1

ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

zadarski krug

PETAR ZORANI
BRNE KARNARUTI
JURAJ BARAKOVI (barokni elementi)
IME BUDINI (pokuaj reforme jezika i pravopisa)

Prevladavala je glagoljaka tradicija, vrlo jaka jo od doba Grgura Ninskog, ali je od te bogate tradicije
ostalo vrlo malo (Zadarski lekcionar, 15. st.; crkvena prikazanja: Muka sv. Margarite, 15. st.; )
Najstariji poznati latiniki tekst potjee iz Zadra: Red i zakon dominikanskih koludrica, 1345.
U 14. st. u Zadru je postojao i srednjovjekovni roman na hrvatskom jeziku: Rumanac Trojski.
Zadar je izrodio mnoge poznate umjetnike: Juraj Dalmatinac, Franjo i Lucijan iz Vrane (Laurana),
Zoraniev ujak Andrija Meduli)
Humanizam se razvija ve u 14. st., a cvate u 15. i 16. st.
U 15. st. Zadrom su zavladali Mleci; Turci prijete Dalmaciji, pa i Zadru, osobito nakon krbavske bitke
- neprekidna opasnost od Turaka i stalni otpori Veneciji raaju u Zadru knjievnost koja je sva
okrenuta ugroenoj baini.

2
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

PETAR ZORANI (1508. - ?)

Postoji vrlo malo biografskih podataka o Zoraniu: roen je 1508. g. u Zadru, ali njegova obitelj
potjee iz Nina. Bio je pravnik, notar. Nije poznato ni kada ni kako je umro. Njegovo se ime posljednji
put spominje 1543., a u vrijeme kad su Planine tiskane (1569.) bio je ve mrtav.

PLANINE, 1536.

UZORI
:

Jedino sauvano Zoranievo djelo jesu PLANINE, nastale 1536. g. po

uzoru na Arcadiju Jacopa Sannazzara.
To je pastirsko-alegorijski roman pisan u prozi i u stihovima (dvostruko
rimovani 12-erci).

- Sannazzarova Arcadija
- petrarkizam u stihovanim dijelovima
- Biblija i antiki pisci Teokrit, Vergilije, Ovidije
- predrenesansni autori: Dante, Petrarca i Boccaccio
- manirizam (srednjovjekovna tradicija): strani i udni dogaaji, fantastini krajolici, nepristupaan
kamenjar, tamne pilje i neki stilski postupci: paralelizam, antiteze, cjeloviti citati preuzeti od
knjievnika prethodnika

KARAKTERISTIKE:
motivi:
istina
ljubav
nacionalna svijest
narodna batina
povijest
kultura
knjievnost
turska opasnost

- religiozan duh (moralistinost)

- nesretna ljubav
- elementi arobnosti i fantastike (vile, pastoralni detalji) - pastoralno-mitoloki
elementi s alegorijskim znaenjem
- domoljublje - slika domae stvarnosti: alegorija - vukovi=Turci (pjesme o
rasutoj baini),
- slika narodnog ivota (pastiri) - duh naroda (prirodnost)
- ljepota krajolika - geografske injenice
- povijest i narodna predaja: legende, mudrosti, pjesme
- domaa kultura i knjievnost
- realistinost

Zoranieve PLANINE - Sannazzarova ARKADIJA

I Zoran u Planinama kao i Sannazzarov Sincero u Arkadiji naputa bainu i kree u planinu da
nae lijek svome betegu, ljubavnoj tuzi i jadu. I on se, traei zemlju sree i mira i lijek za
neuzvraenu ljubav, obraa pastirima, sudjeluje u njihovim igrama i sveanostima; odlazi u podzemni
svijet... da bi se na kraju vratio u rodni grad (Sincero u Napulj; Zoran u Nin).
Zorani je od Sannazzara preuzeo mnoge pojedinosti, ali je unato tome stvorio izvorno djelo.
U oba je romana opisan simbolian krug, no dok je Sannazzarova Arkadija imaginarna zemlja,
Zorani je radnju locirao u postojee geografske lokalitete u gornjoj Dalmaciji: Nin, Vodice,
Velebit, juna Lika, Dinara, Krka, ibenik, Zaton i ponovo Nin (zaviajni gradovi, planine i
rijeke).
FABULA
(sedmodnevno putovanje)
Sedam je godina patio Zoran od nesretne ljubavi. Stajao je tako jednom oajan pokraj nekog izvora
kraj Nina(vrulja - koja doista postoji pod Velebitom blizu Nina), a iz vode izae vila ZORICA (U
Arkadiji je to Napea), povede ga u podvodnu spilju, ispria mu svoju tugu za uvenulim ILJBILOM
(ljiljanom koji uzgaja, a to je isti ljiljan iz Zoranieva obiteljskog grba) i predloi mu da ode u planine
gdje e pronai lijek svojoj nesretnoj ljubavi.

3
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

Vila MILOST prebaci ga preko mora u Podgorje i prati ga sve do Vrajih vrata (Paklenica - asocijacija
na Danteov Pakao) gdje nailazi na sedmoglavu neman i na otvor iz kojeg izlazi Burin bijes. Doavi u
planine Zoran nailazi na pastire s kojima provodi tri dana sluajui njihove pjesme o ljubavi,
pripovijesti i nabone pjesme te ovidijevske 'pritvore' (metamorfoze) kojima slave svoj rodni kraj, a
koje se pjevaju poput narodnih popijevki - narodna predaja, legende, mudrosti, povijest.
Tu se i on izjada o uzrocima svog putovanja, ispria im o svom podrijetlu i o postanku Nina i slua
njihove legende o podrijetlu naziva mnogih domaih lokaliteta.
Dobivi od starca SIDMOJA upute Zoran poe prema Dinari. Na tom putu ponovo nailazi na pastire
koji mu se ale na brojne napade opora vukova koji prodiru s istonih strana i bez milosra razdiru
sve do ega stignu (alegorija - Turci) - i oni mu pjevaju pjesme o 'rasutoj baini' - domoljublje,
Turci - domaa stvarnost. (to nikako ne nalikuje na neku idealnu Arkadiju)
Idui dalje Zoran susretne vilu SVIST, a na vrhu planine nae vilenicu DINARU koja ga arima
oslobodi nesretne ljubavi i tu mu se u snu prikae perivoj od slave s vilom HRVATICOM koja se
tui zbog slabe knjievne produkcije na narodnom jeziku - kultura, knjievnost.
Dinara mu pokae put povratka kui i on poe rijekom kuda ga vodi vila KRKA promatrajui, s tugom
u oima, ruevine Knina i Skradina, ponosan na 'sminojaki' ibenik - povijest, sadanjost
Vila ga vodi dalje prema Zadra i iskrca jo zapadnije, pokraj Zatona. Sedmodnevno Zoranovo
putovanje zavrava na polazitu, u Ninu. Tu posjeti grob tune JELE i prisustvuje fodinjici smrti
pastira Divnia (Juraj divni, humanist i ninski biskup, bio je Zoraniev bliski prijatelj i uzor).
Kao privienje javlja mu se sv. Jerolim, prema glagoljakoj predaji izumitelj slavenskoga pisma, te
biskup Divni, kojemu Zoran pred vilom ISTINOM obeaje da e odsada slijediti pravi put boanske
ljubavi i ostaviti se svjetovnih tatina (didaktiko-moralizatorski zavretak).
vile:
ZORICA (Sannazzarova NAPEA) - nesretna ljubav
MILOST
SVIST
DINARA - oslobaa ga ljubavne patnje
HRVATICA - narodna tradicija
KRKA- nacionalni identitet
ISTINA
povijesni i legendarni likovi:
sv. JERONIM - korijeni, preci, glagoljaka tradicija
biskup DIVNI - crkvena i hunmanistika tradicija
starac SIDMOJ

BRNE KARNARUTI (1515/20. - 1572/73.)

zadarski plemi, pisao spjevove
a) epski obradio poznatu priu o nesretnim babilonskim ljubavnicima poznatu iz Ovidijevih
Metamorfoza: LJUBAV I SMRT PIRAMA I TIBE (epsko.mitoloka pjesma)
b) spjev VAZETJE SIGETA GRADA (1584.) - sigetska pogibija Nikole Zrinskoga 1566. - djelo je
Karnaruti posvetio sinu sigetskog junaka Jurju Zrinskom; to je vie kronika dogaaja kod Sigeta
negoli pjesniko djelo. Pisan dvostruko rimovanim 12-ercima. To je bio prvi ep o toj tematici - bitka
kod Sigeta.
Nakon Karnarutia ta je bitka jo dva puta epski obraena u 17. st.:
Nikola i Petar Zrinski. OPSIDA SIGETSKA, 1660. (Petar je s maarskoga preveo djelo svoga brata
ADRIJANSKOGA MORA SIRENA)
Pavao Ritter Vitezovi ODILJENJE SIGECKO, 1684.
MARIN DRI (1508.-1567.).
Roen u Dubrovniku u trgovakoj obitelji.
- nemiran ivot, esto u oskudici, promijenio mnoga zanimanja

