MODULARNI IZ SOCIOLOGIJE

1) Šta je sociologija?
Sociologija je nauka koja se bavi sistemskim izučavanjem društvenog života,
društvenih pojava i grupa i društva u njegovoj cjelokupnosti
2) Nabroj utemeljitelje sociologije
Utemeljitelji sociologije su: Ogist Kont, Herbert Spenser, Sen Simon, Karl Marx,
Emil Dirken, Max Weber itd.
3) Navedi i objasni cjeline Kontove sociologije.
Sociologiju dijeli u 2 cjeline:
-socijalna statika ( za predmet proučavanja ima funkcionalnu povezanost različitih
dijelova društva)
-socijalna dinamika ( proučava razvoj čovječanstva
4) Šta je funkcionalizam? Navedi 4 Parsonova imperativa!
Funkcionalizam u sociologiji objašnjava društvene nejednakosti kao nužnu posljedicu
podjele rada i uloga različitih individualnih sposobnosti. Mogu se izdvojiti 2 principa
egzistencije i organizacije društva: princip funkcionalog jedinstva, princip univerzalne
funkcionalnosti
Četiri parsonova imperativa:
-prilagođavanje sistema okolini
-postizanje cilja
-integracija
-održavanje obrazca vrijednosti
5) Nabroj i definiši tehnike prikupljanja emipirijskih podataka!
Tehnike za prikupljanje empirijskih podataka su:anketa, upitnik, posmatranje,
eksperiment i analiza sadržaja.
-Anketa je pismeno prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima koji se uz pomoć
upitnika provodi na određenom uzoru.
-Upitnik je tehničko sredstvo za prikupljanje podataka a sastoji se od niza pitanja u
vezi sa predmetom istraživanja.
-Intervju je oblik društveni komunikacije u kojoj ispitivač koristi pitanja koja su u
vezi sa predmetom istraživanja.
-Posmatranje je metoda prikupljanja podataka, mora biti sistemsko plansko, mora
imati svoj cilj i krajni rezultat.
-Eksperiment je metoda istraživanja gdje istraživač kontrolira i manipulira kako bi
vidio reakcije ljudi.
-Analiza-?
6) Šta je društvo? Navedi tipologizaciju društva!
.Društvo je složena zajednica ljudi koja dijeli određene norme, vrijednosti, institucije i
međusobne odnose koje karakteriše materijalna i duhovna proizvodnja.
Tipologizacija: Prva podjela: krvdnosrodnička ( rod, horda) teritorijalna ( narod,
nacija) : pleme pripada i krvnosrodnickoj i teritorijalnoj.
Druga podjela: tradicionalno ( narod, poglavarstvo, rane države) moderno
(industrijsko, postindustrijsko).
7) Objasni pojam socijalna diferencijacija i društvena stratifikacija!
Pod pojmom socijalna diferencija misli se na nejednakosti između pojedinca koji
nastaju kao posljedica ličnih odlika pojedinca i njihovih društvenih uloga i položaja.
 Pod društvenom stratifikacijom misli se na nejednakost među grupama ljudi u društvu
a koje su na temelju moći, ugleda i bogatstva njihovih članova rangirane jedna iza
druge.
8) Šta je društvena pokretljivost? Navedi oblike društvene pokretljivosti i definiši!
.Društvenom pokretljivošću se označava svako mijenjanje socioekonomskog položaja
pojedinca ili socijalne grupe.
Postoji nekoliko vrsta pokreljivosti: horizontalna, vertikalna, unutargeneracijska;
međugeneracijska
9) Šta su društvene institucije? Navedi univerzalnedruštvene institucije!
Društvene institucije se određuje kao sistem pravila, običaja, normi i konvencija na
kojima su utemeljene aktivnosti koje su formirane oko svakog značajnijeg središta
društvenih potreba interesa.
Univerzalne društvene institucije: porodica, obrazovne institucije, ekonomske,
političke, religiozne
10) Šta su društvene organzicaije? Navedi elemente organzicaije i vrste!
Društvene organizacije su grupe ljudi organizovanih radi ostvarivanja ograničenih i
jasno definisanih ciljeva koji su međusobno povezani na temelju formalno
dodijeljenih uloga i međusobnih odnosa a koji su zasnovani na čelu hijerarhijske
uređenosti i saradnje.
Elementi: ljudi, struktura organizacije, upravljanje i odlučivanje.
Vrste: organski i mehanički
11) Šta je društveni položaj, navedi vrste i objasni!
Društveni položaj označava mjesto pojedinca u društvu, zasnovano na različitim
faktorima poput obrazovanja, zanimanja, bogatstva i društvenog statusa. Vrste
društvenih položaja uključuju: pripisani (covjek ovaj polozaj stice bez da mora da
posjeduje neke vjestine, npr sestra, kcerka itd) i postignuti ( covjek stice ovaj polozaj
na osnovu svojih mogucnosti, vjestina, inteligencije itd).
12) Šta je društvena uloga?
Društvena uloga predstavlja norme, odnosno ukupnost prava i obaveza koje su
društveno i kulturno definisane, a koje proizilaze iz određenog društvenog položaja.
13) Šta je narod i koja su obilježja naroda?
Narod je povijesni tip teritorijalne zajednice koji je nastao stapanje više plemena, a to
stapanje dovodi do potpune negacije plemenskog načina života.
Obilježja naroda su: zajednice istog teritorija, sa razvijenom klasnom strukturom,
proizašlom iz privatnog vlasništva i klasnom organizacijom, to jest državom, narod
ima i zajednički jezični korijen.

