16.

ta je nastavna priprema i forma nastavne

pripreme ?
Nastavnik treba redovno da se priprema za nastavu. Priprema
je plod studioznijeg rada, a daje se u pisanoj formi, kratko, u
vidu teza koje sadre glavne misli, stavove, didaktika
rjeenja. U njoj se vri presjek asa, organizacija i konani
ishod, a ona moe sluiti vie kolskih godina uz potrebno
dopunjavanj i korigovanje.
Forma nastavne pripreme bi trebala sadrit sl.: ime
nastavnika, naziv predmeta, razred, nastavna jedinica, tip
asa,broj sati asa, oblik rada, nastavne metode, nasavna
sredstva, te zadatke...

14. Struktura nastavnog procesa ?

Uspjean nastavnik mora dobro poznavati strukturne
elemente nastavnog procesa, to znai da mora upoznati
sloenost nastave u svim njenim dijelovima. Stukturu
nastavnog procesa ini artikulacija nastavnog asa ( a to su
elementi nastave njihoa meusobna poveznost i raspored), a
cilj je ostavarenje zadatih ciljeva u duem vremenskom
perizodu. Jedne od etapa nastavnog procesa su :
1. Uvoenje uenika u nastavni rad;
2. Obraivanje novih nastavnih sadraja;
3. Vjebanje;
4. Ponavljanje i
5. Provjera i ocjenjivanje.

13. kola u prirodi ?

Pod kolom u prirodi podrazumjevamo vid cjelokupne
organizacije vaspitno-obrazovne djelatnosti kole sa
internatskim smjetajem, koje se ostavaruje van mjesta
stanovanja u uslovima prirodne sredine, uz proireno
pedagoko djelovanje putem aktivnosti u slobodnom
vremenu. Cilj kole u prirodi je ublaivanje negativnih efekata
djelovanja sredina iz kojih djelca potiu i uslova u kojima se
kola nalazi bar na kratko vrijeme, te kao rezulatat toga
postizanje veih efekata u vaspitno-obrazovnom radu i
poboljanju psihofizikog razvoja uenika. Jedni od zadataka
organizovanja kole u prirodi su : poboljanje zdravstvenog
stanja i psihofizikog razvoja djece, uvoenje uenika u
samostalan rad pomou posmatranja i doivljavanja pojava i
dogaaja, sticanja novih saznanja o prirodi i drutvu,
razvijanje svijesti, jaanju sposobnosti (odbranbenih,
moralnih, radnih...). Kako bih se uspjeno organizovala kola
u prirodi, potrebno je isplanirati taj kratkotrajni boravak u
prirodi, kako bi se uspjeno realizovala potrebno je temeljito
pripremiti program,. Sa djecom u koli u prirodi borave njihovi
uitelji, nastavnici, struni saradnici, nastavnik fizikog,
zdravstveni radnik.

12. Nastavna sredstva ?

esto sticanje znanja nije mogue na prirodnim objektima, a
ako je takvo saznanje oteano treba koristiti nastavna
sredstva, to podrazumjeva didaktiki oblikovana izvorna
stvarnost. Pa imamo : vizuelna, auditivna, audio-vizuelna,
tekstualna nastavna sredstva. Vizualna n.s. zasniva se na
video-komponenti i zbog toga imaju vidljive dimenzije i
vanjska osjetna svojstva. Oni se najee koriste u nastavi, u
to se ubrajaju slike, slajdovi, plakati, tablice, grafo folije,
makete... Oni se djele na dvodimenzionalna (statina : slike,
fotografije, dijagrami; a dinamina: film , televizijske
emisije..) i trodimenzionalna ( statina: aparati, slagalice,
instumenti..). Auditivna n.s. su takva sredstva pomou kojih
se upuuju poruke koje se primaju pomou ula sluha. Ona
mogu se mogu izraavati verbalno, muziki i instrumentalno,
te se najee koriste u nastavama jezika i muzike, ali moe i
za druge. Jedni od takvih su magnetofonske trake (kolski
radio), nastavnikova rije, audio kaseta... Audio-vizuelna n.s.
zasnivaju se na percepcijima koje dobijamo pomou sluha i
vida (televizijske emisije i zvuni (nastavni filmovi). Prema
tome, ovaj vrsta se smatra najboljim nainom koritenja
nastavnih sredstava, jer djeca tada najbolje naue tj.
zapamte odreeno gradivo. Tekstualna n.s. obuhvataju
raznovrstan tekstualni materijal koji se upotrebljava u nastavi
kao izvor zanja i kao duhovni metarijal za rad. Kao najbolje
tekstualno n.s. je udbenik, koji je prilagoen nastavnog
planu i programu, te sa njim uenicima omoguavaju trajno
uvanje informacija ,tako i laku dostupnost tekstualnog izvora
znanja.

