METODIKA NASTAVE MATEMATIKE I – RAZREDNA NASTAVA 2020/21.

– ZAVRŠNI ISPIT

1. Zašto je potrebno poznavati historijski razvoj matematike?

Historija matematike je značajna jer ona omogućava veću zainteresiranost za njenu materiju, tako npr.
djecu mogu zainteresirati neke andegdote vezane za prve matematičare. Gaus je, kažu, imao devet
godina kada je umio za tren oka da sabere sve brojeve od 1 do 100. Ako se ne poznaje dovoljno neka
historijska činjenica matematičkih formula, učenik može steći pogrešnu sliku o matematici, kao nekoj
vještačkoj tvorevini koja se služi umnom imaginacijom. Zato je potrebno učenike zaintrigirati nekom
zanimljivom historijskom činjenicom.

2. Objasni historijski razvoj matematike u Bosni i Hercegovini.

Iz Osmanskog perioda Bosne i Hercegovine sačuvan je značajan broj matematičkih rukopisa na arapskom
jeziku. To je prvo razdbolje povijesti matematike u BiH, a drugo jeste period posle Prvog svjetskog rata i
koji traje do danas. Posle Drugog svjetskog rata, situacija se znatno počela mijenjati. Za školovanje kadra
iz matematike osnovane su više pedagoške akademije u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Tuzli sa grupom
matematika-fizika. 1950. u Sarajevu je osnovan Filozofski fakultet koji je imao studijsku grupu
matematika-fizika. Početkom 1960., sa Filozofskog fakulteta se izdvaja poseban Prirodno-matematički
odsjek u samostalnu instituciju Prirodno-matematički fakultet sa Odsjekom za matematiku.

3. Šta je metodika početne nastave matematike?

Metodika početne nastave matematike je dio šire naučne discipline metodike nastave matematike, a
ova je dio didaktike koja je konačno dio pedagogije. Metodika početne nastave matematike je naučna
disciplina koja proučava probleme i fenomene početne nastave matematike, matematičkog odgoja i
obrazovanja učenika od prvog do četvrtog, odnosno, petog razreda osnovne škole. Dakle, pod pojmom
početne nastave matematike podrazumijevamo matematičku edukaciju učenika, polaznika razredne
nastave, učenika od prvog do četvrtog, tj. petog razreda.

4. Koja je veza između metodike nastave matematike s historijom?

Budući da početna nastava matematike ima svoju prošlost, metodika te nastave predmet svog
proučavanja tretira i sa stajališta historijskog razvoja. Ona otkriva i sistematizira spoznaje o
koncepcijama i načinima izvođenja matematičkog odgoja i obrazovanja u različitim vremenskim i
društveno-historijskim uvjetima. Na taj način, metodika nastave matematike povezuje se sa općom
historijom pedagogije, a na taj način metodika nastave matematike postaje dijelom historije općeg
odgoja i obrazovanja.

5. Kako je metodika nastave matematike povezana sa psihologijom kao naukom?

Metodika nastave matematike tijesno je povezana sa psihološkim naukama; općom razvojnom i

psihologijom učenja. Za učenje matematike jako su značajne psihološke spoznaje o intelektualnim
sposobnostima i o načinu učenja matematike. Psihološke spoznaje u nastavi matematike imaju široku
primjenu zbog samog odvijanja složenih, psihičkih procesa u nastavi matematike, kao što je: formiranje
matematičkih pojmova, izgradnja mentalnih operacija s prirodnim brojevima. Psihološke spoznaje o
načinu usvajanja matematičkih pojmova predstavljaju psihološku osnovu njihovog matematičkog odgoja
i obrazovanja. Psihološke spoznaje su posebno bitne i neophodne pri povećanju racionalizacije,
efikasnosti i oblikovanja metodičke interpretacije matematičkih sadržaja. Posebno su bitne psihološke
spoznaje u procesu početnog matematičkog odgoja i obrazovanja zbog sudjelovanja u njemu učenika s
nedovoljno razvijenim intelektualnim sposobnostima (apstraktnim mišljenjem, koncentracijom pažnje,
pamćenjem itd.).

6. Šta spada u vizuelna nastavna sredstva?

U vizuelna nastavna sredstva spadaju:

 uzorci iz okoliša,
 preparati,
 fosili,
 makete,
 reljefi,
 fotografije,
 crteži,
 metodički materijali,
 grafička sredstva.

7. Koja su nastavna pomagala?

Nastavna pomagala u nastavi matematike su:

 geometrijski pribor,
 table,
 kreda,
 računar,
 grafoskop,
 pano,
 kalkulator.

