Esej iz psihologije

UČENJE

1
Sadržaj:

Uvod.................................................................................................................................... 3.

Okusna averzija................................................................................................................... 3.

Ivan Pavlov zvoni................................................................................................................. 4.

Podražaji i reakcije u klasičnom uvjetovanju: BP, UP, BR, UR............................................. 4.

Gašenje i spontani oporavak ............................................................................................. 4.

Generalizacija i diskriminacija............................................................................................ 5.

Uvjetovanje višeg reda...................................................................................................... 5.

Slučaj malog Alberta : povjest slučaja o klasičnom uvjetovanju čuvstvenih

reakcija................................................................................................................................ 5.

Preplavljivanje i sustavna desenzibilizacija......................................................................... 5.

Protuvjetovanje.................................................................................................................. 6.

Operativno uvjetovanje...................................................................................................... 6.

Edward L. Thorndike i zakon efekta ................................................................................... 6.

B. F. Skinner i potkrepljivanje ............................................................................................. 6.

Jedinice ponavljanja „Skinnerova kutija“............................................................................ 6.

Prva ispravna reakcija ......................................................................................................... 7.

Vrste potkrepljivača ............................................................................................................ 7.

Gšenje i spontani oporavak kod operantnog uvjetovanja ................................................... 7.

Potkrepljivači naspram nagrada i kazni................................................................................. 7.

Razlozi zbog kojih trebamo izbjegavati kazne ...................................................................... 7.

Upotreba učenja izbjegavanjem s ciljem spašavanja dječijeg života .................................... 7.

Primjena operantnog uvjetovanja ........................................................................................ 8.

Kognitivni faktori u učenju .................................................................................................... 8.

Latentno učenje ..................................................................................................................... 8.

Učenje opažanjem.................................................................................................................. 9.

Literatur .................................................................................................................................. 10.

2
Uvod
Ako nam se neko jelo zgadilo, averzija prema njemu može trajati godinama.

Pse možemo naučiti da luče slinu na zvuk zvona.

Psiholozi su pomogli jednom djetetu da se riješi straha od kunića hraneći ga slatkišima dok mu je
kunić prilazio.

Tokom 2.Svjetskog rata jedan je psiholog izradio planove za treniranje golubova da novodi projektil
na cilju.

Kazne ne djeluju.

Štakore možemo naučiti da stoje na stražnjim nogama prelaze preko mostića, uspinu se ljestvama,
predalama tjeraju mali autić i sve to određenim redosljedom.

Psiholozi su uspjeli razviti postupak kojim su gotovo do smrti neuhrajeno 9-mjesečno dijete nučili da
prestane povračati.

Ako želimo nešto naučiti, moramo činiti pogreške.

OKUSNA AVERZIJA

Okusna averzija je primjer klasičnog uvjeovanja.Klasično ujetovanje omogućava rganizmu da aniciira

neki događaj.Klasično uvjetovanja tumači nam kako organizmi predviđaju, anicipiraju događanja u
svojoj okolini, a operativno uvjetovanje nam govori što tada čine s tim anticipaacijama.

Istina ili zabluda?

Istina je da nam se neka hrana koja nam se zgadila može storiti gađenje koje traje godinama.

KLASIČNO ILI OPERATINO UČENJE su dva oblika učenja.

Kod nižih organizama ponašanje je većinom instiktivno, to jeste urođeno.

Ribe već od rođenja znaju plivati: losos se nakon što je odrastao i proveo godine krstareći morem,
instiktivno vraća u brzake gdje je rođe da tamo položi svoja jaja. Crvendač instiktivno zna pjevati
pjesmu svoje vrste i graditi gnijezdo. Štakori se instiktivno pare i podižu svoja mladunčad. No kod
ljudi, njihova različita i složena ponašanja većinom su naučena uz pomoć iskustva. Iskustvo je bitno
kada učimo hodati ili kada stičemo govor svojih roditelja ili društva u kojem živimo. Mi učimo čitati,
izvoditi matematičke račune i u mislima rotirati geometriske likove. Učimo da u stanju gladi tražimo
onu vrstu hrane koja je uobičajna u našoj kulturi. Stekli smo naviku da jutro započnemo kafom, čajem
ili nekim drugim napitkom. Mi učimo i koja se ponašanja smatraju društveno prihvatljivima, a koja se
smatraju nepoželjnima. Naše obitelji i zajednice u kojima živimo daju nam verbalne upute, svojim
ponašanjem pružaju primjer, nagrađuju nas i kažnjavaju, nastojeći nas naučiti da se pridržavamo svih
moralnih pravila ponašanja. Katkad su naša iskustva tjekom učenja direktna, ali možemo učiti i na
iskustvima drugih ljudi.