11. Etape i tok metodikih istraivanja ?

Nauno prouavanje i istraivanje je planska, organizovana i
dobro osmiljena aktivnost koja prolazi kroz odreene etape
koje su logiki povezane i slijede jedna iz druge. Pa su etape
metodikih istraivanja : projektovanje, istraivanje,
realizacija projekta, elaboracija dokumentacije i finalizacija
podataka istraivanja. U prvoj etapi vri se izbor predmeta
metodikog istraivanja i metodoki se projektuje. U projektu
se odredi predmet, cilj, zadaci, hipoteze, metode, tehnike i
instrumenti metodikog istraivanja. Jako je bitno dobro
odmjeriti predmet i jasno postaviti cilj i zadatke metodikog
istraivanja, to e onemoguiti udaljavanje od predmeta i
cilja istraivanja.
10. Domai kolski zadaci u nastavi prirode i drutva?
Zadaa je aktivnost koju uenici obavljaju samostalno. Moe
biti raznovrsna, ovisno o tome koja je njezina svrha. Dajui
uenicima domau zadau, nastojimo ih naviknuti na potrebu
da provjere koje ih nastavno gradivo oekuje sljedeeg dana
u koli, da provjere svoj pribor, pospreme pernicu i, vie od
svega, budu svjesni toga da je kola njihov posao i da je
neke sadraje potrebno ponoviti, uvjebati, dovriti Tako
ue biti strpljivi i ispunjavati zadatke koji se od njih trae.
Za prirodu i drutvo najee zadaje se zadae u radnoj
biljenici. Sastoje se od niza razliitih zadataka u kojima treba
izrezivati, bojiti, povezivati pojmove, biljeiti promjene u
prirodi, napisati vlastito miljenje
Domaa je zadaa sastavni dio kolovanja i potrebna je za
razvijanje svijesti o radu i uloenom trudu, a rjeavajui je,
uenik razvija koncentraciju, radne navike i elju za
postizanjem to boljeg uspjeha.
Vrste domaih i kolskih zadataka:
- pripremljeni domai i koslki zadatci,
- dopunski,
- kontrolni,
- korektivni,
- kreativni,
- fakultativni,
- diferencijarni.
9. Rad u kombinovanom odjeljenju u nastavi prirode i
drutva ?
Kombinovano odjeljenje je zajedniki rad dvaju ili vie razreda
s kojima radi jedan nastavnik i koji s njima organizuje nastavu
u istoj uionici. Takva se odjeljenja stvaraju zbog malog broja
uenika u malim naseljima - selima. Nastavnici mogu
najee odluivati samo o kombinovanju, spajanju dvaju
razreda ukombinovano odjeljenje. Mogue je ostvariti
kombinacije:
1.btiih, susjednih razreda (prvi i drugi, trei i etvrti, etvrti i
peti),
2.naizmjeninih, udaljenih razreda (prvi i trei, drugi i etvrti,
trei i peti),
3.daljih razreda (prvi i etvrti) i susjednih razreda (drugi i
trei).
Kako bi se nastavniku pomoglo u vrlo tekom i napornom
radu u kombinovanom odjeljenju,potrebno je osigurati
osnovne materijalne uslove za nastavu prirode i drutva u
timuslovima.Uionica za nastavu prirode i drutva u
kombinovanom odjeljenju treba biti opremljena zasavremenu
nastavu, s tim to uenike klupe treba rasporediti tako da
svaki razred ima svoju prvu klupu ispred koje se na prednjem
zidu uionice nalazi njegova tabla. Takav raspored omoguuje
neposrednu komunikaciju nastavnika s uenicima svakog
razreda. Nastavnik je u kombinovanom odjeljenju kao i u
svakom nastavnom radu bez obzira na prostor, vrijeme,
mjesto, broj uenika i broj razreda s kojima organizuje
nastavni proces najvaniji njezin faktor i organizator. Pri
planiranju i izvoenju nastavnog asa u kombinovanom
odjeljenju treba se pridravati ovih principa:
1. Na jednom nastavnom asu u kombinovanom odjeljenju
obrauje se samo jedna novanastavna jedinica.
2. Rad u kombinovanom odjeljenju provodi se izmjenom
direktne i nedirektne nastave, kojetrebaju bili funkcionolno
povezane.
3. Svaki samostalni rad uenika treba provjeriti.
4. Nastavnik treba vie direktno raditi s razredom u kojem
obrauje novi nastavnisadraj i s mlaim rozredom.
5. to su uenici mlai, etape njihovog samostalnog rada
traju krae i ee trebaizmjenjivati direktni i nedirektni rad.

