DRUŠTVENE

ORGANIZACIJE I
POLOŽAJI
Saltagić Amil
 1. Društvene organizacije

v 1. Pojam i elementi društvene organizacije.

• Organizacija je bitna odluka modernog drustva. . Čitav se čovjekov život u modernom društvu odvija, praktično, u
organizaciji - od rođenja u bolnici i obrazovanja u školi, preko zapošljavanja u poduzeću i učlanjivanja u političke
stranke i sindikalne organizacije, do čovjekovog finalanog odlaska sa ovog svijeta.
• Međutim, organizacije ne postoje oduvijek. One su u izravnoj vezi sa složenošću društvene podjele rada. Najstarijim
društvima koja su se bavila prikupljanjem prirodnih plodova ili lovom organizacija je, kao načelo življenja, bila
nepoznata ali i nepotrebna. Razlog tome je u prikupljanjem plodova ili lovom da bi fizički preživjeli.
• Razvoj društva proizvodi sve složeniju društvenu podjelu rada,pa i organizacija društva postaje sve složenija. Osim
organizacija koje se bave proizvodnjom javljaju se i druge društvene organizacije:bolnica radi zaštite zdravlja,
dječji vrtić radi čuvanja i socijalzacije djece, škola za obrazovanje novih naraštaja, pogrebna služba radi
organizacije pogrebnih obreda, umjetničke i sportske organizacije radi zadovoljavanja značajnog dijela
čovjekovih potreba i još mnogo drugih sličnih organizacija.
 Kako definisemo drustvene oraganizacije?
• Društvene organizacije su grupe ljudi, organizovanih radi
ostvarenja ograničenih, jasno definiranih ciljeva, koji su
međusobno povezani na temelju formalno utvrdenih uloga i
medusobnih odnosa, zasnovani na izvršavanju određenih poslova sa
zajedničkim ciljem.
• Društvenu organizaciju, prema tome, bitno određuju najmanje tri
elementa. To su ljudi, odredena struktura organizacije, te
upravljanje i odlučivanje.
1. Ljudi su osnovni preduvjet i temeljni razlog postojanja svake društvene organizacije. Ljudi
stvaraju organizacije, određuju u njima svoje strateške ciljeve i dnevno ponašanje. Od
ponašanja ljudi ovisi uspješnost i djelotvornost organizacije. Organizacije, opet, služe
ljudima i njihovim dnevnim potrebama, ali i dugoročnim interesima i ciljevima.
2. 2. Struktura organizacije podrazumijeva uloge koje pojedinci ili grupe pojedinaca obavljaju u
društvenoj organizaciji, ali i odnose koji se među pojedincima uspostavljaju. Osim tih
formalno utvrđenih uloga i odnosa, struktura obuhvaća i neformalne grupe i norme koje se
uspostavljaju u svim organizacijama izvan formalno propisanih odnosa i uloga, a koje
mogu povećati organizacijsku djelotvornost.

27.03.24
 Društvene uloge.

• Društvene uloge predstavljaju norme, dakle ukupnost prava i obveza koje su društveno i kulturalno
definirane, a koje proizlaze iz određenog društvenog položaja.
• Naime, društveni položaji ljudi u izravnoj su vezi i s onim što se od njih u njihovom svakodnevnom životu i
radu očekuje. Svaki društveni položaj, drugim riječima, podrazumijeva i specifične društvene uloge
koje iz takvog položaja proizlaze.
• Položaj liječnika, primjerice, podrazumijeva i očekivanje da liječi ljude, da poštuje principe liječničke
etike, da čuva liječničku tajnu, da bude odmjeren, pristupačan, uljudan itd.
• Položaj učenika podrazumijeva da redovno pohađa nastavu, da marljivo uči, da poštuje svoga
nastavnika.
• Položaj policajca, na koncu, podrazumijeva da, u okviru svojih nadležnosti, osigura funkcioniranje
pravne države, da bude susretljiv, da ne pravi razlike među ljudima po osnovu njihovih osobnih
religijskih, etničkih, profesionalnih i drugih svojstava.
 Društveni položaji.

