DIDAKTIKA

MEDIJI U UENJU I NASTAVI

ili

Vesna Kova (2010)

OEKIVANI REZULTATI
Studenti e biti kompetentni:
Izabrati i obrazloiti izbor adekvatnog
nastavnog medija u nastavi i uenju,
Tumaiti klasifikacije nastavnih medija;
Analizirati didaktike funkcije pojedinih
nastavnih medija.
Vesna Kova (2010)

MEDIJI U UENJU I NASTAVI

Nosioci/posrednici informacija u didaktikim
funkcionalnim vezama (Bognar i Matijevi,
2002)
Izbor adekvatnog medija u nastavi i uenju
vano je didaktiko pitanje (uvaavanje
didaktikih kriterija izbora)
Vesna Kova (2010)

POVIJESNI RAZVOJ MEDIJA

razdoblje personalnih medija (do 1500
godine)
razdoblje tiskanih medija (1500-1900)
razdoblje elektronskih medija (19002000)
razdoblje digitalnih medija (od 2000
nadalje)
Vesna Kova (2010)

SUSTAVNO PROUAVANJE MEDIJA

Razdoblje komparativno-evaluacijskih istraivanja
medija (oko 1925 god.) prouavanja pojedinih
medija (uglavnom filma) i njihove uinkovitosti na
obrazovnom podruju u usporedbi s tradicionalnim
nainom pouavanja. Rezultati su ukazali na
visoku didaktiku vrijednost filmskog medija i
drugih AV medija u odnosu na konvencionalne
naine pouavanja (uitelj).
Razdoblje istraivanja irokog polja komunikacija
(istraivanja propagandnih uinaka, izvoenje
anketa javnoga mijenja, analize sadraja i sl.)
Vesna Kova (2010)

 Razdoblje istraivanja vjetina itanja (povezano

primjerice s izdavanjem udbenika)
Interesi za istraivanja: odgojno obrazovne
institucije zainteresirane za uinkovitost
inovacijskih tehnika; interesi proizvoaa medija
za uenje koje su vodili ekonomski motivi
Rezultati istraivanja utjecali na stajalita uitelja
prema koritenju medija u neposrednoj
nastavnoj praksi
Vesna Kova (2010)

UTJECAJI ISTRAIVANJA
MEDIJA U NASTAVI I UENJU
istraivanja su usmjerila pozornost pedagoga na medije
u uenju i nastavi kao legitimne kanale za posredovanje
pedagokih sadraja i upozorili na njihovu uinkovitost u
uenju;
Istraivanja su utemeljila pretpostavke u vezi s
specifinim karakteristikama medija u uenju i nastavi
koje se lako ispituju u kontroliranim uvjetima;
Istraivanja su upozorila na raznovrsne mogunosti
uporabe medija u procesu uenja;
Iz istraivanja komunikacije su se razvile razliite tehnike
i instrumenti mjerenja za analizu odgovora uenika;
Istraivanja su utjecala na bolje razumijevanje poticajnih
i motivacijskih vidika komunikacije.
Vesna Kova (2010)

 Istraivanja filma kao medija u uenju i

nastavi
Istraivanja kolske televizije
Istraivanja programiranog uenja i
pouavanja
Istraivanja o individualizaciji pouavanja

Vesna Kova (2010)

DIDAKTIKI POJAM MEDIJA

Oni koji prenose ili posreduju informacije
U podruju odgoja i obrazovanja sva koritena
pomagala koji nastupaju kao posrednici izmeu
uenika i njima postavljenim ciljevima
Personalni medij/personalni posrednik
Tehniki (nepersonalni) medij
Didaktike odrednice medija: ako medije
promatramo kao sredstva za realizaciju
odreenih nastavnih ciljeva; za posredovanje
sadraja nastave; za aktiviranje uenika; za
ostvarivanje odreenih metodikih odluka i sl.
Vesna Kova (2010)

MEDIJI, METODE I OBLICI NASTAVE I

UENJA
U praksi su odluke o medijima tijesno povezane
s odlukama o uporabi odreene metode nastave
i uenja
Glavne sastavne komponente didaktikog polja
(ciljevi, sadraj, metode i oblici nastave i uenja,
mediji, subjekti te individualni, socijalnoekonomski i institucionalni uvjeti/pretpostavke)
nisu u hijerarhijskom odnosu, nego u odnosu
meusobne povezanosti.
Vesna Kova (2010)

10

KLASIFIKACIJA MEDIJA
Dobra klasifikacija medija moe biti polazite za
definiranje kriterija za izbor medija u nastavnom procesu
Kriteriji za klasifikaciju medija:

Modalitet informacije (akustina, vizualna, audiovizualna)

Priroda informacije s obzirom na nain zapisa (simbolina,
slikovna, konkretna)
Trajanje informacije (dinamina, statina)
Stupanj i oblik sudjelovanja uenika (jednosmjerna i dvosmjerna
komunikacija)
Stupanj utjecaja na strategiju pouavanja (pasivna i aktivna
sredstva)
Izvor sredstva uenja
Trokovi potrebni za dizajn, proizvodnju i uporabu sredstava
uenja.
Vesna Kova (2010)

11

 Prema modalitetu primanja i odailjanja

informacija:
Auditivni mediji (vezani za verbalnu komunikaciju i
posreduju akustine zapise radio, magnetofonska
vrpca, gramofonska ploa, CD)
Vizualni mediji (posreduju svoje informacije optino
znak, pisani trag, slika, film). Nadovezuju se na oko
kao primatelja informacije.
AV mediji (mediji koji istovremeno nude i akustinu i
optiku informaciju (zvuni film, televizija)
Vesna Kova (2010)

12

 Prema stupnju automatizacije:

Prirodni mediji (znak, jezik, geste)
Jednostavni mediji (slika, simbol, model, shema)
Poluatomatski mediji (magnetofonska traka, radio,
televizija)
Automatski mediji (raunalo)
Razlika izmeu poluautomatskih i automatskih
medijima prvi ne omoguuju prilagoavanje
individualnim karakteristikama uenika i tempu
uenja, a kod drugih je stupanj prilagoavanja
razmjerno visok
Vesna Kova (2010)

13

 Razina predodbe:
objektni mediji (biljke, uporabni predmeti,
modeli i sl.)
ikoniki mediji (slike, filmovi, video zapisi)
simboliki mediji (tekstovi, kartografski
materijali, magnetofonske trake)

Vesna Kova (2010)

14

R. M.Gagne promatra nastavne medije kroz prizmu

didaktikih funkcija koje mogu ostvariti u nastavi.
- Izvori odgovarajuih podraaja
- Usmjeravaju panju i druge aktivnosti uenika
- Utjeu na pripremanje modela ponaanja
- Omoguuju davanje vanjske pomoi
- Usmjeravaju miljenje uenika
- Uzrokuju transfer
- Posreduju priopenje
- Omoguuju provjeravanje uspjeha

Vesna Kova (2010)

15

L. J.Briggs promatra nastavne medije kroz etiri obiljeja:

- karakteristike pouavanja (npr. veliina grupe uenika)
- postavljene zadatke
- specifine odlike materijala
- mogunosti ponavljanja
J. V. Edling izrauje klasifikaciju prema intenzitetu (dimenziji)
podraaja

Akustina iskustva
Neposredna iskustva s ljudima
Neposredna iskustva s objektima
Razna vizualna iskustva
Vesna Kova (2010)

16

 Vrsta didaktiko metodike uporabe:

Motivacijski mediji (namijenjeni poticanju pozornosti i
interesa i u pravilu ih upotrebljavamo u poetnoj etapi
procesa uenja)
Prezentacijski mediji (predstavljaju i razlau sadraj
uenja struni filmovi, magnetofonska reprodukcija,
prikazivanje dijapozitiva)
Mediji za utvrivanje sadraja
Mediji za provjeravanje (omoguuju kontrolu
postignutog cilja: radni listovi, niz zadataka
objektivnog tipa)
Vesna Kova (2010)

17

 Uloga i znaenje pri pouavanju sa

stajalita cilja uenja:
Model obogaivanja
Model konteksta
Model neposrednog pouavanja s medijima

Vesna Kova (2010)

18

DIDAKTIKE KARAKTERISTIKE
AV MEDIJA

Funkcija prikazivanja
Motivacijska funkcija
Informativna funkcija
Funkcija individualizacije
Funkcija reprodukcije sadraja

Vesna Kova (2010)

19

UVJETOVANOST IZBORA NASTAVNIH

MEDIJA
to treba postii odgovarajuom nastavnom
aktivnou?
Kakva su prethodna iskustva uenika?
to karakterizira psihofiziku zrelost uenika?
Koje su bitne odlike sadraja uenja?
Kakve su karakteristike medija koje posjeduje
kola?
to uitelj umije koristiti od raznovrsnih
sredstava i opreme?
Vesna Kova (2010)