4
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

boravio u mnogim gradovima (Sienna, Ancona, Be, Carigrad, Venecija, Firenca)

umro u Veneciji gdje je i pokopan u crkvi sv. Ivana i Pavla
pred smrt, za viemjesena boravka u Firenci, zasnovao urotu protiv dubrovakog plemstva urotnika pisma - nagovarajui toskanskog vojvodu Cosima l. da urotu potpomogne novcem i
ljudima

DJELO
LJUBAVNA LIRIKA
- njegovi rani radovi
- konvencionalna, trubadurska, petrarkistika
- tradicija D.Dria i .Menetia
PASTORALE (pastirske igre)
- posebna je vrijednost i originalnost Drievih pastorala u njihovoj strukturi: pored
mitolokih bia (vila i satira), te idiline atmosfere, ljubavnih uzdisaja,
sentimentalnih ugoaja ... u radnju se upliu seljaci iz dubrovake okolice
zaljubljeni u vile; pastiri sa svojim stadom i sonim seljakim govorom,
shvaanjima i navikama ...
- komino-realistini prizori,
- izmiljeni i nadnaravni vilinski svijet
- komian zapet izrasta iz opreke zbiljsko-prividno
- spojeni elementi pastorale i seljake lakrdije
renesansne komedije (plautovskog tipa)
- uzor Plaut i Terencije
- graa iz suvremenog ivota
- plautovski tip komedije sa svojim stalnim tipovima (krtac, zaljubljeni starac, mladi
ljubavnici, spretne sluge, pedant koji govori smijenom uenou, kurtizane i dr.)
- otra satira usmjerena na iskvarenost graanskih slojeva i sveenikog stalea po
uzoru na najbolju komediju 16. st. Machiavellijevu Mandragolu
- Dri realistiki progovara o dubrovakim prilikama
TIPINA OBILJEJA:
- lokalna obojenost, stvarni ivot, realistine situacije i tipovi (karakteri)
- karakt. prostor i mentalitet
- poruga, ironija, komika i humor
LIKOVI: najrazliitiji predstavnici drutv. ivota: plemii, patricijski sloj, trgovci, sluge,
seljaci, uitelji, pomorci, stranci, kurtizane...)
a) graansko-patricijski sloj
b) seljaki sloj sloj obespravljenih
- psiholoki i socijalno motivirani likovi
TEMATIKA - TIPINI RENESANSNI MOTIVI: propadanje plemstva, graanskopatricijski sloj, pohlepa za bogatstvom trgovakog sloja, izobliena ljudska psiha
- naelo kontrasta (tipine renesansne opreke):
patricijski sloj obijest, intelektualna bezizraajnost
puk mali su ljudi gladni i obespravljeni, ali bistri i duhoviti, snalaljivi; puka
mudrost, duhovitost, lascivnost, senzualnost, inteligencija
inteligencija glupost
ljudi nazbilj ljudi nahvao
Dri otkriva izoblienu ljudsku prirodu (pohlepa, krtost...) ljudi nahvao - i
inteligenciju, razum, snalaljivost (virtu i fortuna) ljudi nazbilj
sukob starost mladost
Drieve komedije afirmiraju ljubav, uitak, mladost radost ivota, ivahna rasipnost,
obijest mladosti, zamaljsku ljubav i slasti, jednostavnost i prirodnost, iskrenost i istoa
ljubavi, senzualnost...

PJESNI LJUVENE,
1551.

TIRENA, 1548.
DUHO KRPETA
PLAKIR (ili GRIULA)
VENERA I ADON

izgubljene i djelomino
sauvane:
POMET, 1548.
TRIPE DE UTOLE
ARKULIN
PJERIN
najbolje komedije:
NOVELA OD STANCA
DUNDO MAROJE
SKUP

5
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

tragedija
HEKUBA, prema suvremenoj talijanskoj obradi Euripidova teksta.
- drame su prikazivale diletantske druine udnih imena: Garcarija, Njarnjasi, Pomet-druina; pisane su za pokladno
doba, a prikazivale su se javno u vijenici, pred kneevim dvorom ili na svadbama u privatnim kuama

NOVELA OD STANCA, 1550.

farsa srednjovjekovnog tipa

napisaba je za jednu od svadbenih sveanosti svadba plemia Martolice Damanjia, o
pokladama 1550.
nije pastorala premda se javljaju fantastini likovi vila i vilenjaka, ali to su pokladne maske, i kao
fantastini likovi postoje samo za Stanca

PROSTORNO-VREMENSKA ODREENOST
- u djelu nema izrazitih zapleta i sva je u jednom hipu, u jednom trenu, ali, a kratkoa joj odgovara
trajanju realistinog isjeka iz jedne tipine dubrovake karnevalske noi
VRIJEME: karnevalska no, poklade 1550.
PROSTOR: gradske uliice i trgovi (tamo gdje se Stanac naslonio na fontanu, uza zid kraj velike
esme pred crkvom sv. Spasa, pri dnu Place (Straduna), spominje se i Duiina ulica koja je nekad
stvarno postojala u Dubrovniku (danas je vie nema), a gdje su nekad boravile kurtizane koje su
mladii nou pohodili
JEZINO-STILSKE ZNAAJKE
- sklad metrike stihova i sadraja
- realistike slike gradskog ivota u kasnim nonim satima
REALISTINOST se oituje
- u govornim situacijama, u jeziku likova (jezik dubr. mladei, Stanev, hercegovaki govor)
jezik podrava gradski govor, spontanost govora (unato strogim metrikim kalupima 12-erac s
dvostrukom rimom) s nebrojenim opkoraenjima, upadanjima u rije, prekinutim govornim
situacijama to podrava dojam kolokvijalnog govora i djeluje posve prirodno i spontano
- u prikazu obijesne mladei i naivnog i praznovjernog Stanca
- u sukobu oeva i sinova
- u slici gradskog ivota (karnevalsko raspoloenje)
- u slici prostora: uliice i trgovi
- u suprotstavljanju gradske civilizacije i seljake zaostalosti, primitivnosti
LIKOVI

mladii:
MIHO
VLAHO
DIVO

makare:
vile,
vlah

seljak
STANAC

1. i jedina scena:
Razuzdani mladii skitaju uskim uliicama Dubrovnika i bezbrini se preputaju nepredvidivim
pustolovinama pokladne noi
naglaen obijestan ivot mladia koji se nou vucaraju po Duiinoj ulici gdje stanuju kurtizane
sukob oeva i sinova (starost mladost) mladii se kradom izvlae iz svojih kua kad su svi
zaspali
susreu Diva Peicu (Miho ga oslovljava sa na stari Radate to znai da je taj isti Divo
godinu ranije glumio u Pometovoj druini kao Radat u Tireni)

6
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

zapoinje cijela lakrdija sa Stancem

vile, vilenjaci odnosno vilinsko to podsjea na pastoralu postoji samo u oima Stanca
inae je i to realistian karnevalski prizor
MLADII
hvalisavi, razuzdani, obijesni, vedrina i duh dubrovake mladei, lepravost, razigranost, itd.
ismijavaju glupost, zaostalost, primitivnost, praznovjerje i ogranienost srednjovjekovnog duha
iskazanog u liku staraca: Stanca i oeva
STANAC
seljaka zaostalost, primitivnost, naivnost
jezik: hercegovaki govor
deminutivni oblici: kozlece, grudica, razgovorak... izraavaju Stanevu izgubljenost u
neprijateljskoj (nepoznatoj) gradskoj sredini i negostoljubivost grada prema strancima, djeluje
dobroudno ali lakovjerno
sentencioznost Staneva izraza (slui se poslovicama) tipinost narodskog govora i duha
plautovski motiv starac Stanac zaljubljen u mladu enu Mionu i zbog nje se eli pomladiti (to
ga ini jo ranjivijim i naivnijim)
praznovjeran vjeruje u nadnaravne sile (ostaci srednjovjekovnog duha, odraz neobrazovanosti,
neukosti i gluposti)
suprotnosti:
mladii
inteligencija
mladost (djeca, sinovi, sadanjost)
renesansa
gradska civilizacija

Stanac
- glupost
- starost (oevi, prolost)
- srednji vijek
- seljaka naivnost, praznovjerje

Stanac simboliki predstavlja srednjovjekovnu zaostalost, primitivnost i praznovjerje (glupost)

oevi su takoer simbol starog doba
i jedino u tom smislu moemo opravdati lakrdiju koju izvode obijesni mladii
sukob starost mladost stoga nije pokazatelj odnosa razliitih generacija, nego simbolian sukob
dvaju razliitih svjetonazora: novog renesansnog i starog (zastarjelog) srednjovjekovnog