8. Šta je matematičko suđenje?

Matematičkim suđenjem nazivamo određeni misaoni proces, postupak kojim se utvrđuje odnos između
matematičkih pojmova, a produkt tog procesa, tih aktivnosti naziva se matematički sud ili iskaz.

9. Šta je matematičko zaključivanje?

Misaona operacija, misaoni proces kojim iz jednog ili nekoliko sudova formiramo nove sudove u
početnoj nastavi matematike shvatamo kao matematičko zaključivanje.

10. Audiovizuelna sredstva su?

Sam naziv audiovizelna sredstva nam govori da se za njihovo percipiranje istodobno koriste osjetila za
vid i sluh i time se osigurava bogatija i učinkovitija komunikacija.
11. Za potrebe početne nastave matematike nastavna sredstva i pomagala dijele se na?

1. Prirodna sredstva i pomagala iz neposredne okoline;

npr. predmeti iz neposredne okoline (klupe, stolice, kreda i sl. – sredstva), predmeti koje učenici
posjeduju (kuglice, sličice, štapići, plodovi iz okoline, knjige, olovke, gumice i sl. - pomagala).
2. Umjetna sredstva i pomagala koja su u svrhu učenja posebno konstruirana i proizvedena.
npr. sredstva: plastične pločice (trouglovi, kvadrati, krugovi), modeli geometrijskih likova, razna
mjerila (za dužinu, površinu, masu), logički blokovi, štapići u boji, grafička sredstva (crteži, slike) i
sl.

12. Šta podrazumijevaju pojmovi praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenika?

Praćenje učenika podrazumijeva sistematsko bilježenje zapažanja o razvoju učenikovih interesa,

motivacije i sposobnosti, njegovih postignuća u usvajanju sadržaja nastavnog predmeta.

Provjeravanje znanja podrazumijeva sistematsko praćenje, ispitivanje i vrednovanje učenikovih

postignuća i uspjeha u ostvarivanju zadaća nastavnog predmeta.

Ocjenjivanje je postupak vrednovanja svih relevantnih činjenica o učenikovim postignućima tokom

praćenja, provjeravanja i ispitivanja, a izražava se ocjenom.

13. Šta podrazumijeva termin posebne potrebe?

Podrazumijeva faktore ili uvjete koji sprečavaju normalno učenje i razvoj osoba. Sprečavajući faktori
mogu biti privremeni ili takvi da traju cijeli život i ne dozvoljavaju adekvatan progres osoba zbog faktora
kao što su socijalni, emocionalni, ekonomski, zdravstveni ili politički uvjeti.

14. Relevantno predznanje potrebno za učenje najčešće se uspostavlja na sljedeće načine:

 pregledavanjem domaće zadaće komentirajući ispravna i neispravna rješenja;

 usmenim ponavljanjem: nastavnik usmeno postavlja zadatke a nekoliko učenika saopćava
rezultate rješavanja;
 pismenim ponavljanjem: nastavnik daje učenicima zadatke u pisanoj formi a oni ih rješavaju
samostalno;
 usmenim ponavljanjem uz zapisivanje rezultata riješenog zadatka: nastavnik usmeno postavlja
zadatke učenicima, oni ih rješavaju usmeno a rezultate zapisuju;
 ponavljanje rješavajući zadatke na tabli, gdje postavljeni zadatak jedan učenik rješava na tabli a
ostali zapisuju u sveske.

15. Koja je svrha pripreme ili uvoda?

Svrha pripreme ili uvoda je priprema učenika za neposredno učenje, a obuhvata saznajni i psihološki
aspekt. Psihološka priprema učenika za učenje odnosi se na motivaciju učenika, poticanje interesa za
učenje, stvaranje pozitivnog emocionalnog odnosa prema učenju, uspostavljanje ugodne atmosfere i sl.

16. Šta podrazumijeva princip individualizacije u nastavi matematike?

Princip individualizacije podrazumijeva prilagođavanje didaktičke aktivnosti svakom učeniku vodeći

računa o njegovim individualnim karakteristikama. Individualizacija nastave znači orijentaciju na realne
tipove učenika, uzevši u obzir razlike među njima i usklađivanje metoda i postupaka pedagoškog
djelovanja prema tim razlikama, pomoć učenicima da napreduju svojim vlastitiim tempom u skladu sa
mogućnostima. Individualizacijom se nastoje ostvariti maksimalne mogućnosti u razvoju svakog
pojedinca. Glavni cilj individualizacije je naučiti učenike da uče, formirati kod njih pozitivnu motivaciju za
učenje i osloboditi potencijalne sposobnosti svakog pojedinog učenika.