20

KARAKTERISTIKE POJEDINIH MEDIJA

PREMA L. PLUT
Osobitosti koje odreuje oblik informacije (govor, brojevi)
Osobitosti koje odreuje stupanj vjerodostojnosti informacije (boja,
gibanje, broj snimljenih informacija, dimenzionalnost pojava)
Osobitosti koje odreuje modalitet informacije s obzirom na
senzorne kanale (sluna informacija, vizualna, taktilna, kombinacija)
Osobitosti uvjetovane sudjelovanjem u procesu (otvoreno glasno
sudjelovanje, tiho praenje, aktivno praenje s odgovaranjem,
itanje, crtanje)
Osobitosti uvjetovane trajanjem izloenih informacija u nastavnom
procesu (mogunosti individualnog praenja i vraanja na odreene
dijelove, mogua fleksibilnost nastavnih sredstava, uvaavanja ritma
svakog uenika)
Osobitosti koje su uvjetovane uiteljevom ulogom u nastavnom
procesu (omoguavanje potpune ili djelomine kontrole informacija
kojima posreduje).
Vesna Kova (2010)

21

ISTRAIVANJE PROVEDENO NA
SVEUILITU U MARIBORU:
Istraivako pitanje: stvara li multimedija razlike
u procesu uenja?
Mjerena aktivnost mozga studenata (EEG)
tijekom izloenosti razliitim medijima
Studentima su prikazane iste informacije.
u tekstu;
na slici uz muziku pozadinu
putem video prezentacije

Rezultati su pokazali??
Vesna Kova (2010)

22

NEKOLIKO IDEJA O TV KAO

NASTAVNOM MEDIJU
Kozma (1991) svojim istraivanjima potvruje da se
kombinacijom sustava simbola koju prua TV (govor,
tekst, slike i pokretne slike) postiu bolji rezultati uenja
nego putem medija koji se oslanjaju na samo jedan
sustav simbola
Bolje rezultate uenja zahvaljujui kombinacijom oblika
poruke koje prua TV potvruje i teorija viestruke
inteligencije (Gardener, 1999)
Logiko-matematika; muziko-ritmika; verbalnolingvistika; interpersionalna; vizualno-spacijalna
Uinkovitost TV u razredu: prua informacije, potie
emocije, potie zauzimanje stavova (Rogow, 1997)
Pozitivan stav uenika o TV oblikovan tijekom ivota
uporabom televizije kao medija za razonodu
Vesna Kova (2010)

23

TO NASTAVNIK ELI POSTII

UPORABOM TV U NASTAVI?
Pobuditi interes ili inspirirati?
Demonstrirati neto to nije mogue uiniti na
drugi nain?
Obogatiti sadraj prezentiran (prethodno ili
naknadno) na drugi nain?
Jesu li uenicima poznata oekivanja i ishodi
uenja?
Jesu li uenicima jasni zadaci koje moraju initi
tijekom gledanja TV (biljeenje ideja, priprema
za raspravu o temi nakon gledanja)
Vesna Kova (2010)

24

IDEJE O UPORABI TISKANIH MEDIJA

(NOVINA) U NASTAVI
Mogu se koristiti u nastavi
razliitih predmeta (De Roche,
1991)
Istraivanja pokazuju da
pozitivno utjeu na razvoj
kritikog miljenja (uenici
bolje razlikuju miljenje od
injenica; glavne od sporednih
ideja)
Utvren pozitivan uinak na
razvoj sposobnosti itanja,
pisanja i oblikovanje vlastitih
stavova

Vesna Kova (2010)

25

AKTUALNO?
Multimedijalnost u odgoju i obrazovanju
Internet, multimedij, hipermedij
Hipermedijska obrazovna tehnologija je tehnologija
individualne i individualizirane edukacije. Dok je
tradicionalna obrazovna tehnologija bila usmjerena na
pomaganje u radu uitelja, ova je tehnologija usmjerena
na pomaganje u radu uenika (osposobljavanje uenika
za samostalno uenje te njihovo osposobljavanje za
traenje i selekciju informacija)
Vesna Kova (2010)

26

 Hoe li e-uenje zamijeniti uionice?

Efekt sinergije
Nastava u uionici nezamjenjiva za :
grupnu interakciju, teambuilding, stvaranje
(organizacijske) kulture, evaluaciju
postignua, observaciju
Promijenjena uloga nastavnika uvoenjem
e-uenja (od all-knowing "sage on the
stage" prema "guide on the side)
Vesna Kova (2010)

27

ZADACI:
Obrazloite izbor nastavnih medija koje ste
naveli u pripremi za izvoenje nastave s
osobitim osvrtom na njihove didaktike funkcije!
Opiite vezu izmeu nastavnih medija i
uvaavanja razliitih stilova uenja!
Navedite aktualne izazove primjene nastavnih
medija u odgojno obrazovnom radu!

Vesna Kova (2010)

28