7
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

DUNDO MAROJE, prikazan 1551.

komedija kojoj su pronaena samo 4 ina 5. in je nepotpun, ali ga je nadopunio Mihovil
Kombol
nastavlja se na izgubljenu komediju Pomet s kojom ini cjelinu
u Dundu Maroju su isputeni neki prizori koji ne utjeu kvalitativno na djelo, ali vjerojatno imaju
svoju podlogu u Pometu
2 prologa:
PROLOG
saznajemo o postojanju komedije Pomet na koju se Dundo Maroje nastavlja, o sadraju koji nam
Dundo Maroje prikazuje, o tome da je tema uzeta iz stvarnog vota iz dogaaja u Dubrovniku koji se
nisu svi tako sretno okonali
PROLOG negromanta (=arac, vjetac) DUGOG NOSA
inzistira na afirmaciji sposobnih i pametnih, jakih i vrlih na raun nesposobnih i opakih u svijetu u
kojem gospodari promjenjiva FORTUNA (srea)
fortuna je naklonjena upravo sposobnima, snalaljivima, inteligentnima (onima koje krasi VIRTU)
podjela ljudi na: ljude nazbilj i ljude nahvao
ljudi nazbilj
ljudi nahvao
pravi, zbiljski ljudi, tihi, dobri i razumni
prijetvorni, pokvareni
dubrovaka aristokracija koju valja razotkriti
i unititi
teorija akomodavanja (snalaenja, prilagodbe)
trijumf inteligencije nad glupou
VREMENSKO I PROSTORNO odreenje
mjesto zbivanja Rim (ali oit duh Dubrovnika)
vrijeme protenja 1550. g. (protenje svakih 25 godina)
razdoblje renesanse renesansni duh
PLAUTOVSKA KOMEDIJA plautovski motivi
stalni tipovi:
krt i zaljubljen starac
inteligentni sluge i slukinje koji zapliu i raspliu radnju
pedant koji govori smijenom uenou
razuzdani mladii
kurtizane i dr.
OPREKE
starost - mladost
iskustvo ludost
inteligencija glupost
snalaenje nesnalaenje
puani gospari
siromatvo - bogatstvo
kupljena ljubav ista, iskrena ljubav u svim aspektima tjelesnog i duhovnog oitovanja
LJUBAV:
Pera i Maro zarunici

8
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

Laura i Maro proraunata, kupljena ljubav (iskljuivo materijalna i tjelesna)

Ugo Laura naivnost - korist
Petrunjela Pomet najprirodnija, narodska, spontana ljubav; bez predrasuda, prava
renesansna ljubav
Machiavellijeva doktrina najbolje izraena u liku POMETA
virtu i fortuna vrlina i srea dva pojma koja stoje u kauzalnom odnosu
naelo akomodavanja prilagodba svakoj situaciji
pohlepa za novcem oit pesimistiki stav prema ljudima: ljudi ne prezaju ni pred im kad je
novac u pitanju, ali kod Pometa vidimo da je novac prvenstveno sredstvo, a ne cilj prezir prema
novcu i istodobno potreba za novcem
Trijumf inteligencije nad glupou (bokaovski motiv)
OSTALE ZNAAJKE KOMEDIJE

likovi naih ljudi u stranoj sredini (Rimu) i duh Dubrovnika

u susretima naih ljudi u Rimu dolazi do izraaja prepoznavanje, olakanje i srea (ak su i
nepremostive razlike gradska civilizacija i primitivno dubrovako zalee ublaene u stranoj
sredini) naglaeno pripadanje dalmatinskoj obali, domoljublje
(primjer: Tripe Kotoranin; Dundo Maroje i Bokilo osjeaju sreu to su ga sreli premda su
Dubrovani ismijavali Kotorane)
pripadnost dalmatinskom podneblju vidljiva i u govornim situacijama (izraavaju ljubav prema
Dubrovniku)
jezik likova takoer u funkciji domoljublja kao to izraava i karakteristike likova realistinost
Jezik je diferenciran:
Ugo (Nijemac) govori iskrivljenom talijantinom s prizvukom njemake intonacije;
Bokilo, Pomet, Petrunjela iskrivljena, narodska talijantina;
Maro i Dundo talijanski ueni (knjiki) govor;
dubrovaki govor takoer diferenciran: puki (svijet slugu) i knjiki (svijet gospara);
esto izraavanje poslovicama, gnominost, zagonetke, puke pjesme (izraen narodski duh);
realistinost: dubrovaka stvarnost suvremeni ivot Dubrovnika: klasni odnosi; odnosi
Dubrovana prema susjedima (prozor s Kotoraninom); tema i likovi iz stvarnog ivota...

lik POMETA
Pometov monolog na poetku 2. ina
- U lerpravom stilu s kominim upadicama, poslovinim izrekama i duhovitim
izrazom iznosi ivotne istine (onako kako ih je shvaao Dri autobiografski
sposobnost
elementi) i niz osobina koje karakteriziraju punokrvnu Pometovu renesansnu
osobnost njegovu filozofiju i sposobnost da iz svih situacija izae kao pobjednik
inteligencija
zahvaljujui tome to slijedi naela svoga vremena i drutva
- sposobnost prilagodbe svakoj situaciji (teorija akomodavanja)
virtu i fortuna
- strpljenje ekanje pravog trenutka u kojem e trijumfirati
- hedonizam preputanje uicima i radostima ivota
vjetina prilagodbe
- samo sposobnou i inteligencijom (virtu), bez predrasuda prolosti, i uz pomo
akomodavanje
sree (fortune) moe se uivati ivot na zemlji UIVANJE prava stvarnost i
jedini cilj renesansnog ovjeka, koji se svojom bistrinom i optimizmom umije
uivanje
prilagoditi vremenu i objektivnim okolnostima, odabirui put prema uspjehu, esto

9
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

bistrina i optimizam
HEDONIZAM
nezasitna glad (pomete
sve sa stola Pomet
Trpeza)
-

Pomet je simbol
novog doba
prototip
renesansnog
ovjeka
odlikuje ga
sposobnost,
individualnost,
odlunost, inteligencija,
vjetina (virtu) da u
pravi trenutak postupi
na pravi (energian i
mudar) nain, na svoju i
opu korist, da se
dosegne ljudski sklad
prepreden je ali nije
lupe
(za razliku od Popive
koji je pokvaren i
beskrupulozan, premda
jedini lukavstvom ravan
Pometu)

na raun nesposobnih i glupih

Pomet je simbol takvih (renesansnih) shvaanja najpotpuniji lik komedije,
nositelj njenog estetskog i ljudskog smisla
- s velikim smislom za realistiko predoavanje govori o raskonom ivotu to ga
ponekad provodi sa svojim bogatim gospodarom Ugom Tudekom govori o
zemaljskoj hrani to utauje njegovu nezasitnu glad, o zadovoljstvu to ga dovodi
do ekstaze ( renesansno uivanje u ivotu, u svim njegovim oblicima)
- odnos prema novcu: istovremeno i prezir i potreba prezir prema novcu kad je on
jedina svrha ivota; neophodnost novca kao sredstva za ivot
- Pomet je klasno odreen lik (svijet slugu), ali svojom inteligencijom, bistrinom,
optimizmom i individualnou prerasta klasno odreenje
- Nasuprot simpatinom i uvijek gladnom i ednom Bokilu, Pomet svoju glad
protee daleko ire do elje da se uzdigne do moi, do bogatstva, do vlasti, da
upravlja sudbinom, tj. ivotom kao takvim (monolog, str. 84/85):
Je li itko pod nebom gospodar od ljudi kako sam ja? Bez mene nitko ne moe pasat,
bez mene se ljudi ne mogu obrnut (...) Ali hou danaska da se zna to je Pomet, to je
ovjek virtuoz, ovjek virtutibus praedutus (obdaren vrlinama)! Pomete, da, Pomete,
pae plemeniti kralju i gospodine...
- Pomet osjea i ima snage i sposobnosti da se uzdigne na drutvenoj ljestvici (da
postane gospar i kralj) zahvaljujui samo svojim sposobnostima (plemenitost duha
i vrline nasuprot plemenitosti krvi)
- Pomet kao ovjek nazbilj raskrinkava i moralno poniava ljude nahvao te
zaslueno mijenja svoj drutveni status odjea na kraju komedije i zaraenih
100 dukata
- Pomet nee zbog novca nikoga ubiti, unititi, okrasti ili neto slino (za razliku od
oca i sina Maroja: otac zbog novca nasre na sina noem, a sin ga ne trepnuvi
nijee kao oca i daje ga uhititi)
- Pomet je sposoban da uz pomo vrline i sree doe do novca koji e mu omoguiti
puno uivanje u ivotu i upravo ga ta sposobnost, simboliki, klasno uzdie
- on se razlikuje od predstavnika slugu i gospara nipoto ga ne moemo shvatiti
kao obespravljenog slugu niti kao pohlepnog gospara
- Pomet je jedinstven lik koji na kraju komedije zaslueno trijumfira, ali doprinosi i
koristi i zadovoljstvu svih sudionika komedije svaki dobiva ono to treba i eli:
Bokilo jelo i pie
Dundo Maroje novac
Maro Maroje i novac i zarunicu
Laura i novac i nasljedstvo i brak s Ugom Tudekom
Ugo Lauru
itd.
- Dakle, Pomet je pravi predstavnik onoga to Dri naziva ljudi nazbilj =
sposoban i inteligentan, razuman kakav bi trebao biti svaki ovjek predstavnik
ljudi koji bi trebali upravljati (vladati) drutvom
-

