manje u obitelji gleda brakom reguliranu
zajednicu. Zajednički život bez bračnoga ugovora, kao i prije bračnog ugovora, postao
je vrlo česta praksa. Djeca se rađaju u tzv. Slobodnim vezama, singularne su obitelji
sve brojnije. Razvodi regularno sklopljenjih brakova vrlo su česti pa se pojavljuju kao
ozbiljan socijalni problem glede raspodjele imovine, a posebno glede obveza roditelja
prema malodobnoj djeci.

2) Što je obitelj prema G.P. Murdocku i R. Schaeferu?

Murdock – obitelj je društvena skupina koju karakterizira zajedničko

prebivanje, ekonomska suradnja i reprodukcija. Ona obuhvaća odrasle osobe oba
spola od kojih barem dvije održavaju društveno prihvaćenu spolnu vezu, plus jedno ili
više djece, vlatite ili usvojene, odraslih osoba koje sekusalno kohabitiraju.

Schaefer- obitelj je skupina osoba povezanih krvnim srodstvom, brakom (ili

nekom drugom sporazumnom vezom) ili usvajanjem, koja dijeli primarnu
odgovornost za reprodukciju i brigu za članove društva.''

3) Kojih šest osnovnih funkcija možemo naći u obtelji?

Reproduktivnu ( doprinosi produženju vrste), ekonomsko-protektivnu (pružanje

ekonomske i društvene sigurnosti svojim članovima, posebice djeci), socijalizacijska
(odgojem roditelji pripremaju djecu za preuzimanje društvenih normi i vrijednosti
ponašanja), funkcija reguliranja seksualnog ponašanja ( već prema kulturi datog
društva negdje je to ponašanje slobodnije, npr. u zapadnoj Europi, a negdje manje
slobodno, npr. Saudijska Arabija), bliskost u odnosima i partnerstvo (zaštita i
uzajamnost u odnosima među članovima obitelji) i osiguravanje društvenog statusa
(društveni status primarno je određen našim obiteljskim nasljeđem i statusom naših
roditelja čime su nam određene i daljnje mogućnosti razvoja).

4) Tko čini neukleusnu obitelj i kako se ona može proširivati?

Neuklusnu obitelj čine roditelji i djeca. Ona se može proširivati vertikalno- kada joj
se dodaju članovi treće generacije, bake i djedovi; i horizontalno-kada joj se dodaju
pripadnici iste generacije, npr. mužev brat s obitelji ili ženin brat s obitelji i sl.

5) U kakvom su odnosu razvoj društva i razvoj obitelji?

Razvoj je obiteji usko vezan uz razvoj društva, stoga su upravo forme u kojima
povijesno nalazimo obitelj potvrda određen kulture društva na datom stupnju
razvoja. Primjeri poligamije/poliandrije i monogamije, matrijarhata i
patrijarhata, potvrda su utjecajnog mjesta obitelji u društvu, kao i promjene uloge
žene i muškarca, jer promjene bitne za društveni razvoj, poput promjena moralnih i
pravnih normi, primarno se pokazuju kroz život i obitelji.
6) Što obilježava zajedništvo zadružne porodice, a što suvremena neukleusne
obitelji?

Zadružene porodice- više bračnih parova i samaca, 20 članova i više, svi u srodstvu
bližem ili daljem, gazda na čelu zadruge, muška glava

Neukleusne obitelji- roditelji i djeca, njeni članovi zarađuju izvan kuće, dolazi do
osamljivanja obitelji,

7) Na kojim se vrijednostima temelji feministički pokret, te koji se tipovi

feminizma razvijaju?

Faministički pokret tako već u svojim počecima zagovarao je demokratizaciju

odnosa u botelji, a onda i u društvu. Razvijaju se slijedeći tipovi feminizma :

- Ženska prava (liberalni, socijalistički)

- Kulturalni feminizam

- Esencijalistički feminizam (spiritualizam, ekofeminizam)

- Lezbijski feminizam

- Specifični identiteti žena (etnički, nacionalni, samo određeni: npr.

crnjkinja lezbijka feministkinja)

- Praktički feminizam (radnice, zajednička samoobrana, materinstvo itd.)

8) Koje vrijednosti, prema Giddensu, određuju demokratsku obitelj?

Emocionalna i spolna jednakost, uzajamna prava i odgovornosti u odnosima,

suroditeljstvo, doživotni roditeljski ugovori, dogovorni autoritet nad djecom,
obveze djece prema roditeljima, društveno integrirana obitelj.

