SOCIOLOGIJA

1. Različita upotreba pojma društvo.

Pojam društvo se upotrevljava u raznim značenjima. Prije svega, koristi se kao istoznačnica za grupni život više
jedinica (ljudsko društvo i životinjsko). Koristi se kao sinonim za svaku zajednicu ljudi, dakle jedinica unutar ljudskog
roda. Neki ga shvaćaju kao prosti aritmetički zbroj pojedinaca. Za Webera društvo je prosti zbroj pojedinaca, i nema
nikakvih posebnih svojstava. Za Dirkema, opet, društvo nije ni prost zbroj pojedinaca niti otjelovljenje apsolutnog
duha, nego je sistem obrazovan udruživanjem pojedinaca. Društvo još označava svaku zajednicu, nastala na temelju
zajedničkih ciljeva (npr. sportsko društvo, kulturno-umjetničko društvo, studentsko društvo itd.).

2. Bitne karakteristike pojma društvo.

Neovisno o tome kakve razlike postoje među društvima, svima je njima zajedničko:

 Da ih obilježava više ili manje organiziran i reguliran život njihovih članova

 Da postoji razlika u društvenim položajima koje zauzimaju njihovi članovi
 Postojanje odgovarajuće društvene svijesti
 Postojanje materijalne proizvodnje radi zadovoljavanja uvijeta, neophodnih za njihov životni opstanak

3. Podjela na krvosrodnička i teritorijalna društva i bitne karakteristike te podjele.

Tripologizacija društva zasnovana je na razlikovanju između krvosrodničkih i teritorijalnih društava. Izgrađena je na

kriteriju jesu li unutarnje integrativne društvene veze utemeljene na krvnom srodstvu ili je određen teritorij zamišljen
kao okvir društvene integracije. U krvosrodnička društva se svrstavaju horda i rod, dok se narod i naciju shavća kao
pojavne oblike teritorijalnog društva. Pleme je prijelazni oblik koji ima odlike i krvnosrodničkog i teritorijalnog
društva.

4. Podjela društva na besklasna i klasna.

Sociolozi marksističke provenijencije prakticiraju podjelu na besklasna i klasna društva, koja element klasne
slojevitosti uzima kao osnovni kriterij tipologizacije.

5. Tradicionalno (predindustrijsko) društvo.

Pod tradicionalnim društvima podrazumijevaju se sva predindustrijska društva: horda, pleme, poglavarstvo i rane
države. Međi njima se pojavljuju i razlike prije svega u načinu privredivanja i podjeli rada. Hordu odlikuje skupljačka
privreda i neznatna podjela rada, plemenu je svojstven lov i prirodna podjela rada (po spolu i dobi), poglavarstvu
poljoprivreda i nešto razvijenija podjela rada, a ranim državama i poljoprivreda i profesionalni obrt, ali i razvijena
podjela rada.

Razlike su ispoljene i u stupnju jednakosti odnosno nejednakosti. Za hordu je specifična jednakost, u plemenu se
javljaju prvi znaci nejednakosti, a ona se u prvim državama potpuno uobičava u političke i ekonomske klase.

Slične razlike se mogu uočiti i u analizi integrativnih procesa. Integracija se u hordi temelji na srodstvu, u plemenu na
obitavalištu, dok je u poglavarstvu vezana za centralizirano vodstvo poglavice, a u prvim državama za monopol sile
političkih i religijskih vođa i birkoracije.

6. Moderno (industrijasko i postindustrijsko) društvo.

Pod modernim društvima podrazumijevaju se dva tipa društava: industrijasko i postindustrijsko.

Industrijsko društvo izravni su proizvod industrijske rvolucije, dakle električne energije i strojne enegrije u procesu
proizvodnje. Ta dva činitelja uvjetuju tri bitna društvena procesa: modernizaciju društva, urbanizaciju i sekularizaciju.

Postindustrijska društva najnoviji su oblik manifestacije modernog društva. Svoju moć temelje na znanju,
automatizaciji i kibernetici. Umjesto industrijske obilježava ga informacijska revolucija.

7. Bitne karakteristike postindustrijskog društva.

Postindustrijska društva najnoviji su oblik manifestacije modernog društva. Svoju moć temelje na znanju,
automatizaciji i kibernetici. Umjesto industrijske obilježava ga informacijska revolucija.

8. Šta je društvena stratifikacija i na koga se odnosi?

Pod pojmom društvena stratifikacija se misli na nejednakost među grupama ljudi u društvu, a koje se na temelju
moći, ugledala i bogatstva njihovih članova rangirane jedna iznad druge. Društvena stratifikacija naglašena je kod
sljedbenika marksističke teorije društva, ali njezino društveno značenje ističu i mnogi sociolozi izvan toga kruga.