MARO MAROJE
moralno nizak
ne pretjerano pametan, nesnalaljiv
izgubljen i jadan do te mjere da ga opsjeda misao o samoubojstvu
DUNDO MAROJE
krt starac
zbog novca spreman i na najprljavije postupke (moralna niskost)
nesnalaljiv Pomet uspjeno rukovodi njime i njegovim postupcima

10
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

TIPINI RENESANSNI MOTIVI u Drievim komedijama

afirmacija ljubavi, mladosti i uivanja u ivotu

sukob starost mladost
glorifikacija mladosti i uitka, obijest mladih, rasipnost, zemaljska, tjelesna ljubav - uklapa se u
opi renesansni svjetonazor a takav svjetonazor izriu mali ljudi kao Pomet, Bokilo,
Petrunjela

NASTAVNI LISTII (sljedea stranica)

11
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

PROLOG negromanta Dugog Nosa

Istrai:
Cijeli je jedan dio posveen zlatnom dobuantike. Citiraj reenice u kojima uoava bitne karakteristike
ideala antike koji renesansa preuzima kao svoj svjetonazor.
ivotna filozofija Marina Dria objasnite ironini smisao podjele na ljude nazbilj i ljude nahvao.
Uoi kako se i u kojima situacijama ostvaruju spomenuta Drieva i renesansna shvaanja.

POMET
Ponovo proitaj Pometov monolog s poetka II. ina i uoi:
obiljeja renesansne ivotne filozofije
obiljeja Pometa kao renesansnog lika
Neka ti u tome pomognu sljedee natuknice:
virtu i fortuna vrlina i srea
inteligencija
naelo akomodavanja prilagodbe
uivanje
bistrina i optimizam
hedonizam
nezasitna glad
odnos prema novcu

JEZINO-STILSKE ZNAAJKE
Istrai i uoi:
plautovske karakteristike likova i situacija
osnovne opreke
jezik i govornu diferencijaciju likova (u smislu karakterizacije likova individualne govorne osobine - i
stvaranja komike situacija:jezini nesporazumi, igra rijeima ...)
realistinost komedije

12
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

hvarski krug

HANIBAL LUCI
PETAR HEKTOROVI
MIKA PELEGRINOVI

Kulturne prilike na Hvaru bile su nalik onima u drugim primorskim gradovima stoga je ubrzo kulturni
pokret u ll/2 15. st. zahvatio i vlastelinsko-graanski sloj na Hvaru. Glavni grad otoka - Hvar u to je
vrijeme bio imuna i ivahna luka povezana prvenstveno s Italijom otkuda dolaze humanistikorenesansni utjecaji (humanistiko kolovanje u Italiji) i dobro poznavanje talijanske knjievne i
kulturne tradicije. Ipak, paralelno se razvija i osjeaj vlastite nacionalne individualnosti i razvoj
hrvatskoga jezika (hvarska akavtina) kao jezika pjesnitva (duh renesanse).
Hvarski puani imali su vrlo razvijenu socijalnu i ekonomsku svijest, smatrali su se ravnopravnima smatrali su da je vanije kakav si po vlastitoj vrlini nego po rodu i precima - stoga su krajem 15. i
poetkom 16. st. poveli dugotrajnu i otru borbu za ravnopravnost i sudjelovanje u vlasti to je
izazvalo oruani ustanak obespravljenih seljaka i ribara pod vodstvom Matije Ivania (1510.-1514.)
koji je krvavo uguen od venecijanskih galija, ali je tinjao u jo nekoliko Ivanievih generacija.
Osim toga u Hvaru je postojala dominikanska kola u 14. st.; u 15. st. spominje se komunalna
humanistika kola; postojale su bogate biblioteke tijekom 15. i 16. st., relativno bogat kazalini ivot
(crkvena prikazanja, Lucieva Robinja), a 1612. g. dovreno je i tree europsko, ali ujedno i prvo
komunalno kazalite u Europi (u ijoj su izgradnji sudjelovali sami graani).

HANIBAL LUCI (oko1485.-1553.)

13
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

Doivio je hvarsku bunu pa je kao imuni plemi morao bjeati pred puanima u Split i Trogir. On je
branilac prava plemia, ali oporukom ipak stvara zadubinu za potporu siromaha i svoje imanje
ostavlja nezakonitom sinu Antunu, roenom od puanke.

Luci pie prvi (vie-manje slobodan) prijevod Ovidija u hrvatskoj knjievnosti: prevodi
Ovidijevu heroidu o Parisu i Heleni pod naslovom PARI ELENI

najvanije djelo je zbirka stihova PISNI LJUVENE koja sadri:

22 ljubavne pjesme
dramu ROBINJA
pjesmu U POHVALU GRADA
DUBROVNIKA
8 poslanica
2 nadgrobnice (epitafi)
prijevod Ovidijeve heroide PARI ELENI

Glavna je tema njegovih stihova ljubav - petrarkistiki oblikovana (ideal enske ljepote), ali u
zrelijoj fazi javlja se i tema drutvene stvarnosti, posebice svijest o veliini turske opasnosti
vidljivi su utjecaji Ovidija (antika), Petrarkine, Bembove i Ariostove lirike, ali i nae narodne i
gradske puke i leutake lirike.
vjet je versifikator i najee koristi 12-erce i 8-erce
S njim zapoinje druga faza nae renesansne petrarkistike lirike - stih postaje dotjeranij, istiji;
izraz skladniji i odmjereniji i sve izvorniji, nov i po jeziku
Stvarao je knjievni jezik temeljen na hvarskoj akavtini i tokavsko-akavskom idiomu prve
generacije Dubrovana, ali i na jeziku narodne poezije (po tome se razlikuje i od Marulia i od
Hektorovia koji su se vie oslanjali na govorni jezik).
Luci slavi Dubrovnik, njegovu slobodu i pjesnitvo; on je za Lucia i grad pravde i grad razuma

U pjesmi JUR NIJEDNA NA SVIT VILA Luci se uzdigao do izvornosti; pjesma ima petrarkistiki
oslonac - uzdizanje enske ljepote, ali je i izvorna: puki utjecaji, elementi narodne poezije i izraza;
stihovi su 8-erci sa svjeom i originalnom rimom; tema je ljubavna - divljenje enskoj ljepoti, ali
nadograena refleksivnou - eljom da ne bude krhka i prolazna kao sve ljudsko
Temeljno Lucievo djelo jest drama ROBINJA - nakon nabonih prikazanja to je prvi pokuaj
moderne, kompleksnije i psiholoki nijansirane drame u hrvatskoj knjievnosti - prije Robinje
nastala je Drieva dramska ekloga Radmio i Ljubmir, ali to je pastoralni tip drame; Robinja je prvi
dramski tekst s tematikom iz suvremene povijesti.
U pozadini radnje stalno su prisutni Turci pa likovi snano izraavaju domoljublje i svijest o turskoj
opasnosti.
Radnja se odigrava u Dubrovniku i govori o Lucievu odnosu prema Dubrovniku.
-

romantina fabula koja vjerojatno potjee iz narodnog pjesnitva, puna petrarkistikoh

ugoaja
tema je ljubav - vjerna i viteka
likovi Robinje i njezina zarunika Derenina imaju svoju podlogu u narodnoj pjesmi (ban
Derenin je poginuo na Krbavskom polju 1493., a Robinja je bila ki Vlaka Majera koju
su Turci zarobili)
Radnja je vrlo jednostavna: ki Vlaka Majera zarobljena je i dovedena na dubrovako
trite kao robinja. Vitez Derenine je pronalazi i izbavlja.
Cijela se radnja odvija u psiholoki obojenim dijalozima izmeu Robinje i Derenina - ona
ga ne prepoznaje, a on, nesiguran u njene osjeaje, preispituje vjernost i ednost svoje
drage prije nego se razotkrije

14
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

borba za ljubav i oboavanje enske ljepote glavna su obiljeja drame

15
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

PETAR HEKTOROVI (1487.-1572.)