3
Sa biherviorističkog stajališta, učenje definirano kao relativno trajna promjena ponašanja do koje
dolazi iskustvom. Učenje je definirano promjenama koje se prepoznaju.

S kognitivističkog stajališta, učenje uključuje procese pomoću kojih iskustvo doprinosi relativno
trajnim promjenama u načinu na koji organizam mentalno predočava svoju okolinu. Međutim, učenje
je i definirano kao unutarnji proces, a ne kao proces koji možemo izravno prmatrati.

IVAN PAVLOV ZVONI

Niže životinje također uče povezati događaje, kao što je to pokazao ruski fiziolog Ivan Pavlov (1849-
1936) u svom istraživanju na labaratoriskim psima. Pavlov je nastojao pronaći živčane receptore koji
dovode do reakcija žlijezda slinovnica. No njegovi su napori bili otežani čijenicom da su psi lućili slinu i
u neželjeno vrijeme, kao npr.u čašu kada je laboratosriski asistent nehotice zazveketa posudicama za
hranu. Zbog svog biološkog ustroja, pas će lučiti slinu ako mu se mljeveno meso stavi u usta. Takvo
slinjenje na mjljeveno meso nije naučeno već je refleksno.

Refleks je jednostavna ne naučena reakcija na podražaj.

Podraža je događaj u okolini koji izaziva reakciju organizma.

Uvjetna reakcija je u klasičnom uvjetovanju naučena reakcija na neki uvjetni podražaj.

Kada je psu na jezik stavljeno mljeveno meso, pas je lučio slinu. Pavlov je taj postupak ponovio
nekoliko puta, ali uz jednu razliku : oko pola sekunde prije davanja mesa on je zazvonio svaki put sa
jednim zvoncem. Nakon što je više puta „upario“ meso sa zvoncem, Pavlov je zazvonio ali nije psu
dao meso. Ipak, pas je počeo sliniti. Naučio je sliniti na zvuk zvona.

Bihervioristi tumače ishod klasičnog uvjetovanja u terminima vidljibih uvjeta učenja. Oni klasično
uvjetovanje definiranju kao jedinstven oblik učenja, u kojem neki podražaj počinje izazivati reakciju
koja se inače izaziva nekim drugim podražajem, i to onda ako ponovljeno uparujemo oba podražaja.

Podražaji i reakcija u klasičnom uvjetovanju: BP, UP, BR i UR

U maloprije opisanom pokusu mesni prah predstavlja ne naučeni ili bezuvjetni podražaj (BP). Lučenje
sline na mesni prah je ne naučena ili bezuvjetna reakcija (BR). Zvonjenje zvona bi moglo kod psa
izazvati refleks orijentiranja, zato što predstavlja nešto novo u okolini. No zvonjenje još nije bilo
povezano s hranom. Tada, ponovljenim povezivanjem zvono sa mesnim prahom, zvonjenj postaje
naučeni ili uvjetni podražaj (UP) za lučenje sline. Slinjenje kao reakcija na zvono (to jeste na UP) je
naučena ili vjetovana reakcija (BR). Uvjetovana reakcija (UR) sliči bezuvjetnoj reakciji (BR), ali reakcija
izazvana uvjetnim podražajem (UP) je po definiciji uvjetovana (UR), a ne bezuvjetna reakcija (BR).

Gašenje i spontani oporavak

To su karakteristike uvjetovanja, koji organizmima pomažu u prilagodbi mjenjanjem njihovih

očekivanja ili predodžbi o njihovoj okolini.

GAŠENJE u klasičnom uvjetovanju gašenje je proces kojim uvjetni podražaji (UP) gube sposobnost
izazivanja uvjetnih reakcija (UR), jer uvjetovani podražaji nisu više vezani uz bezuvjetne podražaje. U

4
svojim ekspretimentima sa gašenjem uvjetovanih reakcija Pavlov je ustanovio da ponovljeno
zadavanje uvjetovanog podražaja ( zvuk zvona ) bez uvjetnog podražaja (mesni prah) dovodi do
gašanja uvjetovane reakcije. Lučenje sline na zvuk zvona (UR) bilo je ugašeno već nakon nekoliko
navrata u kojima je zvono zvonilo (UP), ali nije bilo pračeno mesnim prahom (BP), što se naziba faza
gašenja. Nakon 10 pokušaja gašenjea uvjetovana reakcija (slinjenje na zvuk zvona) potpuno se
ugasila.

