You are on page 1of 7

Hrvatska renesansa

- kraj 15. st.


- razvija se pod utjecajem renesansne umjetnosti i kulture u Italiji
- osnovno poetološko načelo: ​oponašenje estetski vrijednih uzora​ (antika i
začinjavci(Dante, Petrarka, Boccacio))
- klasična ​antička​ književnost + t​ alijanska ​humanistička i renesansna +​ ​domaća
književna i kulturna baština = hrvatska renesansna knj.
- onemogućeno iskazivanje orginalnosti i posebnosti (zbog načela)
- književnost je postala autonomna, kreativna djelatnost odijeljena od službe
vjerskoj pouci

Književne vrste
- epika​= ep, putopisni spjev, pastoralno idilični roman
-
- lirika​= (Petrarkina ljubavna lirika, pastirsko-idilična, religiozna, satirična,
pokladna(karnevali))
-
- drama​= (komedija i tragedija po uzoru na antiku)

Predstavnici:
Marko Marulić - Split
-otac hrvatske književnosti
- pisao na latinskom (Davidijada, Evanđelistar, Poslanica papi Hadrijanu IV.) i
hrvatskom jeziku (​JUDITA​, Suzana, ​Molitva suprotiva Turkom​)
Djela na hrvatskom jeziku
- najznačajnije - biblijsko-vergilijanski ep Judita
- - ep uveo hrvatsku književnost u zapadnoeuropski kulturni krug
- - Judita pripada kalsičnim djelima hrvatske renesansne književnosti
(zbog estetskih vrijednosti)
- napisana u 6 pjevanja dvostruko rimovanim dvanaestercem
- antička tradicija + hrvatska glagoljaška tradicija
- napisana 1501.; tiskana u Mlecima 1521.
- posvećena don Dujmu Balisriliću

- LIRKA: religiozna i moralno didaktičke (upućuju kršćanina u čestit život)


- domoljubna (zabrinutost nad političkom suvremenošću kao i Mavro
Vetranović) ​Molitva suprotiva Turkom
- popularizirao hrvatski jezik
-

Šiško Menčetić (Šišmundo) - Dubrovnik

- 1457.-1527. (kuga)
- pripada prvoj generaciji hrvatskih lirskih pjesnika
- pjesme mu sačuvane u ​Zborniku Nikše Ranjine
- pisao je ljubavne pjesme po uzoru na Petrarku
- koristi dvostruko rimovani dvanaesterac
- akrostisi sadržavaju imena djevojaka
- pjesma​ Blažen čas i hip​… oponaša Petrakin sonet​ Blažen nek dan je, i
mjesec, i ljeto
- pjesme se razlikuju u​ metrici​: Petrarka: sonet
- Šiško: dvanaesterački distisi
- različita poanta: Petrarka blagoslivlja ljubavnu patnju koja ga nadahnjuje
- Šiško blagoslivlja dragu koja mu se sva darovala za radost
- senzualna lirika (ljubav je izvor užitka i radosti)
- pjesma ​Prvi pogled​: dvostruko rimovani dvanaesterci,
- tropički intervar petrarkističke lirike: ​motiv zore i proljeća, ljubav na prvi
pogled, ideali zlatokose vile…

Džore Držić - Dubrovnik


- 1461.-1501.
- prva generacija hrvatski renesansnih pjesnika
- piše pjesme ljubavne tematike (Zbornik Nikše Ranjine)
- dvostruko rimovani dvanaesterac
- akrostih sa svojim imenom
- opjevava i slavi žensku ljepotu i njezine duhovne vrijednosti
- petrarkistička škola: melankoličnosti i naglašena duhovnost
- utjecaj kvaterčentističkih lirika: deminutivi, apostrofi, metaforika (zlato,
koralji, biseri, sunce, mjesec..)
- osim ljubavnih ima i nekoliko religioznih pjesama
- Grem si grem…; Draža je od zlata
- eklog = podvrsta idlično-pastoralne književnosti u dijaloškom obliku:
Radmio i Ljubomir
Hanibal Lucić - Hvar
- ljubavni kanconijer: ​Skladanja izvarsnih pisam razlicih ​(1556., Mleci)
- 2o-ak pjesama posvećenima ljubavi prema ženi i njezinoj ljepoti
- petrarkizam + tradicija hrvatske ljubavne poezije
- pjesme sačuvane u Zborniku Nikše Ranjine
- ljubav je u pjesmama igra, tjelesni užitak, božanska moć, snaga,
- ljepota je božanski dar i nadanuće
- dvostruko rimovan dvanaesterac
- čakavštvina
- drama: Robinja
Pjesma Jur nijedna na svit vila
- najljepša pjesma hrvatske renesanse poezije
- opjevava ljepotu drage
- osmeračke oktave (10 strofa, stih je osmerac)
- u svakoj strofi prva dva stia ponavljaju se na kraju strofe ali obrnutim
redoslijedom
- simetrička kompozicija
- na kraju moli Boga da vilu sačuva od starenja- ​njezina je ljepota ovjekovječena
u pjesmi
Drama: Robinja
- prva svjetovna drama na hrvatskom jeziku
- Robinju u gusarskom zarobljeništvu pronalazi bivši udvaraš ban Derenčin koji ju
otkpljuje. Drama završava vjenčanjem Robinje i Derenčina .

