POETIKA djela „Planine“ Petra Zoranića

- hrvatska književnost
- hrvatska renesansa (16. stoljeće)
- prvi hrvatski ROMAN, pastoralni roman (likovi su pastiri i pastirice, a radnja se zbiva u
idiličnom pejzažu – proplanak, šumica, lug) u stihu i prozi
- tema romana prikazuje glavni lik Zorana koji kreće na put kako bi se izliječio od ljubavne
boli (djelo možemo shvatiti doslovno – putovanje zaljubljenog pastira, i alegorijski –
čovjekov put do spoznaje (istine) uz Božju pomoć)
- kompozicija romana: roman je podijeljen na 24 dijela (poglavlja), putovanje traje 7 dana,
a odvija se u okolici Zadra
- glavni lik Zoran je PRIPOVJEDAČ
- roman je pisan na hrvatskom jeziku (to se i spominje u posveti Mateju Matijeviću –
kanoniku) zahvaljujući glagoljašima
- pisac na svome putu susreće različite likove, uglavnom vile, pastirice i pastire, svi mu oni
pričaju određene priče povezane uz ljubavne jade, nastanak vrela, prirodnih pojava
(bura), nekih lokaliteta u sjevernoj Dalmaciji, ali se uvodi i jedan REALISTIČNI MOTIV
(tursko razaranje hrvatskih krajeva – protuturska tema); na kraju vila Dejanira (Dinara)
ga uspije izliječiti od ljubavnih jada
- utjecaji na Zoranića su vidljivi: knjiga „Biblija“; Ovidijeve „Metamorfoze“ – mitološke
priče koje objašnjavaju nastanak nekih lokaliteta; Dante Alighieri, „Božanstvena
komedija“ – poput Dantea i Zoran kreće na putovanje, fizičko i alegorijsku (potraga za
istinom); Jacopo Sanazzaro, Arkadija – žanr pastoralnog romana je popularan u to
vrijeme kao i lik zaljubljenog pastira koji se kreće u idiličnim, pastoralnim predjelima, a
to i jesu karakteristike pastoralnog romana
- Zoranićev roman jest originalno djelo koje se temelji na prepletanju stvarnog i
nestvarnog, svjetovnog i religioznog, narodnog i umjetničkog kao i stiha i proze
- izrazito domoljublje, Zoranić zavičaj naziva BAŠĆINOM (poput Hektorovića), zabrinut
je za njezinu budućnost (rasuta bašćina)