Pripadnik plemstva, roen u Starom Gradu gdje provodi itav ivot; takoer doivio bunu puana, ali
nije oznato da je morao bjeati, tovie s puanima je uvijek bio u dobrim odnosima.
Bjeao je pred Turcima i to u Italiju, 1539. (to opisuje u poslanici Nikoli Naljekoviu);
1557. putuje u Dubrovnik da upozna dubrovake pjesnike s kojima se dopisivao.
Graditelj je dvorca na Tvardalju i prvi zapisiva narodnih pjesama i napjeva.
Od njegova djela ostalo je neto latinskih stihova to ukazuje na humanistiko kolovanje; mladenaki
ljubavni stihovi nisu sauvani - sauvan je jedino odlomak prijevoda Ovidija: KNJIGE OVIDIJEVE
OD LIKA LJUVENOGA, rukopis iz 1528.
Sauvane su i etiri poslanice u stihovima to ih je upuivao svojim suvremenicima, hvarskim i
dubrovakim knjievnicima, te prozno pismo Miki Pelegrinoviu.
Stihovi odraavaju najee raspoloenja zrelijih godina, pokazuju sklonost ka razmiljanju i
opaanju, a zanemaruju fantaziju.
O njegovu ivotu i radu saznajemo upravo iz poslanica koje sadravaju uobiajene pohvale, doivljene
zgode i razmiljanja o spasu due i ivotu openito.
Posebno je hvalio Marka Marulia
Najznaajnije djelo jest omanji spjev RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE, tiskan u Veneciji
1568. Pisan je u stihovima u obliku poslanice hvarskom vlastelinu i piscu Jerolimu Bartueviu u
opisnom i refleksivno-didaktikom tonu.
Sastoji se od 1684 12-erca; po obliku to je ribarska ekloga, izvorno djelo, neka vrsta putopisa u
kojem Hektorovi pria o trodnevnom izletu do Braa i olte i o ribarenju te prepriava svoje
razgovore sa starogradskim ribarima Paskojem i Nikolom.
Ne uputa se toliko u slikanje pejsaa, ve u sredite djela postavlja likove puana, Paskoja i Nikolu,
biljei njihove razgovore, pjesme, zbivanja na putu... detalje o polasku, povratku, predmetima i
spravama koje su nosili u ribarenje, hranu i nain pripreme - sve to biljei precizno i faktografski
tono - realistiki.
Zapisuje i dvije lirske narodne i dvije epske narodne pjesme (bugartice) koje su ribari pjevali onako
kako ih je uo biljeei notnim znacima onoga vremena i sam napjev. Bile su to: lirska pjesma I
KLIE DJEVOJKA, poanica NA GOSPODIN POLJEM JIZDI i bugartice: KRALJEVI
MARKO I BRAJAN MU ANDRIJA i O RADOVANU SIVERINCU I VLATKU UDINSKOM
VOJVODI - i to nae prve zapisane narodne pjesme
Likovi ribara djelomino su idealizirani - izriu uz narodne mudrosti i neke knjike mudrosti preuzete
iz latinskih i srednjovjekovnih pisaca i moralista; govore o pokornosti i vjernom sluenju gospodaru
kao smislu ivota, ipak, Hektorovi iskazuje svojevrstan demokratizam - osjeaj za pravdu i ljubav
prema ovjeku neovisno o njegovu klasnom podrijetlu, humanost i ljubav prema baini
U njegovu djelu dolazi do izraaja i religiozno osjeanje svijeta, kranska tradicija koja se najvie
vidi u moralnim stavovima
Jezik Hektorovieva djela blizak je govornoj hvarskoj akavtini, opisi su jednostavni i saeti,
emotivni i lirski

16
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

MIKA PELEGRINOVI (oko 1500.-1562.): Jejupka/Ijupka/u Dubrovniku nazvana Jeupka

napisana vjerojatno izmeu 1525. i 1527.
Jeupka=ensko eljade iz Egipta/Jeupat=Egipat
ee ima znaenje Ciganka jer se mislilo da su Cigani doli iz Egipta
(Andrija
ubranovi)
Mika Pelegrinovi spomije se prvi put 1519. g. i to kao punoljetan hvarski graanin, kada je bio kum
na nekom vjenanju (a samo su punoljetni graani mogli biti kumovi). kolovao se na Hvaru, a studij
prava nastavlja u Italiji (vjerojatno u Padovi). Obavljao je razne administrativne dunosti u
dalmatinskim komunama. Dugo je boravio izvan Hvara, ali je odravao prisne i prijateljske veze s
hvarskim i dubrovakim knjievnicima (Petar Hektorovi, Mavro Vetranovi, Nikola Naljekovi,
Marin Dri)
Osim Jeupke sauvana je jo samo jedna poslanica jednom dubrovakom pjesniku iz 1557., sasvim
dovoljno da budev jedan od naih najuspjelijih pjesnika 16. st.
Umro je u Zadru 1562. g.
PROBLEM AUTORSTVA
Na samom kraju 16. st. (1599.), u Mlecima, objavljena je Jeupka gospodina Andrije ubranovia
Dubrovanina - zbirka od 6 maskerata to ih Ciganka upuuje pojedinim gospoama s uvodnom
pjesmom u kojoj se Ciganka obraa i predstavlja svim gospoama zajedno.
U 19. st. uoeno je kako o Andriji ubranoviu ne postoje arhivski podaci (pismohrana) i dokumenti
pa ni druga svjedoanstva suvremenika - stoga se javila sumnja u ubranovievo autorstvo Jeupke,
poglavito to su neke pjesme identine pjesmama, tj. 'sreama' u Jeupki hvarskog pjesnika Mike
Pelegrinovia. Iako je dugo prevladavalo miljenje da je Pelegrinovi plagirao ubranovia, novija
istraivanja ukazuju da se zapravo radi o jednom autoru - Miki Pelegrinoviu - i o vie verzija jednog
istog djela. ubranovi je vjerojatno bio prepisiva jedne varijante Pelegrinovieve Jeupke; unato
tomu bio je slavljen i hvaljen kao jedan od najboljih pjesnika 16. st., a Pelegrinovi proglaavan
imitatorom i vrlo neoriginalnim pjesnikom. Danas se zna da je Jeupka ne samo izvorno
Pelegrinovievo djelo, nego i vrlo originalno i majstorski napisano, takoer i vrlo popularno, esto
prepisivano i imitirano djelo u Dubrovniku i Dalmaciji sredinom 16. st. U svoje doba Pelegrinovi je
bio iznimno tovan i ugledan ovjek i pjesnik o emu svjedoe brojni spomeni njegova djela (i
Jejupke) uglednih suvremenika (pjesnika) iz Dalmacije i Dubrovnika (spominju ga primjerice
Hektorovi, Naljekovi, Horacije Maibradi, ime Budini). U vrijeme tiskanja mletakog izdanja
Pelegrinovi je bio ve nekoliko desetljea mrtav pa nije mogao braniti autorstvo Jejupke. Tek u 20.
st., od 1950. prevladalo je uvjerenje o originalnosti i izvornosti Pelegrinovieva djela.
POKLADNE PJESME ili MASKERATE
Vrsta pjesama koja je nastala u Italiji u 15. st. - ljubavne pjesme oje su se izvodile u pokladnim
povorkama. U tim su povorkama esto nastupala maskirana lica - alegorijske ili znamenite osobe iz
povijesti ili pak osobe koje su predstavljale neku vrstu zanimanja ili grupu ljudi (npr. ciganke, strani
trgovci, vragovi, ljudi iz dalekih krajeva - sve tipovi koji su pobuivali zanimanje).
Pokladne su pjesme objanjavale povorku i bile obino monolozi likova iz povorke; u aljivom tonu
pripovijedaju otkuda su, to predstavljaju i to umiju i usput pozdravljaju grad u koji su stigli. Ta se
vrsta pjesama osobito njegovala u Firenzi, a njihov je utemeljitelj LORENZO DE' MEDICI.
U takvim se pjesmama o pokladama obino kazivalo i ono to bi u drugim prigodama bilo
preslobodno i nepristojno; odraavaju drutveni i zabavni ivot u doba renesanse.
Udomaile su se u Dubrovniku, ali i u cijelom priobalju.
Meu prvima ih je pisao Marko Maruli (Poklad i korizma; Spovid koludric), zatim Mavro Vetranovi
(Pastiri, a djelomino i Remeta).
Prototip takve vrste postala je Jeupka Mike Pelegrinovia. On je zapravo sloio 'cingaresku',
podvrstu maskerate, poznatu u talijanskoj knjievnosti, i to tako uspjelo da je postala jedna od
najpoznatijih i najee imitiranih pjesama.
STRUKTURA JEUPKE
Zbirka pokladnih pjesama - objavljena je u verziji od 6 pjesama (maskerata) i uvodne pjesme Ciganke,
a sauvana u dvadeset 'srea'(pjesma estoj gospoi najvjerojatnije je naknadno dopisana).

