UENJE

Magdalena Kujundi 3.g

UVOD
Uenje je sloeni psihiki proces promjene ponaanja na osnovi
usvojenog znanja i iskustva. Obuhvaa usvajanje
navika, informacija, znanja, vjetina i sposobnosti. To je proces
uskladitavanja podataka u skladitu pamenja. Uenje i pamenje su dva
meusobno nadopunjavajua aspekta procesa uenja. Na uspjenost
uenja mogu utjecati poneki fiziki i psihiki imbenici kao na primjer dob,
spol, dispozicije, umor,a od psihikih motivacija i razina aktivnosti uenja.

1. MALI ALBERT
Eksperiment s malim Albertom je studija sluaja provedena 1920.
godine, na sveuilitu John Hopkins, kako bi se dokazale hipoteze o
klasinom uvjetovanju. Proveo ga je John B. Watson u suradnji s
asistenticom Rosalie Rayne. Mali Albert, dijete nad kojim je provedeno
istraivanje, u samom poetku je bilo staro tek 9 mjeseci. Poput ostale
male djece nije se bojao ivotinja, ak ga je zabavljala igra s njima. Jednog
dana Albert je posegnuo za malim bijelim miem, a Watson je proizveo
snani iznenadni zvuk udarcem o gong. Buka je predstavljala neuvjetovani
podraaj, a strah djeteta neuvjetovanu reakciju. Ponavljanjem tog
postupka i uparivanjem neuvjetovanog (buka) s uvjetovanim (mi)
podraajem, Watson je kod djeteta izazvao uvjetovanu reakciju straha na
samu pojavu mia, to je dokaz klasinom uvjetovanju. Neoekivano je
dokazao i jo jedan psiholoki fenomen, tzv. generalizacija podraaja,
odnosno mali Albert poeo se bojati i bijelih zeeva, pa ak i bijele brade
djeda mraza. Na sve sline podraaje reagirao je plaem.
2

2. MALI PETER
Nekoliko godina nakon eksperimenta s malim Albertom, 1924. Watson
je dobio priliku da jo jednom dokae svoju teoriju, ali ovaj put malo
humanije, tj. u obratnom smjeru. Doveli su mu trogodinjeg djeaka
Petera, koji se bojao zeeva i slinih krznenih stvorenja. Watson je na
njemu proveo proces protuuvjetovanja pod uvjetom da je strah od
zeeva nauen, on se moe i oduiti ukoliko se zec povee sa nekim
ugodnim podraajem. Zeca su stavili u sobu u kojoj je bio Peter u trenutku
kada se Peter hranio, elei da Peter povee zeca sa ugodnim podraajem
hranjenja, a ne sa strahom. Svakim danom su zeca pribliavali Peteru sve
blie i blie tijekom hranjenja, te nakon nekoliko tjedana, Peter vie nije
pokazivao reakciju straha na zeca, jer ga nauio povezivati sa ugodnim
osjeajem sitosti i hranjenja. Ovo istraivanje je dalo nadu da se strahova
moemo i oduiti. Postupak koji je koriten kod Petera, se danas i
primjenjuje u modifikaciji ponaanja i oduavanju od strahova ili nekih
drugih oblika ponaanja kojih se elimo rijeiti.

3. EKSPERIMENT SA BOBO LUTKOM

Albert Bandura 1961. godine proveo je poznati eksperiment sa Bobo
lutkom kako bi dokazao da ljudsko ponaanje u veoj mjeri nastaje kao
posljedica imitacija nego nasljeenih genskih faktora. Bandura je podijelio
36 djevojica i 36 djeaka u tri grupe te im pokazivao razliita ponaanja
odraslih prema Bobo lutki. Prva grupa djece je vidjela kako su odrasli
agresivni prema lutki, u drugoj nisu bili agresivni, nego su se igrali sa
njom, a trea grupa bila je kontrolna i djeci u ovoj grupi nije prikazan
nikakav model. Rezultati su pokazali da su ona djeca koja su bila izloena
agresivnom modelu ponaanja u mnogo veoj mjeri pokazivala upravo
takvo ponaanje prema lutki, dok su druge dvije grupe pokazale agresivno
ponaanje u znaajno manjoj mjeri.

