EKONOMSKE INSTITUCIJE

RAD:

Rad je dio čovjekovog života, on je prirodno usađen u čovjeka (čovjek ima potrabu da radi).
Rad podrazumijeva svjesnu univerzalnu i organiziranu čovjekovu djelatnost putem koje on
proizvodi duhovna i materijalna dobra koja su mu potrebna za egzistenciju.

Aspekti rada:

1. Tehnički apekt – podrazumijeva sve tehničko vezano za rad; tehnički uslovi koji su potrebni
da bi se rad obavljao: alati, znanje stručnjaka...
2. Fizološki aspekt – podrazumijeva odnos čovjekove fizičke konstitucije spram uslova u kojima
obavlja rad. Ti uslovi mogu biti dobri ili loši (da li je prljavo, bučno, zagušljivo...). Loši uslovi
prouzrokovat će bolest.
3. Psihološki aspekt – podrazumijeva odnos čovjekovog psihičkog stanja spram uslova u kojima
obavlja rad. Podrazumijeva se to da li nam je posao stresan ili ne i da li smo mi sretni
obavljajući taj posao. Posao utječe na naše psihičko stanje.
4. Društveni aspekt – rad nije individualan, već društven. Dakle radimo u kolaboraciji sa ljudima.

PODJELA RADA:

Podjela rada podrazumijeva tip organizovanog rada u kojem jedan pojedinac obavlja samo jednu
radnu operaciju.

Imamo više vrsta podjela rada:

1. PRIRODNA PODJELA RADA – najstarija podjela rada. Utemeljena je na biološkim

sposobnostima (mlađi-stariji, muško-žensko).
2. DRUŠTVENA PODJELA – podrazumijeva podjelu ukupnog društvenog fonda rada na različite
sektore i djelatnosti tj. Jedan sektor se bavi jednim poslom, drugi sektor drugim poslom...
3. FIZIČKI I UMNI RAD – Fizički rad podrazumijeva fizičku snagu, fizičke poslove.
Umni rad podrazumijeva mentalne sposobnosti.
Ova dva rada se ne mogu u potpunosti odvojiti, jer ako se neko bavi fizičkim radom mora
postojati psihička aktivnosti makar i u maloj količini (i obrnuto).
4. PROSTI I SLOŽENI RAD – Prosti rad je onaj rad za koje nije potrebno nikakvo posebno
obrazovanje (konobar, poštar)
Složeni rad zahtjeva posebno obrazovanje. Ne može svako obavljati taj posao, već mora imati
završenu školu za obavljanje tog rada (doktor, profesor, inžinjer, advokat).
5. TEHNIČKA PODJELA RADA – podrazumijeva podjelu jedne radne operacije na više sitnih
(manjih).
6. MEĐUNARODNA PODJELA RADA – porazumijeva podjelu rada među državama. Tu podjelu
diktiraju razvijenije zemlje. Npr. uvoz, izvoz...
VLASNIŠTVO

Vlasništvo podrazumijeva statički odnos ljudi prema stvarima pomoću kojih se zadovoljavaju
materijalne duhovne potrebe.

Postoje dva tipa:

1. INDIVIDUALNO
Postoje dvije vrste:
 -osobno/lično,
 -privatno

Razlika između osobnog i privatnog je ta što osobno podrazumijeva lične stvari koje
svakodnevno koristimo (odjeća, obuća..), a privatno podrazumijeva neku vrstu nekretnine;
ono za šta moramo imati vlasnički list (kuća, auto, vikendica...)

2. KOLEKTIVNO - je ono vlasništvo koje posjeduje barem dvije ili više osoba.

Vrste:
-plemensko (vlasništvo jednog plemena)
-državno (vlasništvo jedne države)
-korporacijsko (korporacije su više firmi udružene u jednu, ali se zna koliko ko udio ima)

TEHNOLOGIJA – podrazumijeva skup oruđa, alata i radnji preko kojih se određena sirovina pretvara u
gotov proizvod ili se pomoću njih vrši neka usluga.

VRSTE TEHNOLOGIJA:

1. ZANATSKA – najstarija tehnologija. Period trajanja joj je do industrijske revolucije tj. Do tada
prednjači. Karakterističan je ručni rad i maloserijska proizvodnja i samim time u jednom
proizvodnom procesu učestvuje jedan pojedinc.
Prednosti: unikatni proizvodi, kvalitet...
Nedostaci:
-sporija proizvodnja – jedan pojedinac učestvuje, potrebno je puno vremena i napravi se
malo proizvoda;
-u većini slučajeva te zanatlije imaju problema što im rad bude naporan; svaki dan rade isto
u istom položaju

2. MEHANIZIRANA – tehnologija rada na traci. Dolazi sa industrijskom revolucijom.

Karakteristična je po višeserijskoj proizvodnji, postoji podjela poslova (više pojedinaca
učestvuje), brže dolazimo do proizvoda i rad je olakšan.
Nedostaci: vlada monotonija na poslu, rad ne izaziva nikakvo zadovoljstvo i nema lične
satisfakcije.
 3. AUTOMATIZIRANA – pojavljuje se u polovini 20.stoljeća. Podrazumijeva dolazak mašina tj. U
svim proizvodnim procesima učestvuje mašina. Radnik nagleda mašinu, a mašina obavlja
posao.

SINDIKATI:

Latinska riječ, u prijevodu Predstavnik

Sindikat podrazumijeva organizaciju koju su formirali radnici radi ostvarivanja i zaštite svojih
socijanih, ekonomskih političkih i profesionalnih interesa i drugih ciljeva.
Fukcije: zaštita ekonomskih, socijalnih, političkih i profesionalnih interesa.

Imamo dvije glavne vrste:

1. INDUSTRIJSKI
Štite prava radnika koji se nalaze u industrijskoj grani
2. STRUKOVNI
Štite prava radnika samo jedne struke (prosvjetnih, zdravstvenih radnika...)

SINDIKALNA BIROKRACIJA

Sindikati nisu uvijek imali istu ulogu.

NPR:
-1. SVJETSKI RAT u Engleskoj – funkcija im je bila savjetovanje radnika
-2. SVJETSKI RAT u Njemačkoj – dolazi do toga da radnici imaju veća prava u funkciji sindikata
(suodlučivali su)
-INDUSTRIJSKA DEMOKRATIJA – dolazi do pojave samoupravljanja tj. Radnici imaju potpunu vlast.

ŠTRAJK

Štrajk je usko vezan pojam uz sindikat. Podrazumijeva čin protesta, zadnji vid brobe radnika za svoja
prava putem obustave rada. Vrsta borbe za prava, na način obustave rada.

Dvije glavne vrste:

1. SPONTANI – podrazumijeva one štrajkove koje nije organizirao sindikat.

2. ORGANIZIRANI – to su legalni, organizovani i najavljeni štrajkovi koje je organizirao sindikat.