9. Šta je društvena diferencijacija i na koga se odnosi?

Društvene nejednakosti mogu egzistirati kao posljedica osobnih odlika pojedinca- vještine, talenta, inteligenicije itd.
One mogu proizlaziti i iz karaktera društvene podjele rada, koja pojedincima dodjeljuje funkcije, dakle društvene
uloge i položaje. Društvena nejednakost obično se označavaju terminom društvena diferencijacija. Taj tip
nejednakosti se u načelu odnosi na nejednakost pojedinaca. Drugim riječima, za njezino postojanje i egzistiranje
uopće nije neophodna slojevitost društva.

10. Šta nam određuje društveni položaj?

Mjesto koje pojedinac zauzima u društvenoj strukturi označava se društvenim položajem. Svaki pojedinac ima više
društvenih položaja. Nosilac je određenog društvenog položaja unutar vlastite obitelji. Pripada u određeni društveni
položaj unutar političke stranke, interesne grupe ili udruženja čiji je član. Nosilac je određenog društvenog položaja
unutar radne organizacije, obrazovne, kulturne ili druge institucije.

11. Kako definišemo društveni status?

Svi društveni položaji su različito vrednovani. Jedni su manje, a drugi više društveno priznati. Iza njih, prema tome,
stoje različiti društveni statusi, odnosno različito vrednovani, rangirani društveni položaji.

12. Kakav društveni status može biti i kakav je koji?

Dva su temeljna načina ramještanja pojedinaca na različite društvene položaje: na temelju pripisivanja i postignuća
društvenog položaja.

Pripisani društveni položaj je društveni položaj kojeg društvo dodjeljuje pojedincu neovisno o njegovim individualnim
sposobnostima, zalaganju i postignutim rezultatima, ali neovisno i o njegovom izboru. Vozačku dozvolu, primjerice,
možete dobiti tek kada imate osamnaest godina.

Postignuti društveni položaj nastaje na potpuno drugačijim temeljima. On je rezultat čovjekovih osobnih sposobnosti,
njegova znanja, zalaganja, postignuća, ali i vlastitog izbora. Uvaženi ste liječnik zbog vašeg opredjeljenja za liječnički
poziv, a potom i zbog obrazovanja, rezultata u radu, a ne i zato jer vam je to, po nekom drugom osnovu, i pripisano.

13. Šta nazivamo očekivanim ulogama?

Za svaki položaj vezan je određeni skup očekivanih ponašanja. Ta očekivanja ponašanja nazivamo očekivane uloge.
Uloga nastavnika je da podučava i redovno dolazi na nastavu. Uloga učenika je da redovno uči i dolazi na nastavu. Da
bi se ove uloge obezbijedile postije pisana i nepisana pravila.

14. Šta su to društvene institucije?

Društvene institucije se obično određuju kao sistem pravila, normi, običaja i konvencija , na kojima su utemeljene
aktivnoti koje se formiraju oko svakog značajnijeg središta društvenih potreba i interesa.

15. Šta su to društvene organizacije?

Društvene organizacije su grupe ljudi organizovanih radi ostvarivanja ograničenih, jasno definisanih ciljeva koji su
međusobno povezani na temelju formalno utvrđenih uloga i međusobnih odnosa, zasnovanih na načelu hijerarhijske
ustrojenosti i suradnje.

16. Društvene ustanove prema sadržaju funkcija dijelimo na:

1. Reproduktivne
2. Ekonomske
3. Političke
4. Kulturne

17. Društvene ustanove na osnovu uključivanja ljudi u njih dijelimo na

1. Dobrovoljne ustanove
2. Prinudne ustanove

18. Koje su osnovne karakteristike društvenih organizacija?

- Posreduju između društvenih grupa i društvenih ustanova.
- Omogućuju da organizovana grupa obavlja ustanovljenu djelatnost.
- Karakteristika su modernog društva.
- Nastaje sa društvenom podjelom rada.

19. Nabroj sve faktore koji čine društvene organizacije.

a) LJUDI – kao temeljni uslov egzistiranja svake grupe
b) STRUKTURA ORGANIZACIJE – uloge koje pojedinci ili grupe obavljaju u društvenoj organizaciji
c) UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE – svaka organizacija ima dvije grupe zadataka
i. Izvršni poslovi koji se povjeravaju radnicima
ii. Zadaci mentalne prirode, poslovi odlučivanja i upravljanja

20. Koje tipove organizacija poznajemo?

ORGANSKI – nema hijerarhijskih odnosa, nego pojedinac sva svoja znanja daje u službu organizacije (karakterističan
je visok stepen fleksibilnosti i prilagođavanja)

MEHANIČKI – organizacija rada dovedena do najstarijih detalja i operacija (VEBER – najsličniji je modelu birokratije)