Petar Zoranić- Zadar


PLANINE - 1569.
- pastirski roman
- prvi hrvatski roman (ali ne roman u pravom smislu riječi)
- radnja romana: putovanje pastira Zorana po zavičaju, slavi ljepotu narodnoga
kraja
- utjecaj tal. pastoralne knj., Danteove(paklena vrata) i Ovidijeve
(metamorfoze)
- domoljubni, pastoralni i ​alegorijski element​i (odvraćanje od ovozemaljske ljubavi
prema ljubavi prema Bogu i Istini.)
- ima izrazito kršćansko-teološko zančenje
- spominju se i druge teme: problemi turske opasnosti, odnarođivanje, književna
kultura na hrvatskom jeziku…
- Planine su zanimljiv književni oblik koji tematizira brojne intelektualne duhovne
probleme renesansnog čovjeka
- Dubrovnik Mavro Vetranović
- jedan od najplodnijih hrvatskih renesansnih pjesnika
- pisao je: religizno-refleksivnu liriku, moralno-političku satiričku poeziju,
maskarate, ​crkvena prikazanja​, ​mitološke i biblijske dramske prizore
- religiozno-alegorijski spjev ​Piligrin ​opisuje fantastično putovanje nesretnog
Piligrina

Moja plavca
- metaforičko-alegorijska pjesma
- opisuje pjesnikov život, nevolje te želju za smrću
- život=lađa, plovidba po uzburkanome moru=životni put​ topos​ (opća
mjesta europske pjesničke baštine antičkog podrijetla)

Pjesanca u pomoć poetam​- pjesnički credo renesansnog čovjeka


- usporedba pjesništva sa slikarstvom i lončarstvom
- pjesništvo je vještina i umijeće

Drama:

- starozavjetna i novozavjetna tematika


- Suzana čista, ​Posvetilište Abramovo​, Kako brata prodaše Jozefa, Od poroda
Jezusova (prikazanja)
- mitološka drama: Orfeo​ (Euridika se nije držala dogovora i upropastila moguću
sreću)
- Vetranović njeguje tradiciju hrvatske i europske srednjovjekovne kulture

O posvetilištu Abramovu

- prikazanje
- dvostruko rimovani dvanaesterci
- bogata dramaturuška struktura, čvrsto karakterizirani likovi
- likovi izražavaju svoje osjećaje, patnje i tuge - renesansno shvaćanje
čovjeka

Brne Karnarutić- Zadar


- (1515.-1573.)
- Izvarsita ljubav i napokon nemila i nesrićna smrt Pirama i Tizbe ​(Obrada
Ovidijeve metamorfoze)

- napisao prvi hrvatski ep koji opjevava sigetsku bitku i tragičnu pogibiju


Nikole Šubića Zrinskog i hrabrih branitelja Sigeta ​(1566.):
- Vazetje Sigeta grada ​(Mleci, 1584.)
- građa se temelji na kronici o sigetskoj bitci: Podsjedanje i osvojenje Sigeta
Ferenca Črnka (sudionik bitke)
- Vazetje Sigeta grada sastoji se od​ 4 d​ ijela: -
- 1. dio opis glavnih sudionika povijesnog događaja- sultana Sulejmana i
N.Š.Zrinskog
- 2. dio priprema turse vojske za napad i Hrvata za obranu
- 3. dio pripovijedanje o tijeku sigetske bitke
- 4. dio Turci provalili u grad, pogibija N.Š. Zrinskog
- dvostruko rimovani dvanaesteraci
- kronološki poredak događaja
- epska objektivnost
- pridržava se načela kompozicije i stila vergilijanske epike
- povijesna zbivanja- opsadu i pobjedu Turaka - tumači kršćansko-moralistički
(kazna za grijehe)
- Ep je posvećen​ Jurju Zrinskom​, sinu sigetskoga branitelja