17. Šta podrazumijeva princip motivisanosti u nastavi matematike?

Najjaču pokretačku snagu nastave matematike čine motivi. Učenici se mogu motivisati za učenje
matematike pravilnim izborom gradiva, nastavnih metoda, oblika rada, nastavnih sredstava,
demokratskom komunikacijom sa učenicima i sl. Pravilno vrednovanje i ocjenjivanje učeničkog napretka
u nastavi matematike također je snažan motivacioni faktor za učenje ovog nastavnog predmeta.

18. Šta podrazumijeva frontalni oblik rada u nastavi matematike?

U frontalnom obliku rada nastavnik istovremeno radi sa cijelim odjeljenjem. Ukoliko ulogu nastavnika
preuzme učenik ili neko drugi u odjeljenju i tada govorimo o frontalnom obliku rada u nastavi. Nastavno
gradivo nastavnik izlaže, tumači, objašnjava, demonstrira cijelom odjeljenju istovremeno. Pitanja
postavlja cijelom odjeljenju a učenik koji odgovara na pitanje radi to pred cijelim odjeljenjem.

19. Kakva je uloga primjene računara u redovnoj nastavi matematike?

U nastavi matematike se danas, kada je u pitanju računar, najviše koriste radni listovi koji se printaju i
daju učenicima na rješavanje u okviru nastavnih jedinica koje podrazumijevaju vježbanje i utvrđivanje ili
provjeru stečenih znanja. Skoro da je nestala klasična pismena provjera znanja (pismena zadaća) kada je
matematika u pitanju. Ovim se postiže da učenici ne gube vrijeme na prepisivanje zadataka sa table ili
projekcije sa projektora, svi segmenti časa ostaju isti a učenici dobijaju na vremenu za rješavanje
zadataka. Također se koriste evalucioni nastavni listići nakon usvajanja novih znanja.

20. Šta je igra i kako je iskoristiti u nastavi matematike? Dati primjer!

Igra je najosnovniji element, polazna tačka do sazrijevanja divergentnog mišljenja. Upotrijebit je

možemo na način da kroz kockice čokolade računamo, puzzle brojimo, stapiće redamo (uočavamo
razlike) itd.

21. Kao vidovi vannastavnih aktivnosti u matematici mogu se organizirati:

 dopunska nastava,
 dodatna nastava,
 slobodne matematičke aktivnosti.

22. Šta su to praktični radovi?

Prema definciji praktični rad je aktivan odnos čovjeka prema materiji i prirodi uopće radi njezina
mijenjanja pa prema tome metoda praktičnih radova znači način rada nastavnika i učenika na konkretnoj
materiji. Praktičnim radom stiču se vještine koje se postižu stalnim ponavljanjem, a na taj način razvijaju
se i psihomotorne aktivnosti. Oni se izvode poslije teorijske obrade nekih cjelina.

23. Šta su to laboratorijski radovi?

Prema definiciji, metoda labotorijskih radova je ona metoda u nastavi u kojoj učenici samostalno
promatraju predmete i pojave, izvode kvalitativne i kvantitativne eksperimente u svrhu provjeravanja
stečenih znanja ili gdje učenici samostalno izvode istraživačke radove, u kojima oni samostalno ispituju
pojave varirajući im uvjete. Njen smisao je u tome da učenici rade na određenom materijalu sa
odgovarajućim sredstvima kako bi se taj materijal bolje upoznao.

24. Koje su to prednosti metode ilustrativnih radova?

Prednosti metode ilustrativnih radova:

 metoda ilustrativnih radova pomaže da se složenije pojave i procesi prikažu jednostavnije i da se

lakše razumiju pomoću crteža te brže pamte;
 dopušta samo prikazivanje bitnih odlika nekog predmeta ili pojave bez prikazivanja ostalih
detalja;
 brže zapamćivanje sadržaja jer je uključeno i čulo vida;
 podstiče učenike na samostalnost i navikava da pokazuju pojave grafički.

25. Koje su to prednosti metode praktičnih radova

Neke od prednosti metoda praktičnih radova su:

 podiže se kvalitet rada;

 ova metoda omogućava da učenici neposredno upoznaju stvarnost i da se približe životu;
 formiraju se brojne vještine i navike u rukovanju alatima, priborima, instrumentima;
 povećava interes za rad, podiže motivaciju;
 potiče razvoj samostalnosti i samopouzdanja kod učenika;
 povećava se razvoj svjesne discipline i odgovornosti.