8. Vrste nastave i organizacija nastavih ekskurzija ?

Vrste nastave:
- individualizovana nastava,
- egzemplarna nastava,
- progamirana nastava,
- timska nastava,
- mikro-nastava,
- heuristika nastava,
- responsibilna nastava,
- problemska nastava,
- nastava orijentisana na ddjelovanje, integrirano uenje,
- projektna nastava,
- kola u prirodi.
Bez obzira na veliku raznolikost pojedinih ekskurzija, pri
organizovanju svake nastavne ekskurzije razlikujemo:
pripremu ekskurzije,
izvoenje ekskurzije i
rad u uionici nakon ekskurzije.
Priprema ekskurzije pri obilasku odreenog mjesta, naravno
koje je dogovoreno, potrebno je smisliti odreene zadatke koji
bi se trebali ispunuti, jedni od tih su :
- posmatranje zemljita i ispitivanje vlanosti,
- mjerenje temperature vazduha i zemljita,
- prepoznavanje biljaka koje rastu na travnjaku,
- uticaj vlanosti i toplote na rast biljaka travnjaka,
- prikupljanje biljaka za herbar,
- uoavanje i prepoznavanje ivotinja na travnjaku.
Kako bi ekskurzija bila to uspjenija, potrebno je da
nastavnik neposredno prije izvoenja ekskurzije posjeti
mjesto, pregleda sve, ujedno da upozna roditelje o planu
ekskurzije.
Izvoenje ekskurzije - zapoinje polaskom iz kole. Pri dolasku
na mjesto izvoenja izvanuionike nastave treba
organizovati nastavni rad. Nastavnik vri kao i uvijek bitnu
ulogu, gdje upoznaje uenike o sadraju i stvarima koje bi
trebali posmatrati, odradit...
Rad u uionici nakon ekskurzije- Rad u uionici obino
zapoinje razgovorom o ekskurziji. Vri se analiza svega to je
vieno, prianje doivljaja i itanje biljeki koji su uenici
pripremili.

