Kontrolni iz sociologije

1. Šta je rad?
Rad je svjesna, univerzalna i organizovana čovjekova djelatnost koja stvara materijalne i duhovne
vrijednosti koje služe za zadovoljavanje bitnih ljudskih potreba.
2. Sa kojih aspekata se može gledati na rad?
Na rad se može gledati sa različitih aspekata, a najznačajniji su :
● Tehnički aspekt rada- podrazumijeva određeno znanje čovjeka, ali i sve drugo što ide uz određeno
radno mjesto
● Psihološki aspekt rada- čovjek koji obavlja određeni rad ima pozitivne ili negativne mentalne
reakcije na posao, a to određuje njegovo pnašanje tokom radnog vremena, ali i izvan rada
● Društveni aspekt rada- rad jre društvena pojava što znači da nije individualan, već se
podrazumijeva rad u grupi
● Fiziološki aspekt rada- čovjek koji obavlja određeni rad ima i određenu fizičku konstituciju, a izmeu
te konstitucije i radnog mjesta postoje raznovrsni odnosi
3. Šta je podjela rada?
Podjela rada- tip organizacije rada u društvu u kojem niko ne obavlja sve vidove rada, već se bavi
samo jednom vrstom rada, jednom radnom operacijom i jednim zanimanjem.
4. Vrste podjele rada?
Vrste podjele rada su:
● Prirodna podjela rada- najstariji oblik podjele rada u kojem se podjela rada zasniva na razlikama u
bio-fizičkim osobinama članova društva
● Društvena podjela rada- podrazumijeva podjelu ukupnog društvenog fonda rada na različite
djelatnosti i nosioce pojedinih radnih aktivnosti
● Tehnička podjela rada- podrazumijeva rasčlanjivanje jednog proizvodnog procesa na određeni
broj jednostavnijih radnih operacija u kojem učestvuje već broj osoba
● Međunarodna podjela rada- nastaje na visokom stepenu razvoja proizvodnih snaga u uslovima
industrijskog sistema proizvodnje koji dovodi do međunarodne specijalizacije svjetse trgovine i
svjetskog tržišta, a oni dovode do međunarodne podjele rada
● Podjela na fizički i umni rad

● Podjela na prosti i složeni rad

5. Šta predstavlja vlasništvo i koje razlikujemo?
Vlasništvo predstavlja statički odnos ljudi prema stvarima koji im omogućava da pomoću stvari
zadovolje svoje materijalne i duhovne potrebe. Razlikujemo:
● Individualno vlasništvo: l ično i privatno

● Kolektivno vlasništvo
6. Šta je tehnologija?
 Tehnologija je ukupnost tehnika oruđa i radnji preko kojih se djeluje na određenu sirovinu u procesu
njezina pretvaranja u gotov proizvod ili se pomoću njih obavlja određena usluga.
7. Kako se dijeli tehnologija?
Tehnologija se dijeli na:
- Zanatsku
- Mehaniziranu
- Informatičku

8. Odlike zanatske tehnologije?

-U uslovima zanatske tehnologije koja je obilježila vrijeme do industrijske revolucije, proizvodnja se
zasniva na radu pojedinca koji obavlja niz različitih radnih operacija. Zanatsku tehnologiju odlikuje rad u
veoma teškim uslovima, rad u zagušljivim prostorijama i rad koji je cjelodnevan, često i bez potrebnih
dnevnih odmora. Rad u uslovima zanatske tehnologije ima za posljedicu i izuzetan fizički napor, najčešće
nezdrave položaje tijela tokom radnog odnosa. Međutim, rad u uslovima zanatske tehnologije ima i svoje
pozitivne efekte. Majstor uglavnom uživa u poslu koji radi, jer je svaki novi posao i novo stvaranje, a svaki
novi proizvod je neponovljiv.
9. Odlike mehanizirane tehnologije?
-Mehanizirana ili tehnologija rada na traci osigurava značajno veću i masovnu proizvodnju. Podjela rada
dovedena je do te mjere da su i pojedinačne radne operacije krajnje rutinske, a za njihovo obavljanje nije
potrebna duga obuka niti veliko iskustvo. Potrebne vještine se steknu i za samo nekoliko dana. Međutim,
izvršavanje takvih radnih operacija znači stalno ponavljanje krajnje jednostavnijih radnji djeluje
zamarujuće i frustrirajuće, te rad postaje dosada. Jedini razlog da se od njega ne odustane je plata. Kako
bi se izbjegle navedene posljedice poslodavci uvode rotaciju radnih mjesta, tj. pomijeranje radnika sa
jedne operacije na drugu.
10. Odlike informatičke tehnologije?
-Rad u uslovima informatičke tehnologije takođder ima pozitivne i negativne posljedice. Ova tehnologija
ima za posljedicu višak radnika, što znači i ostajanje bez posla. Rad u navedenim uslovima podrazumijeva
ipolarizaciju u dvije grupe:
1. jedna obuhvata posove koji su rutinski i nezanimljivi, ali dominantni
2. drugu čine je radnici koji rade na sadržajno obogaćenim poslovima
-Navedeno ima za posljedicu stvaranja razlika u socijalnoj strukturi društva. Složeniji poslovi imaju za
rezultat veću platu i veći društveni ugled.
11. 18.Šta je sindikat?
-Sindikat je organizacija koju formiraju radnici kako bi zaštitili svoje ekonomske, socijalne, političke,
profesionalne i dr. interese. Oblici sindikalnog organizovanja mogu biti:
a. Industrijski sindikati - obuhvataju svo industrijsko radništvo i može biti organizovan i na granskom
principu, dakle po principu pripadanja određdenom tipu industrije(rudarstva, metalurgije)
b. Strukovni sindikat - ima za cilj zaštitu profesionalnih interesa jednog dijela radnika.
12. 19.Šta je socijalizacija i šta je odlikuje?
-Socijalizacija je proces tokom kojeg pojedinac sa svojom socijalnom sredinom usvaja znanja, vještine,
stavove i vrijednosti koje su potrebne za uspješno funkcionisanje u sredini u kojoj živimo. Socijalizaciju
odlikuje učenje i socijalna interakcija.