• Svatko od nas u društvenoj strukturi unutar koje živi, zauzima određeno mjesto.Unutar porodice
zauzimamo mjesto djeteta, oca, majke, djeda ili bake.U radnoj organizacij mjesto radnika, direktora
ili nekog drugog rukovoditelja, u obrazovnoj instituciji mjesto profesora,studenta ili učenika itd. To
mjesto, koje pojedinac zauzima u društvenoj strukturi, označava se društvenim položajem. No,
prethodní primjeri različitih društvenih struktura - porodice, radne organizacije, obrazovne institucije
ili bilo koje druge.Svaka društvena struktura je sastavljena od manjeg ili većeg broja društvenih
položaja.
• Prethodni primjeri, međutim, upućuju i na još jedan sud. Svaki pojedinac, u pravilu, ima više društvenih
položaja. Nosilac je određenog društvenog položaja unutar vlastite porodice. Pripada mu određeni
društveni položaj unutar političke stranke, interesne grupe ili udruženja čiji je član.Nosilac je
određenog društvenog položaja unutar radne organizacije, obrazovne, kulturne ili druge institucije.
Pripada mu određeni društveni položaju sistemu zakonodavne vlasti, u religijskoj organizaciji kojoj
pripada mjestu u kojem živi.

27.03.24
• Do društvenog položaja se može doći na različite
načine. Dva su temeljna načina razmještanja
pojedinaca na različite društvene položaje: na
temelju pripisivanja, te na temelju postignuća
društvenog položaja.
• Pripisani društveni položaj je društveni položaj kojeg društvo dodjeljuje
pojedincu neovisno o njegovim individualnim sposobnostima, zalaganju i
postignutim rezultatima, ali neovisno i 0njegovom izboru. Vozačku
dozvolu, primjerice, možete dobiti tek kada imate osamnaest godina.S
tom životnom dobu dobijate i pravo glasa. Umirovljenik po sili zakona
postajete s šezdesetpet godina života.
• Postignuti društveni položaj međutim nastaje na potpuno drugačijim temeljima. On je rezultat
čovjekovih osobnih sposobnosti, njegovog znanja, zalaganja, postignuća,ali i vlastitog izbora.
Uvaženi ste liječnik zbog vašeg opredjeljenja za liječnički poziv, a potom i zbog
obrazovanja,individualnih sklonosti liječničkom pozivu, te pokazanih rezultata u radu, a ne i zato
jer vam je to, po nekom drugom osnovu i pripisano.
•
•
 Vrste društvenih organizacija.

•U suvremenoj teoriji organizacije govori se najčešće o dva idealna tipa organizacije: organskom i
mehaničkom.
•Pod organskim tipom organizacije podrazumijevaju se organizacije kojima su strane i kruta hijerarhija i
razvijena specijalizacija u podjeli rada. Pojedinac sve svoje sposobnosti i stručnost,a ne samo jednu njihovu
dimenziju, stavlja u službu ciljeva organizacije. Umjesto zapovijedanja komunikacija se izgrađuje na
dogovaranju. U takvim relacijama hijerarhijski se odnosi gotovo i ne primjećuju. Zbog takvih unutarnjih
odnosa za organizacije organskog tipa karakterističan je visok stupanj fleksibilnosti i mogućnosti da se brzo
prilagođavaju izmijenjenim uvjetima djelovanja.
• Pod mehaničkim tipom organizacije podrazumijevaju se organizacije u kojima je specijalizacija rada dovedena do
najsitnijih operacija, u kojima se koordinacija takospecijaliziranih operacija vrši strogo hijerarhijski, u kojima
je komunikacija utemeljena na zapovijedanju - ona je, dakle, potpuno vertikalna - i u kojima je, na koncu,
pojedinac odgovoran samo za svoju radnu operaciju.