6. Nastavne metode u nastavi prirode i drutva?

Rije metoda grkog je porijekla (methodos), izvorno znai
put, nain izlaganja, smiljen i planski postupak. Pod
metodom se podrazumjeva nain i postupci koji se
primjenjuju da bi se ostvario neki cilj.
Da bi nastavnik u nastavnoj situaciji ostvaario postavljene
ciljeve i zadatke on mora primjeniti odgovarajue metode.
Nastavnik mora imati teoriska saznanja i iskustvo da izabere
najprikladnije nastavne metode i da ih primjeni. Prema tome,
Poljak je definisao nastavne metode da su to naini rada u
nastavi. Budui da u nastavi rade nastavnik i uenici, svaka
metoda ima dvostrano znaenje, tj. odnosi se na nain rada
nastavnika i uenika. Nastavnici primjenjuju nastavne metode
prilikom izvoenja pojedinih etapa nastavnog procesa, od
uvoenja do provjeravanja, pa i uenici na tim istim etapama
primjenjuju na svoje strane nastavne metode radi sticanja
znanja i razvijanja sposobnosti. To znai da su nastavne
metode sastavni dio nastavnog rada na svim dijelovima
nastavnog procesa i to uvijek u njihovoj dostranosti s obzirom
na nastavnika i uenika.
U razvoju didaktike teorije i prakse uglavnom su se
izdiferencirale sljedee nastavne metode:
1. Usmenog izlaganja;
2. Razgovora;
3. Ilustrativnih radova;
4. Demostracija;
5. Praktinih i laboratorijskih radova;
6. Pisanih radova;
7. itanja i rad na tekstu.

5. Oblici rada u nastavi prirode i drutva?

Pod oblicima rada podrazumjeva se nain aktivnosti
nastavnika i uenika, prema tome imamo:
- frontalni oblik rada,
- grupni oblik rada,
- rad u parovima (tandem) i
- individualni.
Frontalni oblik rada, nastavnik radi sa cijelim razredom.
Radei frontalni oblik rada nastavnik se obraa cijelom
odjeljenju, tako to im izlae nastavno gradivo, tumai,
objanjava, demonstrira... Takoer imamo dvije vrste ovog
rada: vezani i slobodni. Vezani oblik rada nastavnik je
dominantan i vei dio asa koristi verbalnu aktivnost, dok u
slobodnom daje veu slobodu uenicima i insistira njihovu
aktivnost. Ovaj nain je vrlo ekonomian, koristi se veinom
sa sadrajem s manjm stepenom teine, koji razumiju svi
uenici. Meutim, slabosti su mu to izaziva monotoniju i
dosadu, nastavnik se esto zamara u radi sa veim grupama..
Grupni oblik rada, u ovoj vrsti odjeljene se dijeli na grupe,
grupe svaka za sebe ostvaruju postavljene nastavne zadatke,
a o rezultatu svoga rada nakon zavretka obavjetavaju
odjeljenjski kolektiv. Putem ovog naina rada dovodi se do
vee komunikacije izmeu uenika. Grupe moemo formirani
na razliite naine, jedni od njih su : grupe sa specijanim
sposobnostima (ine ih talentovani i nadareni uenici,
ponekad se meu njih ubaciju uenici sa slabijim
sposobnostima, kako bi ih oni motivirali, i veinom se ovakve
grupe formiraju na dodatnoj nastavi), grupe za
unapreivanje slabijih uenika ( sastavljene su od boljih
uenika i imaju za zadatak osposoblljavanje loijih uenika, ali
ovake grupe su privremenog karaktera), pomagake grupe
( imaju zadatak pomaganje u radu ostalim grupama),
osnovne grupe ( to su veinom grupe koje su sastavljenje
od uenika sa prosjenim rezultatima, takvih ima najvie u
razredu), grupe za unapreivanje ( sastavljena od loih
uenika, kojima je potrebna pomo), specijalne grupe
( sastavljena od bojih uenika), homogene grupe
( sainjavaju ih uenici slinih znanja i sposobnosti),
heterogene (sainjavaju ih uenici razliitih nivoa znanja i
sposobnosti).
Zadaci za ove grupe mogu biti jednaki tj. istovrsni, i zadaci
razliiti za sve grupe tj. diferencijalni.
Rad u parovima, osnovna karakteristika mu je to dva
uenika zajedniki obrauju jedan problem, bilo u nastav, bilo
izvan nje. U ovom nainu rada bre se dolazi do rezultata,
motivie uenike za rad, odmah je nastava humanija i
privlanija za uenike, a ono najbitnije pomae da se uenici
zblie i meusobono dopunjavaju.
Individualni oblik rada, u ovom nainu rada svaki uenik u
odjeljenju radi samostalno zadatak koji mu je postavljen.
Nastavnik uenike treba osoposobljavati za samostalan rad,
prema tome uenik tim radom samostalno ui, odreuje
tempo rada i redoslijed rada zadataka, u nekim trenutcima
trai pomo od nastavnika. Ovaj nain rada utedi nastavno
vrijeme.
1. Predmet, ciljevi, znaaj i zadaci nastave prirode i
drutva ?
Priroda i drutvo je kompleksan nastavni predmet, a to
moemo shvatiti kada pogledamo njene zadatke i sadraj.
Zadatak joj je da uenici trebaju da upoznaju osnove prirodne
i drutvene pojave, ujedno u njenom sadraju emo nai o
ivoj i neivoj prirodi, geografski sadraj...
Cilj nastave PID-a je da omogui uenicima shvatanje,
uslovljenost i povezanost pojava, odnosa i procesa u prirodi i
drutvu,vrijednost i ulogu ljudskog rada u mjenjanju prirode i
drutvenih odnosa.
Zadaci nastave prirode i drutva podjeljeni su u 3 grupe:
- materijalni zadaci (sastoje se u tome da uenici upoznaju
najosnovnije prirodne uvjete, da uenici naue najosnovnije
oblike drutvenog ivota i da shvate njihovu povezanost sa
prirodom);
- funkcionalni zadaci ( da se radi na poduzimanju mjera u
svrhu regulisanja inteziteta emocija);
- odgojni zadaci (treba da se ostvaruju zadaci tehnikog,
saobraajnog odgoja i odgoja za humane onose meu
spoovima, raditi na pravilnom odnosu prema radu)