9) U potrazi za samoispunjenjem, kakav je odnos mladih prema tradicionalnoj

obitelji, prema Yankelovichu?

Potraga mladih za samoispunjenjem, počivala je na svjesno prihvaćenoj

pretpostavci da se želi organizirati život drugačijim od onoga kakav su imali njihovi
roditelji.

10) Što određuje društvo rizika postmoderne?

Društvo rizika predstavlja razvojnu fazu modernog društva u kojoj se socijalni,

politički, ekološki i individualni rizici, koji su izazvani DINAMIKOM
INOVACIJE, otimaju institucijama kontrole i osiguranja koje su vrijedile za
industrijsko društvo.
11) Zašto se postindustrijsko društvo naziva društvom bez obitelji?

U postindustrijskom društvu i muž i žena odlaze na posao, s djecom ne ostaje nitko,

ili čak uopće nema djeca.

12) Kroz što se, prema Ritzeru, pokazuje mekdonaldizacija suvremene obitelji?

Društvo Zapada ne samo da je zbog utrke za zaradom poremetilo odnose među

članovima suvremene neukleusne obitelji, ono je čak i sadržaje izvan obitelji
nametnulo kao obiteljsku potrebu za sigurnost djece.

13) Čime je uzrokovana kriza obitelji prema J. Grayu, a čime prema Bardu i
Soderqvistu?

Gray- kriza obitelji uzrokovana slobodnim tržištem

Bard i Soderqvist – tehnološka dostignuća, posebice one koje je donijela

informatizacija društva.

14) Gdje korijene krize suvremene obitelji nalazi katolička socijalna doktrina?

U relativizaciji morala, konzumerizmu, materijalizmu i individualizmu nasuprot

zajedništvu, odgovornosti i solidarnosti.

15) Koju vezu Kompedij naglašava između obitelji i ekonomskog života, te

obitelji i rada?

Odnos između obitelji i ekonomskog života osobito je važan. Ekonomije ja nastala

iz kućne radinosti. Obitelj s punim pravom treba smatrati bitnim protagonistom
ekonomskog života, što ga usmjerava ne logika tržišta nego logika dijeljenja i
solidarnosti među naraštajima.

Obitelj i rad povezuje po svemu poseban odnos. Rad je bitan jer je uvjet koji čini
mogućim zasnivanje obitelji, koja sredstva za održanje stječe upravo radom. Rad
uvjetuje i proces razvoja osoba, jer je obitelj pogođena nezaposlenošću u opasnosti da
ne ostvari u potpunosti svoje svrhe.

PITANJA PRIJAŠNJIH GENERACIJA

GRUPA B

1) Koja su tri oblika ekonomskih integracija kod Polunyja?

Uzajamnost, preraspodjela i razmjena

2) Što je H. Spencer uveo u sociologiju?

Biologizam

3) Svakim ljudskim djelovanjem upravljaju značenja, kako to Weber naziva)

Kulturalizam u sociologiji

4) Šta u 19.st. obilježava američko društvo?

Američka ekonomska kultura- poseban odnos prema riziku na tržištu, sklonost

organiziranju

5) Nabrojite 4 teorije siromaštva.

Teorija kulture siromaštva, teorija začaranog kruga, situacijska prisila, potklase

6) Tko tvrdi da se klasa određuje odnosima i uvjetima zapošljavanja, ugovorima

o radu…?

Coldthorpe

7) Stabilizacija svjetskog stanovništva, stvaranje i razvoj ekonomski prihvatljivih

tehnologija, usvajanje globalnog plana za izobrazbu svjetskog stanovništva?

Marshallov plan

8) Koja klasa smatra da s obrazovanjem nema napretka?

Pripadnici radničke klase

9) Obiteljske prilike i socijalno nasljeđe su osnovne razlike u odabiru razine

obrazovanja..

Teorija kulturnog kapitala, P. Bordien

10) Model problemi rješenja po Kuhn?

Paradigma, znanosti po Kuhn

GRUPA A

1) Razlike između normi i vrijednosti nekih kultura nastale povijesnim

razvojem?

Kulturni relativizam
2) Dominantna forma društvene stratifikacije prema Bergeru?

Klasa i klasno društvo

3) Za koje društvo i u kojem razdoblju je značajno „ograđivanje“ nadnice?