17
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

U uvodnoj pjesmi ciganka, zapravo maskirani pjesnik, pozdravlja prisutne gospoe i pria im o svojim
nevoljama i zloj sudbini svoga plemena, a potom se obraa pojedinim izabranim gospoama, obeava
im sreu i moli od njih dar.
Npr. u 'srei prvoj' obraa se gospoi bez djece i prorie joj dva sina koja e biti ugledna i sretna; u
srei drugoj hvali gospou zbog njezine ljepote i kreposti; treoj prorie da e ostati udovica, ali je
tjei da e brzo pronai mua na kojem e joj mnoge zavidjeti; potom se obraa zajedljivoj eni, nudi
bilje i lijekove umiljenoj bolesnici; govori o snovima i proricanju, prorie kako stei i zadrati mua
ili ljubavnika, kako njegovati svoju ljepotu itd.
Posebno mjesto zauzima pjesma 'estoj gospoi' u kojoj se ta gospoa slavi zbog svoje izvanredne
ljepote, ali i kori zbog neuzvraene ljubavi. Naime ciganka nagovara gospou da uzvrati ljubav
nekome tko za njom uzdie. Isprepliu se elementi petrarkistike i narodne poezije. Pred estom se
gospoom pjesnik razotkriva izgovarajui ljubavne stihove vjernog oboavatelja koji voli duboko i
iskreno bez trunke egoizma, sav ponesen i uzbuen, uvjerljiv i sugestivan. Ciganka se gospoi
pribliava i razotkriva postupno je hvalei i laskajui joj, a zatim je, prividno nezainteresirano,
upozorava na jedini grijeh - da ne uzvraa ljubav onome tko je iskreno voli. Tako se postupno i pjesnik
razotkriva u liku ciganke.
Ta je pjesma dua od ostalih pa ju je vjerojatno Pelegrinovi, ili koji od njegovih epigona, posebno
dopisao, i ini se da nije bila uvrtena u tekst koji je 1556. Pelegrinovi priredio za tisak.
Maskerata je pisana 8-ercima akavskog tipa, a karakterizira je bogatstvo izraza, originalna duhovitost
i sentencioznost; raspoloenja se kreu od suptilnih, mekih i lirski njenih do karnevalski lascivnih i
dvosmislenih; to je vrlo iva i vesela pokladna pjesma u kojoj su, osim pokladnih motiva, prisutni i
elementi suvremena ivota: gusari i Turci, Mleci i hrvatska drutvena i kulturna stvarnost (npr.
napomena o nedostatku zajednikog knjievnog jezika).

dubrovaki
krug
Od 1358. Dubrovnik je plemika republika
kojom upravljaju:
Veliko vijee (svi plemii koji su navrili 18
odnosno 20 godina),
Vijee umoljenih (Senat) - vlada i
Malo vijee - izvrna vlast, skupa s knezom (koji
se bira na mjesec dana) predstavlja Republiku

IKO MENETI
DORE DRI
NIKA RANJINA
ANDRIJA ZLATAR (UBRANOVI?)
MARIN KRISTIEVI
MAVRO VETRANOVI AVI
NIKOLA NALJEKOVI
MARIN DRI
DINKO RANJINA
DOMINKO ZLATARI
HORACIJE MAIBRADI
latinisti:
ILIJA CRIJEVI,
JAKOV BUNI

Jai kulturni uspon zapoinje u 15. st. (a svoj procvat doivljava tijekom 16. st.)
tada ve postoji ureen kolski sustav (trgovake i pravne kole) nakon kojeg mladi odlaze na
kolovanje u Italiju; postoje javne i privatne biblioteke i znatan priljev literature iz Italije;
Razvijena je likovna umjetnost, a krajem 15. st.
uz crkvena prikazanja u Dubrovniku se zainje i svjetovno kazalite i javljaju se prve
kazaline druine;
Zapoinje i znanstveni rad, javljaju se mnogi latinisti i raa se renesansna knjievnost
U Dubrovniku se pie tokavskim dijalektom ijekavskog tipa, ali je jezik prvih dubrovakih
knjievnika znatno obojen akavskim utjecajem, i ikavskim izriajem; glagoljicu i irilicu
potisnula je latinica koja je u 16. st. potpuno prevladala
FAZE PETRARKIZMA I NJIHOV ODJEK U HRVATSKOJ RENESANSNOJ LIRICI

18
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

Postoje dvije osnovne faze:

a) kariteanska faza, krajem 15. stoljea - (nazvana je po katalonskom pjesniku iz Barcelone
Benedettu Cariteu, a znaajna je zbog brzog prodora u panjolsko, hrvatsko, a kasnije i englesko i
francusko pjesnitvo) Utjecaji kariteanskog petrarkizma vidljivi su u jednom od najznaajnijih
prvijenaca hrvatske umjetnike lirike - zborniku petrarkistikih stihova koji je 1507. godine
zapoeo stvarati dubrovaki vlastelin NIKA RANJINA, a u kojem je sadrano vie od 800 pjesama i
poznatih i anonimnih petrarkista. iko Meneti, Dore Dri, Mavro Vetranovi, Mika Pelegrinovi
i dr.
b) bembizam (Ta je faza razvoja petrarkizma dobila ime po Mleaninu Pietru Bembu koji je dao
programski i teorijski prilog oponaanju Petrarkinih jezino-stilskih osobina. Postavio je naela
imitacije, platonske ljubavi, pravila talijanskog jezika i stila po uzoru na firentinski govor Petrarce i
Boccaccia, dao je osnovne norme lirske poezije (stiska i metrika pravila te strukturu Petrarcine
poezije) to su slijedili gotovo svi pjesnici toga vremena.)
Utjecaj bembizma oituje se u Hrvatskoj u pojedinanim ostvarenjima poznatih renesansnih liriara,
npr. Hanibala Lucia, Dominka Zlataria i Dinka Ranjine.
HRVATSKI PETRARKIZAM - Glavni sadraj najstarije hrvatske lirike bila je ljubavna enja i bol
- na tu e se tradiciju, uglavnom usmene poezije, logino nasloniti petrarkistiki utjecaji. Pod
utjecajem petrarkizma pisat e svi nai renesansni pjesnici, ali nee svi biti petrarkisti.
Hrvatski e petrarkizam vie biti usmjeren na oponaanje tema i motiva Petrarcine poezije, dakle na
sadrajne aspekte, koji e na poneto drukiji nain postojati i u naoj narodnoj tradiciji.
Stilsko-formalne osobine manje e se oponaati, odnosno doivljavaju prilagodbu duhu naeg jezika i
tradicionalnim formama izraavanja. Stoga e hvatski petrarkisti zadrati karakteristine stihove nae
usmene poezije: dvostruko rimovani 12-erac, 8-erac i lirski 10-erac, a talijanski ili petrarkini tipovi
soneta nisu se udomaili.

19
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

IMUNDO (IKO) VLAHOVI MENETI (1457.-1527.)

- tipian predstavnik nae trubadursko-petrarkistike lirike l. razdoblja
U njegovoj se poeziji oituju izravni utjecaji Petrarke i njegovih epigona, kao i talijanske
puke lirike (forma strambotta);
takoer prihvaa jezik i poetski izraz uglavnom anonimnih hrvatskih pjesnika 15. st i gotove
metrike oblike: dvostruko rimovani 12-erac; te utjecaj narodne poezije . stih bugartice
Potomak je velike plemike obitelji, neobuzdane naravi; oenio se u etrdesetoj godini ivota, ali se
tek u poodmakloj dobi smirio i postao knez na ipanu, a potom i knez Republike. Umro je od kuge
koja je 1527. poharala Dubrovnik.
Najvei je broj Menetievih pjesama sloen od distiha; ak je i strambotto pisao u formi
distiha - talijanske je forme prilagodio domaoj versifikaciji, 11-erci su postajali dvostruko
rimovani 12-erci, od katrena je stvarao distihe.
Neke su pjesme slobodni prijevodi i prepjevi s talijanskog (petrarkistika poezija), ali
prilagoene leutakom, zainjavskom stilu; neke su sasvim izvorne
TEME I MOTIIVI (konvencionalni - petrarkistiki, ali vidljiv je i puki utjecaj)
- ideal enske ljepote
- slijedi zadane faze udvorna kanona:
stidljiv oboavatelj koji se izdaleka divi svojoj gospoi - zaljubljenik koji javno slavi ljepotu
drage - neusliani poklonik koji uzdie i tuguje - lascivni ljubavnika kojemu je gospoja otkrila
svoju naklonost - obraenik koji prezire tatinu ovozemaljske ljubavi i okree se Bogu kajui
se za 'ljuveni blud'
- konvencionalna ljepota, poredbe s biblijskim i mitolokim divama, usporedbe s vilama (puki
utjecaji)
- njegovi su distisi pjevani (leutaka lirika) - ritmika i stilska dotjeranost, bogatstvo jezika,
melodioznost stiha
- Uz ljubavne Meneti je pisao i refleksivne, moralno-didaktike i satirike stihove
- esto koristi akrostih
DORE DRI (1461.-1501.), puanin
Za razliku od Menetieve Drieva je lirika vie spiritualna, duhovna, a po jeziku i stilu blia naem
narodnom pjesnitvu.
Jezik mu je vie obojen akavskim i ikavskim izrazima.
Vrlo je malo podataka o njegovu ivotu: bio je doktor prava i vjerojatno se kolovao u Italiji, kratko je
vrijeme bio i upnik.
Njegova je poezija gotovo sva ljubavna, ali nema naglaenig faza udvaranja kao Meneti; uglavnom
prevladava al zbog gospojine nemilosti (neuzvraena ljubav); izraz je izvorniji i sponataniji;
Epiteti i poredbe djeluju neposredno i puki; katkada se oituje refleksivnost (misao o smrti, smisao
ivota) i svijest o vjenosti umjetnikog djela.
Stihovi su veinom dvostruko rimovani 12-erci, ali pisao je jampske 11-ere (prvi nai 11-erci), 14-erce
(ritmika i versifikacijska raznovrsnost)
Dri je ujedno i pionir nae pastorale: njegova dramska ekloga (pastirska dijaloka pjesma, vjerojatno
pirna drama) RADMIO I LJUBMIR, nadahnuta je narodnim izrazom i motivima i prva je naa
svjetovna drama nakon crkvenih prikazanja (prethodi Lucievoj Robinji)