26. Na šta se odnosi heuristička metoda?

Heuristička metoda odnosi se na vođenje, poticanje i usmjeravanje učeničkih ideja na pronalaženje

rješenja problema i otkrivanje novih sadržaja. To nastavnikovo vođenje i usmjeravanje se uglavnom
ostvaruje kroz razgovor tzv. heuristički dijalog.

27. Kako možemo informacijsko-komunikacijskom tehnologijom unaprijediti nastavu?

Informacijsko-komunikacijska tehnologija unapređuje i osuvremenjuje nastavni proces te bi se trebala

što više korisititi u nastavi. Kako bi se ona mogla koristiti u nastavi potrebno je edukovati sve učesnike,
organizovati savjetovanja i radionice kako bi učitelji vidjeli sve njene mogućnosti i to iskorisitili na
najbolji mogući način u nastavi. Korištenje tableta za učitelje i učenike kao i matematičke aplikacije
idealno su rješenje za uvođenje ove vrste u nastavni proces.

28. Matematika kao predmet uz informaciono-komunikacijsku tehnologiju (IKT)?

Korištenje računala u nastavi matematike omogućava učitelju prikazivanje matematike u potpuno

drugom obliku koji učenicima uveliko olakšava savladavanje matematičkih problema. Inovativnost u
provođenju nastave matematike najviše je potrebna razrednoj nastavi jer je to prvi kontakt učenika sa
matematikom pa upravo od toga zavisi daljnji stav, motivacija za rad i razvijanje matematikčkih
sposobnosti kod učenika.
29. Koje su 4 vrste obrazovanja u kojima se koristi IKT?

1. klasična nastava;
2. nastava pomoću IKT-a;
3. hibridna nastava;
4. online obrazovanje.

30. Objasniti pojmove nastavna sredstva i nastavna pomagala?

Nastavna sredstva – didaktički oblikovana izvorna stvarnost koja omogućuje pristupačnije učenikovo
spoznavanje tokom nastavnog procesa.

Nastavna pomagala – pomažu u korištenju, predstavljanju nastavnih sredstava u nastavnom procesu.

31. Podjela nastavnih sredstava:

1. prema značenjima rada u nastavi;

2. prema načinu kako učenici percipiraju stvarnost;
3. s obzirom na dimenzije nastavnih sredstava;
4. s obzirom na način prikazivanja pojava.

32. Razlika između matematike i nastave matematike?

Razlika između matematike i nastave matematike je u načinu spoznavanja matematičkih sadržaja.

Matematika otkriva nove matematičke spoznaje, a nastava matematike učenicima posreduje već
otkrivene spoznaje. U nastavi matematike ostvaruju se materijalni, odgojni i funkcionalni zadaci.

33. Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole?

Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole je odgajanje i obrazovanje
učenika na temelju formiranja osnovnih matematičkih pojmova i usvajanje sadržaja, kao što su
upoređivanje predmeta po osobinama i uzajamnom položaju, mjerenje veličina, mjerne jedinice,
prirodni brojevi do 10, relacije među njima, te operacije sabiranja i oduzimanja.

34. Za obrađivanje novog gradiva učenicima je potrebno?

Potrebno je izložiti što više primjera tako da oni sami na osnovu izloženog shvate generalizaciju koja se
usvaja.

35. Koji je redoslijed etapa sata obrade novog gradiva?

 provjeravanje domaće zadaće;

 ponavljanje onog materijala na kojem će se razvijati obrađivanje nove građe;
 postavljanje problema, isticanje teme rada (najavljivanje cilja);
 rad na usvajanju novoga materijala;
 izvođenje zaključaka, pravila - formuliranje potrebnih generalizacija;
 vježbanje, odnosno, utvrđivanje novog gradiva na primjerima, kontrolni rad, zadavanje domaće
zadaće.

36. ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse sadržava sedam područja:

 1. interakcija,
2. porodica i zajednica,
3. inkluziija, različitost i demokratske vrijednosti,
4. procjenjivanje i planiranje,
5. strategije poučavanja,
6. okruženje za učenje,
7. profesionalni razvoj.

37. Objasni interakciju kao segment kvalitetne pedagoške prakse:

Interakcija između odraslih i djece, kao i djece međusobno, od ključnog je značaja za razvoj sveukupnog
razvoja djece. Kroz interakciju djeca razvijaju pojam o sebi, osjećaj pripadnosti zajednici i svijetu u kojem
žive. Uloga učitelja je, da na brižan i podržavajući način, omogući sudjelovanje u različitim interakcijama
i procesima konstrukcije novih znanja i vještina.