2. Nastavni plan i program prirode i drutva?

Nastavni plan je kolski dokument u kom se u obliku tabele
propisuju:
- vaspitno-obrazovna podruja, odnosno predmeti
- redoslijed uenja podruja ili predmeta po godinama i
semestrima
- nedjeljni broj asova za pojedino podruje, odnosno
nastavni predmet
Nastavni program je kolski dokument kojim se propisuje
opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadraja, tj. vri se
konkretizacija nastavnog plana.
Nazivi pojedinih dijelova nastavnog programa:
- predmetno podruje
- nastavna cjelina
- nastavna tema
- nastavna jedinica.
Okvirni nastavni plan i program utvruje se : svrha vaspitanja
za odreeni stepe i vrstu obrazovanja, doputeno optereenje
studeneta, kratki opis sadraja, uslovi upisa studenta, nain
ocjenjivanja.
Plan i program izvoenja nastave je kolski dokument koji se
izrauje u odreenoj koli, on konkretizuje elemente okvirnog
plana i programa.

3. Sadraji nastave prirode i drutva ?

Kako smo ve rekli da je priroda i drutvo sveobuhvatni
predmet, pa se u nastavi prirode i drutva prouavaju sledei
sadraji:
- bioloki sadraji (realizuju se kroz sadraje o ivoj prirodi tj.
biljkama, ivotinjama i ovjeku);
- geografski sadraj ( realizuje se kroz sadraje o prostoru,
reljefu, klimi, prirodnim bogastvima, djelovanje ovjek u
prostoru) i
- historijski sadraji ( realizuju se kroz sadraje o historjijskim
dogaajima, historijskim injenicama..)