4. PAVLOVLJEVI PSI
Ivan Petrovi Pavlov, poznati biheviorist, proveo je psihologijsko
istraivanje sa psima, kojime je ustvrdio proces formiranja tzv. uvjetnog
(konidicioniranog) refleksa, odnosno klasinog uvjetovanja. Pavlov je
ispitivao pojavu luenja sline kod pasa u trenutku kada su dobivali hranu. S
obzirom da bi luili slinu im se hrana pojavi, Pavlov je odluio da trenutak
dobivanja hrane poprati zvukom zvona. S vremenom, psi bi asocirali
3

pojavu hrane sa zvonom, pa bi luili slinu i na sam zvuk zvona,

demonstrirajui na taj nain da se refleksne reakcije mogu uvjetovati.

5. RESCORLA EKSPERIMENT SA PSIMA

Rescorla je 1967. proveo istraivanje sa psima, kako bi potkrijepio
kognitivnu teoriju uenja. Prva eksperimentalna situacija se odvijala na
nain da je psima zadavan elektrini udar (bezuvjetni podraaj) nakon
zvunog (uvjetovanog) podraaja. S vremenom su psi pokazivali strah
odmah nakon putenog zvuka. Druga eksperimentalna situacija je bila
neto drugaija. Psima je putan zvuk, no elektrini udar zadavan tek
nakon kratke pauze, odnosno izmeu zvuka i pauze je bila tiina.
Posljedica je bila da se psi nisu bojali zvuka ve tiine, jer je elektrini udar
mogao uslijediti svakog asa. U treoj eksperimentalnoj situaciji podraaji
su zadavani u sluajnim intervalima, tako da zvuk nije izazvao strah jer
nije davao nikakve informacije o pojavi elektrinih udara. Rescorlijev
zakljuak je bio da do uenja dolazi samo ako uvjetovani podraaj daje
neku informaciju o bezuvjetnom, odnosno govori da e se pojaviti
bezuvjetni podraaj.

6. THORNDIKE UENJE POKUAJIMA I POGREKAMA

Edward L. Thorndike je poetkom 20. stoljea poeo kao prvi na
sustavan nain ispitivati takvo "operantno" ponaanje. Stavljao je gladne
make u kutiju, ija vrata se mogu otvoriti pritiskom na polugu, a izvan
kutije je stavio ribu. Istraivao tri temeljna problema uenja, odnosno
faktor motivacije, aktivnost ili ponaanje organizma i utjecaj posljedica na
ponaanje. Tijekom eksperimenta su make postepeno nauile izai iz
kutije pritiskom na polugu. Pokuaji make da izae iz kutije, manifestirali
su se na poetku u neorganiziranoj, besciljnoj aktivnosti. Nakon nekog
vremena ona je sluajno pritisnula polugu i otvorila kavez. Pokazalo se da
je vrijeme potrebno da maka otvori kavez sa svakim pokuajem postajalo
sve krae. Maka je sve vie eliminirala ona ponaanja koja ne vode ka
cilju i sve ee emitirala uspjeno ponaanje. Ovakav nain uenja
Thorndike je nazvao uenje pokuajima i pogrekama ("trial and error").
7. LASHLEY- UENJE DISKRIMINACIJE
4

Karl Spencer Lashley, ameriki psiholog, poznat je posebno po

istraivanjima uenja i pamenja. Njegovo najpoznatije istraivanje je
provedeno na takorima. takora je stavio na jednu platformu, gdje je on
trebao skoiti na jedna od dvaju vrata oznaena razliitim znakovima. Iza
jednih vrata se nalazi potkrepljenje (hrana), a druga se uope ne otvaraju,
ve takor udari njukom u tvrdo drvo i pada u mreu ispod vrata. Zatim
ga eksperimentator vraa na platformu i gleda dalje. Stvar se za takora
jo komplicira jer se znakovi na vratima mijenjaju lijevo - desno, no uvijek
je jedan znak pozitivan, a drugi negativan. Onaj koji se pokae stalno
pozitivan postaje na kraju diskriminativan podraaj. To je tipian primjer za
uenje diskriminacije na temelju diferencijalog potkrepljivanja.