Generalizacija i diskriminacija

Generalizacija kod uvjetovnja, tendencija da se neka uvjetovana reakcija izazove podražajima koji
sliče podražaju na koji je reakcija bila uvjetovana.

Diskriminacisko učenje to je učenje organizma da reagira na naučeni način samo na jedan iz niza
sličnih podražaja, što se postiž tako da se mijenjaju podražaji, ali se samo jedan on njih poprati
uvjetnim podražajem.

Diskriminacija kod uvjetovanja sklonost organizma da razlikuje pravi uvjetni podražaj od niza sličnih
podražaja koji ne navješčuju bezuvjetni podražaj.

Uvjetovanje višeg reda

Kod uvjetovanja višeg reda ranije neutralni podražaj počinje, nakon ponovljneog uparivanja s
podražajem koji je već postao uvjetni podražaj i sam djelovati kao UP.

Prema bihervioristima postupak klasičnog uvjetovanja u kojem neki raniji neutralni podražaj zbog
ponovljenog uparivanja sa svojedobno uvjetovanim podražajem počinje izazivati reakciju koja je
predhodno bila izazvana tim uvjetnim podražajem.

Prema kognitivističkim psiholozima učenje odnosa među događajima od kojih nijedan ne izaziva neku
ne naučenu reakciju.

Slučaj malog Alberta: povjest slučaja o klasičnom uvjetovanju čuvstvenih reakcije

Čuvstvene reakcije,poput straha, mogu se steći na temelju načela klasičnog uvjetovanja. Dječak na
kojem.su to demonstirali poznat je u psihologiji pod imenom mali Albert. Albert je u periodu od 11
mjeseci bio jako ravnodušno dijete, ali je uživao u igri sa bijelim laboratoriskim štakorom. Watson je
nekoliko puta, dok se Albert igrao sa štakorom, iznad djetetove glave udario dvjema čeličnim šipkama
i tako ga preplašio. Poslije 7 ponovljenih uparivanja, Albert se počeo bojati štakora. Bojao se i sličnih
predmeta. Gašenje straha bi zahtjevalo promatranje štakora bez bolnih i neugodnih posljedica.

Preplavljivanje i sustavna desenzibilizacija

Dvije bihervioralne metode za samnjnje straha temelje se na principu gašenja kod klasičnog
uvjetovanja. Preplavljivanje se sastoji izlaganjem klijanta zastrašujućim podrazajem sve dok se
reakcija straha ne ugasi. Albert bi se mogao držati u blizini štakora sve dok se njegiv strah ne bi u
potpunosti ugasio. Preplavljivanje uopšte nije ugodna metoda, zbig toga se češće kosriti sustavna
desenzibilizacija. Kada bi mali Albert bio potpuno opušten moglo bi mu se dat da gleda slike štakora
ili se omogućiti da izdaleka gkeda štakora. Desenzibilizacija je jako učinkovita, iako traje duže od
preplavljivanja.

5
Protuuvjetovanje

To je tehnika smanjivanja straha kod koje se ugodni podražaji povezuju s podražajima koji izazivaju
strah, čime zastrašujući podražaji gube svoja neugodna svojstva

Dvogodišnji Petar se silno bojao kunića. Jenesov je organizovao da se Petru dok.radi omiljene
aktivnosti postepeno približava kunić. Kunić se postepeno približavao Petru, a on ga je istodobno
dodirivao jedući kolače. Jedenje kolača i strah su nespojivi, pa.je jedenje kolača peotuuvjetovalo
strah.

Operativno uvjetovanje

Kod operativnog uvjetovanja koje se naziva i instrumentalno uvjetovanje organizam uči određeno
ponašanje zbog posljedica tog ponašanja.

Edward L. Thorndike i zakon efekta

1890-ih godina, Edward je kao svoje ispitanike u eksperimentima učenju pomoću pokušaja i
pogrešaka. Edward je mačke stavljao u posebno konstruiran kavez. Ako bi povukla uzicu mogla je
doći do zdjelice sa hranom. Kada bi mačka bivala prvi put stavljena u kavez pokušala bi se provući
kroz rešetke, grebala bi i grizla rešetke. Takvim slučajnim pokušajima i pogreškama obično bi nakon
3-4minute uspjela povući uzicu i doći do zjedjelice sa hranom. Međutim ponavljanjem istog postupka
trajalo bi nešta kraće. Nakon 7 ili 8 puta ponavljanja mačka bi odmah povukla uzicu.