Engleska na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće

4) Klasa je skupina koja izvodi svoj privilegij iz svoje uloge u proizvodnom

procesu, a obilježavaju ju zajednički interesi i zajedničke kulturalne značajke …
društvena stratifikacija..?

P. Berger

5) Društvo koje nastoji maksimalno uvećati materijalnu korist, kratkoročno

iskoristiti probitke uže obitelji, pretpostavljajući da će oni učiniti isto. To je
društvo..?

Amoralnog familizma

6) Nešto informacija na temelju paradigme M. Castella našeg doba. Ta

paradigma naziva se…

Paradigma informatičke tehnologije

7) Upitnost socijalne kohezije, solidarnosti i povjerenja kako među pojedincima

tako i među socijalnim skupinama..

Kriza socijalnog kapitala

8) Socijalna mobilnost koja se odnosi na količinu mobilnosti već na usporedne

mogućnosti onih koji potiču iz različitih klasa da dostignu određene položaje na
socijalnoj ljestvici uspjeha

Vertikalna mobilnost

9) Zaokruživanje i

Teorija racionalnog izbora

10) Učinkovitost, isplativost, predvidljivost, kontrola:

Mekdonaldizacija
GRUPA C

1) Po čemu se ljudi zadržavaju unutar društva po F. Tenniesu?

Društvo je jedan agregat kojeg čini mnoštvo pojedinaca koji se, potaknuti OSOBNIM
INTERESIMA, nalaze u brojnim međuljudskim odnosima i dodirima, a ipak ostaju
neovisni i odvojeni

2) Na čemu počiva birokratski tip organizacije prema Weberu?

Počiva na racionalno-zakonskom autoritetu koji se temelji na prihvaćanju niza

bezličnih pravila

3) Vrste kapitala prema P. Borduneu?

Financijski, socijalni, kulturni, simbolički

4) Kako se zove kretanje ljudi u više ili niže klase ili kretanje ljudi u istoj klasi, ali
u različite grupe?

Vertikalna mobilnost

5) Kako se naziva mišljenje da će rast stanovništva u nerazvijenim zemljama biti

smanjen onoliko koliko se bude događao razvoj tih zemalja?

Demografska tranzicija

6) Nabroji obitelji i osobe koje se nalaze u siromaštvu.

Samohrani roditelji, obitelji bez zaposlenih članova, doseljeničke obitelji, invalidne

osobe, bolesni, osobe slabijeg obrazovanja, kućanstva u ruralnim područjima,
pripadnici donjih društvenih klasa

7) Ekoučinkovitost i ekomodernizaciju treba povezati s pojmom

Održivi razvoj

8) Koje su glavne agencije socijalizacije za Coiddensa?

Obitelj, grupe vršnjaka, škola, masovni medij

9) Kako J. Županov naziva sučeljavanje državnog i poduzetničkog kapitalizma u

Hrvatskoj?

Modelski dualizam

10) Objekti moralnog življenja? Socijalna fiziologija

GRUPA D

1) Koja su 3 duhovno-ideologijska temelja poduzetničke etike?

Utilitarizam, pragmatizam, liberalna etika

2) Kako kultura može utjecati na ekonomiju prema DiMaggiu?

Konstitutivno i regulatorno

3) Na što se odnosi korporacijska društvena odgovornost i na koja 3 stupca

počiva?

Odnosi se na ODGOVORNOST EKONOMSKOG SEKTORA za aktivnosti koje

nadilaze stvaranje profita, aktivnosti koje imaju utjecaj na okoliš, društvo i ljudski
potencijal.

3 ključna stupa: ekonomija, okoliš i društvo

4) Koje konflikte rješava škola prema Cifriću?

Socijalizacijski, konflikte diferenciranja, konflikt pluralizma

5) Tko tvrdi da ekonomske akcije moraju biti ukorijenjene u društvo i koji pojam
za to koristi?

Ukorijenjenost, Polany

6) Usklađivanje ekonomskog rasta i ekološke zaštite?

Ekološka modernizacija

7) Kako P. Drucker naziva radnike znanja, što su oni?

Radnici znanja su novi kapitalisti

8) Kako se prema U. Becku naziva recikliranje na ekonomsku dimenziju?

Globalizacija

9) „Elektroničko krdo“

Globalucija

10) Kako se prema F. J. Radermacheru naziva skrivena pljačka Juga od strane

Sjevera?

Globalni aparthejd