20
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

ZBORNIK NIKE RANJINE (RANJININ ZBORNIK) - Dubrovaki kanconijer

Zbornik petrarkistikih stihova koji je 1507. godine zapoeo stvarati dubrovaki vlastelin NIKA
RANJINA, zapisujui prvotno pjesme ika Menetia, Dore Dria, a kasnije i drugih danas
anonimnih pjesnika (ne mogu sae identificirati). Pouzdano se zna za neke pjesme Andrije Zlatara
(ubranovia?), Marina Kristievia i Mavra Vetranovia; ima i narodnih pjesama odnosno pisanih 'po
narodnu'.
Sadri vie od 800 pjesama (820) i poznatih i anonimnih petrarkista, u kojima se oituju raznorodni
knjievni utjecaji: trubadursko-viteki, talijanski kasnosrednjovjekovni, petrarkistiki i narodni.
Postojao je i dodatak od 15 pjesama za koje znamo samo iz popisa.
Sastoji se od dva dijela: u prvom su pomijeane pjesme ika Menetia i Dore Dria posloene
alfabetskim redom, a u drugom, koji je pisan kasnije i koji sadri preko dvije stotine pjesama, stihovi
raznih pjesnika 15. i 16. st.
Meu pjesmama kojima nije utvreno autorstvo ima i takvih koje, osim kulturno-povijesne, imaju i
znatnu knjievnoumjetniku vrijednost: npr. Leute moj mili.
Na narodnu poeziju upuuju pjesme: Djevojka je podranila; Djevojka je ruu brala; Djevojka hodi po
zelenoj travi...
MAVRO VETRANOVI AVI (1482. - 1576.)
Sin trgovca puanina zavrava puku i humanistiku kolu u Dubrovniku te 1507. stupa u
benediktinski red pod imenom Mavar i nastavlja kolovanje u Italiji. U Dubrovnik se vraa 1515. i ivi
u samostanu na Mljetu. Nakon dvije godine bjei iz samostana u Italiju, a dubrovaki ga Senat
kanjava izgonom. 1522. kazna mu je oprotena i on se vraa u Dubrovnik i otada slubuje u raznim
benediktinskim samostanima na podruju Republike.
Pisao je lirske, epske i dramske tekstove, ali sauvan je tek mnanji dio njegova bogatog pjesnikog
opusa.
Bio je dobar poznavatelj klasike, Biblije, Dantea i Petrarke, talijanske poezije 15. i 16. st., domae
predrenesansne glagoljake i religiozne knjievnosti te narodne poezije, puke popijevke i leutake
versifikacije.
POEZIJA:
- mladenake ljubavne pjesme (konvencionalna lirika), pobone pjesme, satirino-domoljubna
poezija, pjesme didaktikog i moralizatorskog karaktera
- karakteristike: religioznost, mitoloka inspiracija (Pjesanca Apolonu, Pjesanca Orfeu),
refleksivnost i tema pjesnitva i stvaralatva
- pjesme su uglavnom duge, dugi opisi, dvanaesteraki stihovi
- satirinost usmjerena na drutvena, moralna i politika pitanja vremena
- u domoljubnim stihovima osobito progovara o turskim prodorima i neslozi kranskih vladara
- Pjesanca turku; Tuba grada Budima, Pjesanca gospodi krstjanskoj, Pjesanca Latinom
Pie stihovane epistole: prigodnice, nadgrobnice, poslanice
spjev REMETA - monolog pustinjaka
maskerate (izmeu poezije i scenskih djela)
nedovreni alegorijski spjev PILIGRIN
SCENSKA DJELA:
- ORFEO (ili ORFEJ I EURIDIKA) - pastirsko-mitoloka drama
- crkvena prikazanja - POSVETILITE ABRAMOVO, SUZANA ISTA, USKRSNUE
ISUKRSTOVO

21
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

DUBROVNIK U ll/2 16. I NA POETKU 17. st.

-

nastavlja se leutako-petrarkistika tradicija, ali se poezija polako pribliava baroknom izrazu

(duh kasne renesanse - manirizam)
istiu se kasni petrarkisti: DINKO RANJINA, DOMINKO ZLATARI, HORACIJE
MAIBRADI i dr.
pjesnikinja CVIJETA ZUZORI - kojoj pjesnici esto posveuju pohvalne stihove - naa je
djevojka udana za nekog firentinskog plemia, slavljena zbog ljepote i naobrazbe; kao
pjesnikinja vie je ini se legenda nego stvarnost - u svojim je salonima u Firenci i
Dubrovniku okupljala pjesnike i pisce.

plemi DINKO RANJINA (1536.-1607.)

- petrarkistiki stihovi u duhu bembizma i kasne renesanse (manirizma - traganje za novim
pjesnikim duhom i izrazom)
- pretea baroka
- zbirka PJESNI RAZLIKE (ljubavne, duhovne, satirike, pastirske, ekloge i poslanice)
puanin DOMINKO ZLATARI (1555.- nakon 1609.)
- petrarkistika lirika PJESNI RAZLIKE
- poznat kao prevoditelj: s latinskog prevodi Ovidijeve metamorfoze (Piram i Tizba); s grkog
prevodi Sofoklovu Elektru
- svoje djelo posvetio Cvijeti Zuzori kojoj su stihove pisali mnogi tadanji talijanski i nai
pjesnici, izmeu ostalih i Torquato Tasso

RENESANSA U HRVATSKOJ pismeno ispitivanje

1. Tko su bili zainjavci i kakav je njihov znaaj za hrvatsku renesansnu

poeziju?
marko maruli judita
tematika: motivi, sadraji i izraz,
versifikacija

2. Nabroji sredita hrvatske renesansne djelatnosti.

hvar split dubrovnik zadar ibenik
3. Tko je bio prvi hrvatski poeta laureatus?
Ilija Crijevi / Aelius Lampridius Cervinus

4. Nabroji najznaajnije hrvatske latiniste njihova hrvatska i latinska

imena. (5)
Ivan esmiki / Janus Panonius
Ilija Crijevi
Juraj igori /Georgius Sisgoreus
Antun Vrani /Antonius Verantius
Marko Maruli / Markus Marulus

Matija Vlai / Mathias Flacius Illyricus

Frane Petri / Petris
Jakov Buni / Jacobus de Bona
Faus Vrani

22
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

5. Tko je prvi preveo Ovidija u hrvatskoj knjievnosti? Navedi naslov

prevedene pjesme.
6. Hanibal Luci - prijevod Ovidijeve heroide Pari Eleni

7. Pokladne pjesme ili maskerate:

8.

u pokladnim povorkama, izvode ih maskirana lica, objanjavaju povorku, tko su, otkuda dolaze,
pozdravljaju grad...

a) to su?
b) kada i gdje su nastale? firenca, 15. st.
c) zaetnik? Lorenzo de Medici
d) najpoznatija maskerata u Hrvatskoj i njezin autor? Jeupka, Mika Pelegrinovi

9. Epsko stvaralatvo u hrvatskoj renesansi (epska poezija i proza) navedi

djela i autore. (6)
Maruli Judita, Suzana
Vetranovi Piligrin, Remeta
Hektorovi Ribanje i ribarsko prigovaranje

10.