38. Kako djeca formiraju pojmove oblika u prostoru?

Budući da oblike u prostoru učenici upoznaju pomoću predmeta iz neposredne okoline, najprije treba
upoznati pojedine predmete, ukazati na njihovu funkciju i ime. Kad se upoznaju oblici iz okoline,
izdvajaju se predmeti oblika kocke, kugle, valjka, kvadra (razne kutije, lopte, konzerve, modeli
geometrijskih tijela itd.). Sljedeći korak u upoznavanju oblika je upoznavanje kruga, pravougaonika,
kvadrata i trougla.

39. Na šta se odnosi formiranje pojmova odnosa u prostoru?

Upoznavanje prostora proširuje se formiranjem pojmova o odnosima među predmetima u prostoru. To

su odnosi lijevo-desno, ispred-iza, gore-dolje, između. Upoznavanjem odnosa u prostoru, učenici se
osposobljavaju za orijentaciju u prostoru. Formiranje pojmova odnosa u prostoru zasniva se na
prethodnom učeničkom iskustvu i odgovarajućim aktivnostima od kojih su glavne posmatranje odnosa
među predmetima i kretanje u prostoru. Na osnovu toga i na osnovu nastavnikova objašnjenja, učenici
se osposobljavaju u razumijevanju i pravilnom imenovanju prostornih relacija.

40. Šta dijete uči baveći se matematičkim aktivnostima?

 prepoznaje brojeve i pojam broja;

 prepoznaje različite geometrijske oblike;
 uči brojati;
 uči upotrebu različitih nastavnih sredstava i izvora znanja, a ne samo više udžbenika i zbirki
zadataka.

41. Uloga i značaj motivacionih igara?

Uloga i značaj motivacionih igara jeste da mogu probuditi interesovanje na početku časa ili na zabavan i
podsticajan način da zaključe određene segmente učenja.

42. Zašto ocjenjujemo?

Ocjena je sastavni dio učenja, jer rezultati ispitivanja predstavljaju kompas za učenika – teče li učenje
pravilno ili ga treba korigovati. Ocjena je i povratna informacija za učitelja o njegovom radu. Svako
odstupanje rezultata pismenog ispita u nekom razredu od normalne distribucije, poziv je na samoanalizu
učiteljevog rada. Ako najveći dio učenika nije zadovoljio na pismenom ispitu, a pretpostavljamo da ono o
čemu smo ih pitali moraju usvojiti, dužni smo ponovo obraditi pojam, objasniti veze, riješiti zadatke.
Učitelj ne može svoj neuspjeh opravdati samo nedostatkom sposobnosti kod učenika! Učitelj je zadužen
da te sposobnosti otkrije i dalje razvije, podiže na viši stepen.

43. Specifičnosti matematike koje posebno karakterišu matematičko mišljenje su:

 aksiomatičnost,
 deduktivnost,
 apstraktnost,
 preciznost i
 simboličnost.

44. Objasni apstrakciju kao specifičnost matematike!

Apstraktnost je specifičnost matematike jer su svi matematički pojmovi apstraktni i u njihovom

izgrađivanju posebnu ulogu ima apstrakcija kao misaona operacija, pa se često kaže da se kroz nastavu
matematike razvija apstraktno mišljenje. Preciznost u matematici se zahtijeva kako u izračunavanjima,
konstrukcijama, tako i u matematičkom izražavanju – matematičkog jezika.

45. Misaone operacije koje učestvuju u formiranju svih matematičkih pojmova, kao i logičkom
rasuđivanju i zaključivanju jesu:

 komparacija,
 identifikacija,
 diferencijacija,
 analiza,
 sinteza,
 apstrakcija,
 generalizacija.

46. Objasni komparaciju kao misaonu operaciju!

Komparacija (upoređivanje) je misaona operacija kojom se utvrđuju iste ili različite odredbe dva ili više
elemenata. Upoznavanje objekata moguće je samo putem upoređivanja njihovih osobina.

47. Definiši analizu kao misaonu operaciju!

Analiza je misaona operacija kojom se vrši raščlanjivanje elemenata na sastavne odredbe.

48. Definiši sintezu kao misaonu operaciju!

Sinteza je misaona operacija kojom se vrši objedinjavanje pojedinih odredaba u cjelinu.