13. Šta je učenje i koje su vrste učenja i koji su kriteriji za razlikovanje učenja?
-Učenje se sastoji u oblikovanju i usvajanju znanja stavova, normi i običaja društva u kojem čovjek živi i
zato je ono temeljno-psihološki mehanizam preko kojeg se odvija proces socijalizacije.
-Vrste učenja su:
• Prema stepenu namjernosti
• Prema sadržaju
• Prema metodama učenja
Prema stepenu namjernosti može biti: hotimično(svjesno) i nehotimično(nesvjesno)
Prema sadržaju može bit: navike, vještine, shvaćanja, stavovi,…
Prema metodama učenja može biti: asocijativno učenje, učenje na osnovu pokušaja i pogrešaka,
učenje uvidom i učenje imitacijom.
14. Koji su najznačajniji faktori socijalizacije?
Obitelj/porodica, škola, vršnjaci i sredstva masovnih komunikacija.
15. Koje su najznačajnije karakteristike porodice, škole, vršnjak i medija kao faktora
socijalizacje?
16. Šta je socijalna interakcija?
-Socijalna interakcija je obostrani i uzajamni uticaj dvije ili više osoba koji izaziva promjene u njihovom
ponašanju.
17. Šta je porodica?
Porodica se smatra primarnom društvenom grupom koju čine odrasle osobe različitog spola i njiohva
djeca (vlastita ili usvojena), koji karakteriše zajedničko mjesto stanovanja, ekonomska saradnja i
emotivno-psihološke povezanosti njihovih članova.
18. Oblici porodične strukture?
Oblici porodične strukture:
-inokosna-porodica sastavljena od muža, žene i njihove maloljetne djece, kao univerzalne društvene
grupacije.Shvaća se kao posebna i snažna funkcionalna grupa koja egzistira u svakompoznatom
društvu, a čini temelj i svakog budućeg društvenog razvoja.
-proširena – za jedne, svaki prošireni tip nastao je, u osnovi udruživanjem, povezivanjem više obitelji,
a po drugima razližiti tipovi proširene porodice su stariji, prethode inokosnim porodicama i po
strukturi nemaju nikakve veze sa njom. To je svaka grupacija koja je šira od inokosne porodice a
povezana je rođenjem. Brakom ili usvajanjem
19. Navedi oblike prosirene porodicne strukture i povijesne tipove prosirene porodice?
Oblici proširene porodične strukture:
-po vertikali-dodavanjem inokosnoj porodici pripadnika koji ne pripadaju istoj generaciji, kakvi su npr
roditelji supružnika
-po horizontali -dodavanjem inokosnoj porodici pripadnika iste generacije, kao npr braća ili sestre
supružnika
Povijesni tipovi proširene porodice:
a) Totemski klan-karakterizira zajedničko ime, zajednički grb preko kojeg se to ime ispoljava,
vjerovanje u zajedničko porijeklo svih njegovih članova i računanje potomstva po
materinjskoj liniji
b) Velike porodice ili kućna zajednica- javlja se u 3 oblika:materinskopravna ili materijarhalna-
starješina porodice je žena, očinskopravna ili patrijarhlana- starješina porodice je otac, velika
porodica bilateralnog srodstva-uloga majke i oca je ravnopravna te se potomstvo određuje i
po muškoj i po ženskoj liniji
c) Monogamna patrijarhalna porodica-stara rimska „familija“, čine je otac i majka, sinovi do
očeve smrti i kćerke do udaje. Štićenici i kućni robovi
20. Navedi i objasni funkcije porodice?
Reproduktivna funkicija-stvara pretpostavku za sve ostale funkcije porodice, čini bit porodice
i bit opstanka ljudskog roda. Intenzitet ostvarivanja reproduktivne funkcije različit je u raznim
društvima i u različitim sociokulturnim sredinama.
Ekonomska—postoje 2 strane:proizvođačka i potrošačka. U preindustrijskom društvu