4. Saznajni proces u nastavi prirode i drutva ?

Proces saznanja ne smije biti suti niz injenica, pojmova,
definicija, koje nastavnik izlae tako da ih uenici pasivno
usvajaju i zapamte, tj. da nastavnik izlae gradivo, a uenici
ponavljaju izgovorene rijei i pamte ih, ili su pak zapamtili
itajui iz udbenik. Osnovni oblik u saznajnom procesu, u
nastavi prirode i drutva, jeste posmatranje. Naini na koje
moemo izvriti posmatranje su :
- opisivanjem (verbalno i neverbalno),
- poreenje (kvantitativno i kvalitativno),
- izvoenje ogleda.
Verbalno opisivanje kao oblik saznanja je vaan element
prirode i drutva, jer se saznanja stiu i kroz ivu rije
nastavnika (usmeno) ili u pismenoj formi.
Neverbalno opisivanje je dopuna verbalnog opisivanja.
Upotreba samo verbalnog opisivanja bez konkretizaije
sadraja vijenog kroz ilustracije, modele i sl. bila bi
formalizam.
Posmatranje poreenjem je aktivan proces saznanja u kome
se uenici podstiu da posmatranjem, objekte ili pojave
upoznaju u cijelini i u pojedinostima, da ih ralanjuju,
uporeuju, opisuju, objanjavaju.
Ogled je osnovni i najpouzdaniji oblik saznanja u nastavi i
nauci.

7. Nastavni principi u nastavi prirode i drutva?

Nastavni principi su odreena naela kojima se rukovodi
nastavnik u nastavnom radu da bi uspjeno ostvario njegove
zadatke.
Najznaajniji principi u nastavi prirode i druta su :
- princip oiglednosti i apstraktnosti,
- princip naunosti i dostupnosti,
- princip sistematinosti i postupnosti,
- princip trajnosti znanja, umenja i navika,
- princip teorije i prakse.
Oiglednost je sva arolija koja se deava u djeijem umu, pa
moe da shvati i najzamrenije pojave u prirodi. Oiglednost
moe biti: neposredna i posredna.
Apstrakcija miljenja uenici se dovode do uoptavanja
razumjevanja ivotnih procesa, uoavanje uzrono-
posljedninih veza sve do naunog pojma o izuavanom
organizmu, pojavi ili procesu.
Princip naunosti istie da se uenicima daju samo ona
znanja koja su u savremnoj nauci sigurno utvrena.
Princip dostupnosti omoguava nastavniku da povezuju
injenice svake nastave jedinice.
Princip sistematinosti nastavnik vodi uenike do naunog
sistema kao vrhovnog dometa saznanja i formiranja naunog
dijalistikog-materijalistikog pogleda na svijet.
Princip postuponosti se izraava u postuponom izraavanju i
produbljivanju sadraja iz razreda u razred, te pri obradi
nastavnih jedinica kao najuih djelova procesa prirode i
drutva.
Princip trajnih znanja, umenja i navika, moraju se obezbjediti
takve metode i oblici rada kojima je svrha zapamtiti, a pored
toga je potrebno je izvriti utvrivanje, ponavljanje i
uvjebavanje sadraja.
Princip jedinstva teorije i prakse, izraava neophodnost da
uenici shvate znaaj teorije u ivotu i praksi, da uoe
potrebu da primjenjuju steena znanja, umenja i navike pri
rjeavanju kritikih zadataka i da na taj nain podiu kvalitet
novih znanja.

15. Organizacija nastavnog asa, vremenska

artikulacija i tipovi nastavnog asa ?
Za organizaciju nastavnog asa potrebno je postavljanje cilja
rada, jer djeca moraju znati ta e na tom asu raditi.
Svakako mora se poraditi na izvorima, ali veoma razliito,
nakon toga svaki as ima svoj zavretak, koji ima zadatak da
uenici dobiju potkrepljenje za svoj rad. as ne smije zavriti,
a da djeca ne znaju jesu li i kakko su ostvarili zadatak koji je
postavljen na poetku.
Treba napomenuti da nastavnici na kraju asa rade analizu
istog, tako to pokuavaju sebi odgovoriti na pitanja jesu li
uspjeli i u emu nisu uspjeli, to je bilo dobro, a ta loe.
Artikulacija je veoma elastina i ovisi o sadraju, etapama
nastavnog procesa, o izvorima znanja... Pa emo kao primjer
staviti televizijska emisija na predmetu PID, nastavnik
zajedno sa uenicima provodi pripremu, postavlja cillj asa,
formuliraju se pitanja i odgovori...
Tipovi nastavnih asova :
- uvodni as,
- as obrade novog gradiva,
- as ponavljanja,
- as vjebanja,
- as provjeravanja.