14) U koja tri značenja se koristu termin narod?

-kao demos- kojim se žele označiti građani jedne države
-kao puk ili plebs-kojim se označavaju pripadnici nižih slojeva
-kao etnos- narod kao zajednica koju određuju teritorij, jezik, običaji, vjera, kultura
itd.
15) Šta je nacija i koje su odlike nacije?
Nacija je specifična, relativno samodovljna historijski formirana narodna zajednica,
koja je nastala na osnovama društvene podjele rada epohe građanskog društva, na
 temeljima ekonomske povezanosti, kompaktnog teritorija, zajedničkog jezika i iste ili
srodne kulture.
Naciju odlikuje i svijest o nacionalnoj pripadnosti i cjelovitosti.
16) Nabroj diferencirane oblike društvene svijesti!
Moral, pravo, umjetnost, filozofija, znanost, religija i ideologija.
17) Šta je moral, navedi i objasni sastavne elemente morala?
Pod moralom se podrazumijeva vrijednosno procjenjivanje ljudskih postupaka kao
pozitivno ili negativno vrijednih, pri čemu se prvi odobravaju, a drugi ne odobravaju,
osuđuju i zabranjuju.
Moral podrazumijeva razlikovanje dobra i zla, čovječno od onog što nije, pri čemu se
prvo odobrava i zapovijeda, a drugo osuđuje i zabranjuje.
To su moralna norma (označava zahtjev, zapovijed ili naredbu upućenu pojedincu da
čini ono što je dobro, što je čovjeku dostojno, ali i zabrani da čini ono što je protivno
tome), moralni sud ( vrijednosno procjenjivanje o tome da li je konkretna nakana,
htijenje ili izvršena radnja u skladu sa vladajućim sistemom vrijednosti), moralna
sankcija ( spontana reakcija društvenog okruženja ili pojedinca na njegove lične
postupke koji se odnose na moralne vrijednosti).
18) Šta je pravo, nabroj i objasni sastavne elemente prava?
Pravo je ukupnosz društvenih normi koji donosi, ali i sankcioniše država preko svojih
aparata prisile. Elementi prava su: pravna norma (pravilo o određenom ponašanju
ljudi, čiju obavezu osigurava država kroz aparate prisile), dispozicija (zahtjev ili
zapovijed) i sankcija (prinudna mjera ili sankcija koju primjenjuje dražava nad onim
ko je prekršio njen zahtjev, naredbu, odnosno sipoziciju).
19) Šta je kultura?
Kultura je ukupnost duhovnih i tjelesnihreakcija koje označavaju kolektivno i
pojedinačno ponašanje osoba koje čine društvenu grupu, u odnosu na njihovu
prirodnu okolinu, na druge grupe, na članove vlastite grupe i prema samome sebi.
20) Objasni razliku između kulture u užem smilsi i kulture u širem smislu?
Kultura u užem smislu se poistovjećuje s pojmom duhovna kultura, dok se kultura u
širem smislu odnosi na ukupnost čovjekovog duhovnog i materijalnog stvaralaštva.
21) Navedi opća svojstva kulture!
Opća svojstva kulture su: kultura je rezultat učenja, kultura je zajednička, kulturna
dinamika, jezik, simboli, norme i vrijednosti.
22) Šta je multikulturaliza, a šta interkulturalizam?
Multikulturalizam se može definisati kao kulturna politika koja teži ravnopravnom
koegzistiranju kultura. Multikulturalizam podrazumijeva da prethodno postoje etničke
napetosti i sukobi, te se multikulturalizam javlja kao rekacija na tu činjenicu s ciljem
osiguranja prepostavki za opstanak kulture.
Interkulturalizam predstavlja kulturnu politiku čiju bit čini uzajamnost, ravnopravna
razmjena, prožimanje i povezivanje između različitih kultura jednog društva, pri čemu
svaka kultura zadržava vlastiti kultni identitet.

Multikulturalizam je kulturna politika koja teži ravnopravnom koegzistiranju kultura

(reakcija na sukob da očuva pretpostavke za očuvanje kulture).
Interkulturalizam je kulturna politika čiju bit čini uzajamna, ravnopravna i
ounopravna razmjena i prožimanje i povezivanje između kultura.
23) Šta je potkultura, a šta kontrakultura?
Pod pojmom potkultura se podrazmijeva svaka grupa ljudi koja je izgradila vlastiti
„kulturni krug“, koji je omogućio izgradnju grupnog identiteta, po kojem se razlikuje
od ostalih unutar društva s kojim nije u sukobu, nego orihvatanjegove osnovne
vrijednosti.
Kontrakultura je normativno-vrijednosti sistem podgrupe kao i potkultura, s tim da je
vrijednosno-normativni sistem kontrakulture u knfliktu/sukobu s općevažećim
normama i vrijednostima.

Potkultura je skup normi, obrazaca ponašanja koji razlikuju kulturu jedne grupe ljudi
od kulture šire zajednice kojoj ta grupa pripada.
Kontrakultura je skup vrijednosti radikalno suprostavljen glavnim vrijednostima
dominantne kulture.