Petar Hektorović - Hvar

- (1487.-1572.)
- dao je izgraditi renesansni dvorac​ Tvrdalj
- u mladosti je pisao ljubavnu poeziju koja nije sačuvana
- pisao je brojne poslanice

- Ribanje i ribarsko prigovaranje


- prvo svjetovno, mimetičko, realistično putopisno djelo hrvatske
književnosti
- objavljno u Veneciji 1568.
- književna vrsta: ​poslanica, ribarska ekloga, idilični spjev, realistično izvješće
s puta ili dokumentaristički putopis
- opisivanje i naracija, dijalozi
- tri dijela u kojima opisuje trodnevno putovanje od Hvara do Brača i Šolte na
kojem su ga pratil​i Paskoje Debellja, Nikola Zet i djeti​ć
- opisi pejzaža domovine koji nadahnjuju Hektorovića
- mudre izreke priprostih ribara
- pjesme koje su ribari pjeval: dvije ​bugarštice​ ( balada o Marku Kraljeviću i bratu
mu Andrijašu, u kojoj se tematizira motiv bratoubojstva i bugarštica o Radosavu
Siverincu) i tri kratke pjesmice
- spoj umjetničke i folklorne književnosti

Mikša Pelegrinović - Hvar


- 1500.-1562.
- autor je​ maskerate Jeđupka​, iako se smatralo da je autor Andrija Čubranović
Zlatar
- Maskerata
- talijanska poezija koja je cvala u Firenci na dvoru Lorenza Medicija
- oblik pjesme koju je govorila maskirana osoba karakterizirajući određeno
zanimanje ili narodnost
- Jeđupka
- Jeđupka=Ciganka=maska
- kompozicija: 6 sreća, u osmeračkim katrenima
- Jeđupka proriće budućnost i daje savjete mladim gospođama
- u šestoj sreći maska pada s Cigankina lica te se otkrila lirski subjekt koji se na
petrarkistički način obraća svojoj dragoj optužujući ju plaho, kao sramežljiv
ljubavnik, za neharnost i nagovarajući je na ljubav.

Marin Držić-Dubrovnik

- književni je rad započeo pišući ljubavne pjesme


- piše dramska djela, te postaje ​najizvođeniji dubrovački dramatičar
- djela izvodile dramske družine ​(Pomet-družina, Njanjarsi i Gardzarija​)
- pastirske igre:​ Tirena, Venera i Adon i Grižula (kontrast između idiličnog svijeta
vila i pastira i seljačkog, priprostog svijeta)
- Pokladna komedijica:​ Novela od Stanca (suprotstavljanje mentaliteta; selo-grad,
mladi-stari na čemu se temelji komično i smiješno)
- Komedije:​ Dundo Maroje, Arkulin, Skup, Tripče de Utolče (bogati i složeni
zapleti, smiješni i komični međuljudski odnosi)
- Tragedija:​ Hekuba

Novela od Stanca
-dvostruko rimovani dvanaesterci,
- elementi farse i pastorale
- generacijski sukob (mladost -starost)
- jedan čin, sedam prizora
- likovi: Vlaho, Miho, Dživo Pešica, Stanac i maskari
- mjesto radnje: ispred fontane u Dubrovniku
Dundo Maroje
- eruditna (poučna) komedija
- komedija karaktera, situacije, intrige i konverzije
- dva prologa i pet činova
- tema: sukob Dunda Maroja i Mara Marojeva oko dukata (sukob generacija)
- mjesto radnje: trg u Rimu
- likovi: Dugi Nos, Dundo Maroje, Maro Marojev, Ugo Tudešak, Laura, Bokčilo,
Popiva, Pomet Trpeza, Petrunjela, našijenci i stranci

Zbornik Nikše Ranjine


- najstariji lirski zbornik hrvatske svjetovne lirike
- pjesme od djetinjstva skupljao Nikša Ranjina
- petrarkističke pjesme ljubavne tematike
- Kompozicija: dva dijela
- 1. dio pjesme Šiška Menčetića i Džore Držića​ složene abecednim redom
- 2. dio nepoznati autor​i (Odiljam se)
- 12 pjesama nazvanih​ Pjesme na narodnu ​(tako ih je nazvao kasniji priređivač
zbog sličnosti s narodnim pjesmama)
- Odiljam se
- nastala po uzoru na bugaršticu zbog duga stiha
- u obliku monologa opjevava se odlazak dragog i molba dragoj da ostane vjerna

You might also like