Karnaruti
Juraj Bara
Zorani P

Dramsko stvaralatvo povei vrstu i naslov djela s autorom:

prikazanje Robinja Dore Dri

svjetovna drama Novela od Stanca Hanibal Luci
dramska ekloga Posvetilite Abramovo Marin Dri
ren. komedija Radmio i Ljubmir Mavro Vetranovi

11.

Nabroji po tri predstavnika sljedeih renesansnih krugova:

prikazanje Robinja Dore Dri

splitski i ibenski krug:

hvarski kr

svjetovna drama Novela od Stanca

Hanibal Luci

zadarski krug:

dubrovak

23
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

dramska ekloga Posvetilite Abramovo

Marin Dri
ren. komedija Radmio i Ljubmir Mavro
Vetranovi

12.

Zbornik Nike Ranjine:

a)

to je Ranjinin zbornik?

b)

teme i motivi?

c)

autori pjesama?

13.

Marko Maruli

a)

djela na latinskom jeziku (naslovi, saeto odreenje vrsta djela)

b)

djela na hrvatskom jeziku (naslovi, saeto odreenje vrsta djela)

14.
a)

Ribanje i ribarsko prigovaranje

autor i broj stihova stihova

Petar Hektorovi / 1684 12-erca

b) vrijeme i prostor?
c) pjesnikovi suputnici (imena i klasna pripadnost) ribari Nikola i Paskoje
d) prve zapisane narodne pjesme naslovi i vrste?
Kraljevi Marko i brat mu Andrija, O Radosavu Siverincu

e) objasni po emu je to djelo:

- ribarska ekloga ili idiliki spjev
- putopis
- poslanica

24
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

15.
a)

a)
b)
c)

Marin Dri

pastorale naslovi, obiljeja, likovi temati

b) renesansne komedije - naslovi, obiljeja, likovi tematik

16. Protumai Pometova ivotna naela:

uivanje
teorija akomodavanja
virtu i fortuna
17.Objasni pojmove ljudi nazbilj i ljudi nahvao (na primjerima iz Drievih
djela).

HUMANIZAM

Prava plemenitost biva samo iz vrline duha ne dobiva se roenjem ve je dar i milost boja

aristokratizam duha i vrline

HUMANIZAM ope znaajke pokreta

povijesni pravac koji se oblikovao u Italiji, proirio diljem Europe, a obuhvaa oko 250 godina - od 1350. do 1600. godine

ima korijene u antici - popularno prouavanje antike HUMANIORA

itaju se grki i rimski klasici

latinski jezik postaje jezik znanosti i knjievnosti

znanost i umjetnost dobivaju vei znaaj

oslobaanje od crkvene stege

uivanje u ljepotama zemaljskog ivota

Terencijeva misao: Homo sum, nihil humani a me alienum puto (ovjek sam i drim da mi nije tue nita to je strano)

Nositelj pokreta graanska inteligencija izraava novi svjetonazor, nove misli o svijetu, ivotu i ljudskim mogunostima, svrsi
ovjeka. Sebe nazivaju HUMANISTIMA

ideal novog
ovjeka
HUMANITAS (sklad duha i

tijela, najvia mjera ovjenosti)

nastojanje da postane
HOMO UNIVERSALE (svestrani
ovjek) i
HOMO FABER (graditelj svoje
sudbine)

HUMANISTIKO
KOLOVANJE

studia
humanitatis
Da bi ostvario ideal vremena
(HUMANITAS) ovjek svoj duh
mora oplemenjivati u visokoj
koli klasine starine

sloboda
sklad duha i tijela
individualnost
istie ljubav prema ovjeku, ivotu i cjelokupnom ljudskom radu
ovjek u sreditu zanimanja i znanstvenog prouavanja
Humanistiko shvaanje ivota protivno je crkvenom propovijedanju o skromnosti, pobonosti i
kreposti kao zalogu vjenog ivota

u 15. st. postojalo je humanistiko kolovanje

studia humanitatis

takvo kolovanje znailo je prekid sa srednjovjekovnom tradicijom i obnovu latinskoga jezika

studij latinskoga, u manjem opsegu i grkoga jezika
u sreditu bilo pet predmeta:
gramatika:
retorika,
povijest,
pjesnitvo i
moralna filozofija

25
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

latinski jezik

poznavanje latinskoga - pisano i usmeno izraavanje na latinskome jeziku - bilo je nuan preduvjet za
javne poslove; visoko je cijenjena knjievnost na latinskome jeziku

HRVATSKA 15. I 16. stoljee

Hrvatski humanizam

pod utjecajem talijanskoga

ve potkraj 14. stoljea zamjeuje se kulturno knjievno kretanje u smjeru razvoja humanizma - upoznavanje s
antikom batinom; humanistiko kolovanje, uglavnom u Italiji; knjievnost na latinskome jeziku
pokret je imao u Europi i Hrvatskoj prvenstveno odgojnu i obrazovnu funkciju, ali u Hrvatskoj zamjetna i regionalna i
nacionalna karakteristika pokreta (posljedica opih drutveno-povijesnih okolnosti)

Drutveno-povijesne okolnosti razvoja humanizma i renesanse u Hrvatskoj:

prodori Turaka - neprestani turski napadi uvjetovali su stalno prisutno ratno stanje - otean kulturni i knjievni rad
rascjepkanost Hrvatske (Mleci, Turci, Habsburgovci)
najplodniji rad u obalnom podruju - dalmatinski gradovi i slobodni Dubrovnik

sjeverni dio jadranske obale

srednji i juni obalni pojas
zalee priobalnog pojasa

- primorje i Istra: bogata glagoljaka tradicija - bogosluje na narodnome jeziku - procvat reformacije
- jak utjecaj katolike tradicije, latinskoga jezika i pisma; mletaka vlast i dodiri s Italijom potpomagali
prodiranje talijanske knjievnosti i utjecaja
- utjecaj narodne pjesme; usmena tradicija

SREDITA HUMANISTIKOG POKRETA

koncentrirani u priobalnom podruju:

Zadar, ibenik, Dubrovnik, Split i neki istarski gradovi - otkuda potjee

najvei broj latinista

HRVATSKI LATINISTI 15. I 16. ST.

Latinski je bio slubeni jezik u Hrvatskoj tako da je to pogodovalo brzom irenju humanistikog pokreta
veliki broj humanista kolovao se u Italiji i tamo se istakao svojim knjievnim djelima (humanistiko kolovanje,
usmeno i pisano izraavanje na latinskome jeziku)
prevodili svoja imena na latinski jezzik - latinisti
obiljeili europski i hrvatski humanizam, poznati i priznati meu europskim humanistima
djeluju izmeu 15. i 17. stoljea, a ponegdje jo i u 18. stoljeu

PRESTAVNICI - (pjesnici, kulturni i znanstveni djelatnici)

IVAN ESMIKI

/Janus Pannonius/

iz Slavonije (azma), najpoznatiji, plemiko podrijetlo

bio jedno vrijeme peujski biskup
slubuje na dvoru ugarskog kralja Matije Korvina, a poslije sudjeluje u uroti protiv Korvinove
samovolje
pisao elegije, epigrame po antikim uzorima

Dubrovanin
filolog klasinih tekstova
najpoznatiji pisac latinskih stihova (himne, ode, ljubavne elegije i epigrami)

1484. - ovjenan pjesnikim lovorovim vijence - prvi hrvatski

15. st. (1434.-1472.)

ILIJA CRIJEVI

/Aelius
Lampridius
Cervinus, de
Crieva, Cerva/
(1463.-1520.),

poeta laureatus

26
ZADARSKI RENESANSNI KNJIEVNI KRUG

JURAJ IGORI

/Georgius
Sisgoreus,
Sisgoritus/
(1445.-1509.)

ANTUN VRANI

/Antonius
Verantius/

(1504.-1573.), ibenanin

ibenski humanizam
bio je sveenik
zanimao se za puke pjesme
izdao prvu hrvatsku pjesniku inkunabulu Elegiae et carmina (elegije i lirske pjesme)
pisao nabone pjesme (oko 16 pjesama u rukopisu, prvi put tiskane tek prije tridesetak
godina)
kraa proza O smjetaju Ilirije i o gradu ibeniku, tiskana krajem 19. st.
ostrogonski biskup
u diplomatskoj slubi pri habsburkom dvoru
izaslanik u Turskoj u tekim vremenima carevanja Sulejmana Velianstvenoga, mirovni
pregovara
Vraniev opus: zbirka od oko 1000 pisama Epistolae
stric poznatijeg Fausta Vrania

FAUST VRANI (ibenik) pisac petojezinog rjenika i izumitelj

MATIJA VLAI Ilirik /Matthias Flacius Illyricus/, Istra, panslavista i luteran
FRANE PETRI /Petris, Patritius/, filozof 16. st.
JAKOV BUNI /Jacobus de Bona/ (1469.-1534.), Dubrovanin
MARKO MARULI Splianin /Marcus Marulus (Spalatensis)/