Ivan Gundulić, Dubravka

Obilježja antike koje vidimo u djelu Dubravka je postupak uvođenja u radnju in medias res
također sam uvod podsjeća na invokaciju ( obraćanje Danici), spominje se bog Lero koji
predstavlja deus ex machina to je latinska izreka za osobu koja se pojavi u pravo vrijeme i
popravi nešto ili neku situaciju, a bog Lero sprječava vjenčanje Dubravke s ružnim i bogatim
Grdanom. Obilježja koja vidimo u renesansi da je radnja smještena u neko mitsko, pogansko
vrijeme sreće i blagostanja, u vrijeme koje je po svojim obilježjima podsjeća na zlatni vijek
čovječanstva. Priroda je prikazana na idiličan način kao i dvoje mladih Miljenko i Dubravka
koji su opisani i izgledom i karakterno savršeni. Spominju se i mitološka bića, vile koje su
karakteristične za hrvatsku renesansu.Ivan Gundulić koristi i barokne figure u Dubravci.
Najprije se mogu prepoznati mnogi epiteti, zatim inverzije, anafore, epifore, kako bi djelo
bolje izgledalo i zvučalo. Najvažnije za ovo djelo su metafora i alegorija zato što djelo zapravo
u cijelosti prikazuje Dubrovnik u 17. stoljeću u prenesenom značenju. Karakteristikom
baroka smatra se traženje za nečim novim, drugačijim, ponekad i neočekivanim. Te elemente
vidimo zato što se u Dubravci prepliću 3 književna roda ; epika, lirika i drama, Dubravka se
smatra pastoralnom melodramom, a melodrama se prvi put pojavljuje u baroku, također
isprepliće se tragično i komično kao i lijepo i ružno vidimo da je mladi par Miljenko i Dubrava
su savršeno opisani, a Grdan kao ružan. Također Gundulićevim korištenjem puno stilskih
figura ostvaruje se kićenost i pretjeranost što je karakteristično za sam barok.
ANAFORA: „ gdi u slatki sok teče i gori ljuveno;
Gdi me još sve čeka me dobro uzdano,…“
INVERZIJE: „ Obraz moj i čelo i bistra voda umiva,“
„Livade su uzeli odjeću zelenu.“
Prožeti su književni antike; invokacija i in medias res
„Objavi, Danice, jasni zrak objavi,
čuj tihe vjetrice u ovoj Dubravi;
pršat su počeli po listju zelenu
zovući dan bijeli i dzoru rumenu.
O zvijezdo, najdraži od neba uresu,
ukaž' se, ukaži! Raskoše tve gdje su?
Žuđena Danice, objav' se, objavi!“
 Književne stilove renesanse vidimo jer u invokaciji opisuje moć i ljepotu Danice kao i ljepotu
i sklad prirode odnosno tzv. Dubrave ( on misli na Dubrovnik) i Dubravku uspoređuju s vilom
predstavljaju ju kao savršenu , također cijelo vrijeme slavi slobodu Dubrave i time zapravo
možemo reći da zagovara hedonizam.
Dubravka
Dobra pastirica, vodi ostale vile, njezina je prirodna ljepota, a dobrota uzor ostalima,
simbolizira Dubrovačku republiku. ( idealni renesansi čovjek koji je uzor ostalim ljudima)
"...ti najljepša, ti najdraža bez cvijeta si cvijet od vila..."
"O Dubravko, ljepša vele od svijeh vila u Dubravi, tebe misli moje žele, ma se ljubav tobom
slavi."
“O lijepa, o draga, o slatka slobodo…”

Književne stilove baroka koje uočavamo je pretjerana kićenost stilskim figurama ; prije
navedene. Također mnogi likovi su pobožni pogotovo Miljenko, a Crkva je u središtu u
vrijeme baroka.
ANAFORA: „ gdi u slatki sok teče i gori ljuveno;
Gdi me još sve čeka me dobro uzdano,…“
INVERZIJE: „ Obraz moj i čelo i bistra voda umiva,“
„Livade su uzeli odjeću zelenu.“
I mnogi epiteti.