HRVATSKA KNJIŽEVNOST 17. I 18.

STOLJEĆA

- različiti dramski žanrovi  melodrama, tragikomedija, smješnice, pastorala, tragedija

- najveći korpus su melodrame, novi žanr u 17. stoljeću (uz baroknu poemu)

- deset tekstova Gundulića su melodrame (,,porod od tmine“)

- Paskoje Primović, Euridiče iz 1617. prvi tiskani tekst koji pripada melodrami

- Pavlimir, Danica, Captislava Junija Palmotića (njih 14) pripada melodrami

- drame Vica Pucića, Antuna Gleđevića, Petra Kanavelića, Šiško Gundulić (sin THE
GUNDULIĆA), Ivan Gundulić (unuk onog THE GUNDULIĆA)

- 3 podjele > melodrama

> libretistička drama ista skupina tekstova, samo se žanrovski određuju

> tragikomedija na tri načina

 MELODRAMA > Pavao Pavličić, u Dubrovniku se mislilo da su nastali od talijanske

melodrame
> sentimentalna kazališna vrsta puna zapleta

> nije funkcija pobu đivanja emocija kod naše književnosti u ovom
žanru

> glazba ima vrlo veliki značaj, izmjenjivanje riječi i glazbe

> dramsko djelo s funkcionalnom glazbom (vokalno i instrumentalno),

glazba i tekst imaju jednaku važnost  utjecalo na dubrovačke drame

> Camerata (Družina) nastala u Firenci, cilj tog udruženja je oživjeti

antičku tragediju iz antike, mislili su da su u antici pjevali uz glazbu pri izvođenju djela oa su
tako nastale opere (1. ikada Dafne 1598. godine, J.Peri, O. Rinnuccini; 2. je Euridice (uzor za
Paskoja Primovića), pa Orfeo, pa Ariadna)

 TRAGIKOMEDIJA > Slobodan Prosperov Novak, Zoran Kravar

> uključuje strukturu uvjetovanost  elementi komedije i tragedije, ali

sretan završetak, no ozbiljan sadržaj
> Plaut prvi koristio taj termin u svom djelu Amfitrionia

> često se u talijanskoj književnosti povezuje s pastoralom

> bogati zapleti

> tipizirani likovi i stalne teme (ljubav, prevara, intrige, roditeljske zapreke)
 LIBRETISTIČKA DRAMA > Zoran Kravar, Slobodan Prosperov Novak

> koristili se libretom opera, a zanemarivali su glazbenu komponentu,

pa zato ne odgovara naziv melodrama jer nema glazbenu komponentu kao u Italiji (,,gluha
opera“)

> polimetrija, postojala je glazba, ali praktički nepostojeća

DUBROVAČKA BAROKNA TRAGIKOMEDIJA

- ozbiljan sadržaj sa sretnim završetkom

- tema je događaj bitan za zajednicu, vezano je za zajednicu ako je neka druga tema

- staleška klauzula  protagonisti su uglavnom najvišeg socijalnog statusa, ako su nižeg

statusa onda nemaju sudbonosnu ulogu u radnji
- pisane polimetrijom, mix stihova

DUBRAVKA
- Jakov Gotovac napravio operu od Dubravke
- praizvedba 1628. u Kneževu dvoru  kriza: salamankezi i sorbonezi, najezda bogatih
građana u plemički sloj

- tri čina (klasično je 5), 10+9+9

- dvostr. dvanaesterac, osmerac, peterac

- pastorala ili tragikomedija/melodrama
- mjesto radnje je Dubrava, vrijeme radnje je Dan slobode
- odnos radnje i zapleta/raspleta  zaplet i rasplet nisu posredovani na pozornici, glasnik
prepričava sve to što se nije dogodilo na pozornici, to se ne događa jer se to ni u stvarnom
životu ne događa da svi vide (korupcija i sl.)

- pastiri, seljaci nisu vezani uz sporednu liniju, ne utječu na radnju, nisu usko vezani uz
Dubrovnik, kao ni ribar
- 4 prostora  plemenita Dubrava
 selo
 divlja gora
 Primorje

- ozbiljni i humoristični likovi  elementi komedije i tragedije

- pastorala  ljubavna problematika, objekt žudnje, idilični krajolik, pastoralni svijet i likovi,
zaljubljeni i razumni likovi

- uzori drame Marina Držića, slični likovi i imena  Držićeva tradicija

- tipične scene  tuženja zaljubljenog pastira

- topos aurea aetas

- aktualne teme  Ljubdragov monolog

- društvene i političke konotacije  monolog ribara (funkcija da pokaže kako je Dubrovnik

the best, sami su svoji gospodari, nema korupcije, sve je idealno, pravda bla bla)

- problemi zajednice su korupcija, brak između različitih staleža ali i razlika u godinama i
bogatstvu, muškarci i žene moraju biti jednaki i ravnopravni

- kritika vila plemkinja, ženska gizdavost i kićenje, pasivnost mladih, gubitak moralnih
vrijednosti

- pastiri = vlastela, Dubravka = vlast u Dubrovniku, pastiri ubogi = seljaci, satiri = zabavljači,
društveni marginalci, redovnik = svećenički stalež, Grdan = satir (iz pastoralne perspektive),
alegorijski građanski sloj (malo vjerojatno, građanstvo do 1677. ne ulazi u plemićki sloj),
predstavlja korupciju koje prijete razaranju aristokracije