porodica je u potpunosti spajala proizvođačku i potrošačku stranu. Pojavom industrijalizacije
porodica sve manje egzistira kao proizođačja zajednica, njeni članovi po pravilu rade izvan
porodice te od tradicionalne ekonosmke funkcije ostaje samo njena potrošačka komponenta
Odgojno socijalizatorska funkcija- uspostavlja vezu između pojedinca i društva, pojedinac tu
steče prva znanja o društvu i upoznaje prva pravila društvenog ponašanja te izgrađuje vlastite
karakterne crte.
Religijska funkcija-stara je koliko i sama porodica, razvijala se sukladno razvojem religije. Iako
pojava crkve i crkvenih obreda preuzima dio religijskih funkicija, porodica idalje zadržava
značajan dio funckije, kao što su kućne molitve, proslava blagdana, odgoj djece u skladu s
moralnim normama religije itd.
Zaštitna funkcija-stalna briga za zdravlje, izdržavanje i zastupanje članova porodice, vrijedi
prije svega za patrijarhalni tip porodice. Pojavom mnogobrojnih socijalnih ustanova kao npr
za zdravstvenu zaštitu, mirovinski fondovi, starački domovi itd značajno oslobađa porodicu
ove oblasi ali time ne nestaje njena potpuna funkcija. Ona je idlaje bitna, naročito u pogledu
psihičkog života.
Emotivno-psihološka funkcija-s jedne strane to su odnosi između roditelji i djece, stvara
osjećanje roditeljske ljubavi, zajednica izmeđusupružnika prema djeci, stvara se osjećanje
zajedničkih dužnosti i obaveza svih članova jednih prema drugim. Članovi očekuju da im se
pruži moralna i emotivna potpora, podupre u krizi, da s njima dijele tugu i radost.
21. Navedi obilježja savremene porodice
Redukcija funkcije-porodica gubi dio svojih funkcija koje preuzimaju specijalizirane društvene
institucije, savremna porodica je zadržala svije temeljen funkcije: funckija primarne socijalizacije
djece i funkcija stabilizacije odraslih ličnosti. Redukcijom funkcija porodica ne gubi na značaju, već
naprotiv društvo za obavljanje nekih vitalnih funkcija još više ovisi i porodici.
Planiranje porodice- nastojanje pojedinaca d aprilagode svoj odnos prema začeću s uvjetima života.
Ciljevima kojima teže i vrijednostima koje poznavaju. Jedna od bitnih odrednica ssavremene porodice
jeste smanjenje broja njihovih članova. Često uticaj ima i religijska pripadnost, to jest vrjednosni
sistem koji neka religija preferira.
Institucija krnje porodice- javlja se u dva temeljna oblika:kao institucija samohranih roditelja i kao
institucija braka bez djece. Samohrani roditelji su dosta česta institucija savremene porodice. Uzroci
su različiti, npr smrt jednog roditelja, razvod braka ili rađanje djeteta izvan braćne zajednice. Uzroci
braka bez djece mogu biti ili biološka nesposobnost jednog od supružnika ili njihova želja da žive u
zajednici bez djece. Neki sociolozi ovaj tip zajednice ni ne svode pod pojam porodice, ali je opravdano
tretiraju kao krnju porodicu jer joj nedostaje jedan bitan član, u ovom slučaju dijete.
22. Navedi i objasni oblike braka?
Savremeni brak karakterizira monogamija 8brak između jednog muškarca i jedne žene).
Brak je prolazio kroz različite povjesne faze a kao posebna forma monogamije izdvaja se brak
parova, a zatim grupni brak. Kao specifična forma grupnog braka smatra se poligamija koja se
javlja u 2 oblika: kao poliginija (brak između jednog muškarca i više žena) i kao poliandrija
(brak između jedne žene i više muškaraca).