8. KHLER - TRANSPOZICIJA
W. Khler prvi je koji je eksperimentalno ustvrdio postojanje
transpozicije u uenju, kroz istraivanje kokoi. Njegov eksperiment je
imao dvije faze. U prvoj fazi kokoima su prezentirana dva kruga, jedan
tamniji, a drugi svjetliji. U tamnijem je kokoima data hrana, te su one
najprije, putem diferencijalnog potkrepljivanja nauile da kljucaju samo na
tamnijem krugu. U svjetlijem krugu nikada nije bilo potkrepljivanja,
odnosno hrane. Kada su to nauile, Khler im je ponovno prezentirao dva
kruga, onaj iz prethodne faze koji je bio potkrepljen, to jest tamniji, i uz
njega jedan jo tamniji. Dakle, sada je onaj prethodno tamniji, u odnosu na
novi krug bio svjetliji. Pokazalo se da su kokoi kljucale na novi tamniji
krug, a ne na onaj koji je prethodno bio potkrepljen, odnosno na koji su
nauili kljucati, to je dokazalo postojanje transpozicije u uenju.

9. TOLMANOVA KONCEPCIJA UENJA

Edward Chace Tolman, ameriki psiholog, svojim istraivanjem je
pokazao da se moe uiti i bez potkrepljenja. Eksperiment je proveo na
takorima podjeljenim u 3 skupine, koji su uili labirint 15 dana. Prva
skupina takora nikada na cilju nije nalazila hranu. Prvi dan je kod njih
zabiljeeno 9, a zadnji dan 7 greaka, dakle postignut je napredak. Druga
skupina je na cilju uvijek nalazila hranu. Kod njih je napredak bio bri, prvi
dan je zabiljeeno 9, a zadnji dan 2 pogreke. Trea skupina je bila
kombinacije prve dvije. Prvih 10 dana nisu dobivali hranu na cilju, a zadnjih
5 jesu. Prvi dan kod njih je zabiljeeno 10 pogreaka, deseti dan 7, a zadnji
dan 2 pogreke. Dakle, Tolman je pokazao da se moe uiti i bez
potkrepljenja, no da je taj proces tada neto dui.

10.

KHLER UENJE UVIDOM

Khler je proveo vano istraivanje na impanzama u podruju uenja

uvidom. ivotinjama su postavljeni razliiti praktini problemi od kojih je
veina ukljuivala dolaenje do teko dostupnih banana. U prostorijama je
postavljen i materijal koji im je mogao posluiti u rjeavanju zadatka,
odnosno u dolaenju do banana. Dostupni su im bili razni sanduci i tapovi
kojima se se mogli sluiti. Po ovim istraivanjima poznata je impanza po
imenu Sultan. U jednom od zadataka Sultan je na raspolaganju imao dva
tapa. Pokuavajui doi do banana, nakon odreenog vremena i
razmiljanja, naglo je skoio, sloio tapove i dohvatio banane. To je bilo
iznenadno rjeenje problema, odnosno takozvano uenje uvidom. Sultan je
nauio spojiti dva tapa koja su mu posluila kao alat za dolazak do
banana. Element uenja sastojao se u njegovoj sposobnosti da ponovi
akciju kasnije, da ponovi ono to je uinio prvi put, bez prethodnog
vremena potrebnog za razmiljanje. Uenje uvidom svakako postoji i kod
ljudi, ne samo kod ivotinja. To je stanje kada iznenada, neoekivano
shvatimo ono to do tada nismo razumjeli, kada iznenada rijeimo neki
problem. Uvid je brzi neplanirani odgovor na interakciju situacije i okoline.