Ponašanje po principu pokušaja i pogrešaka – ponašanje u nekoj novoj situaciji koji se pojavljuje
prije primanja nagrade ili potkrepljena.

Zakon efekta – Thorndikeov princip prema koje se reakcije „opisuju“ nagradama, a „brišu“ kaznama.

B.F Skinner i potkrepljivanje

Skinner opisuje kako je jedna od njegivih nastojanja tjekom rata bio i projekt „Golub“. Tjekom Drugog
Svjetskog rata Skinner je predložio da se golubovi uvježbaju u navođenju projektila na ciljeve. Tokom
uvježbavanja golubovi bi za kljucanje po ciljevima na ekranu bili potkrepljivani zrnevljem hrane. Kada
to jednom nauče bit će stavljeni u projektile. Međutim, to je plan, koji je zbog nečeg bio nazvan
Pelikan umjesto GGolub, bio odbačen oprema goluba bila je suviše nezgrapna pa, na Skinnerovu
žalost njegov prijedlog nije shvaćen ozbiljno.

Jedinice ponašanja, „Skinnerove kutije“ i kumulativni pisači

U svom najutjecajnije djelu Ponašanja organizma. Skinner je proveo mnoge teoriske i tehnološke
inovacije. Između ostalog, koncentrirao se na izdvojene oblike ponašanja, poput pristiskanja poluge,
kao na jedinice ili tipove ponašanja koje treba istraživati. U svrhu uspješnog proučavanja operativnog
uvjetovanja Skinner je konstruirao poseban kavez za životinje koji su ostali psiholozi nazvali
„Skinnerova kutija“. U početku štakor njuška naokolo po kavezu, slučajno se krečući amo-tamo. Kad
se organizmi ponašaju po slučaju,one reakcije koje su dovele do poželjnih posljedica za organizam

6
počinju se sve češće pojavljivati. Ponašanja koja ne dovode do poželjnih posljedica pojavljuju se sve
rjeđe. Štakor prvi put pritišće polugicu sasvim nehotice. No, zbog tog pritiska na polugicu kuglica
hrane pala je u kavez. Ta kuglica hrane povećala je vjerovatost da će štakor polugicu pritisnuti
ponovno. Stoga se za kugliu hrane kaže da ja poslužila kao potkrepljenje za pritiskanje poluge.

Prva „ispravna“ reakcija

Kod operativnog uvjetovanja od male važnosti kako dođe do prve reacije koja bude potkrepljena.
Organizam na tu reakciju može naići sasvim slučajno, kao što se događa kod slućajnog učenja.

Vrste potkrepljivača

Pozitivni potkrepljivaći to je potkrepljivač koji kada je prisutan povećava čestinu naučene reakcije.

Negativni potkrepljivač to je potkrepljivač čije uklanjanje povećava čestinu naučene reakcije.

Primarni potkrepljivač to je ne naučeni potkrepljivač.

Sekundarni potkrepljivač to je podražaj koji postaje potkreplijvač zbog svoje povezansti s već
utvrđenim potkrepljivačem.

Gašenje i spontani oporavak kod operantnog uvjetovanja

Kod operantnog , kao i kod klasičnog uvjetovnja, gašenje je proces tjekom kojeg podraaji gube
sposobnost izazivanja naučenih reakcija, jer se događaji koji su sljedili nakon podražaja više ne
događaju.

Potkrepljivači naspram nagrada i kazni

Nagrada, kao i potkrepljivači, su podržaji koji povećavaju čestinu određenog ponašanja. Ali nagrade
se također smatraju i ugodnim događajima. Do popisa potkrepljivača dolazimo empiriski, opažanjem
koje vrste podražaja povećavaju česinu ponašanja. Kazne su neugodni podražaji koji zatomljuju ili
smanjuju čestinu ponašanja nakon kojih su usljedile.

Razlozi zbog kojih bi trebali izbjegavati kažnjavanje:

Kazna sama po sebi ne ukazuje na alternativni prihvatljvi oblik ponašanja, organizam oji je kažnjen
mož pobjeći iz situacije, oštro kažnjavana djeca mogu pobjeći od kuće, izostajati iz školeili čak
prekinuti školovanje, kažnjavanje ože izazvati srdžbu ili hostilnust, primjerene kazne gotovo će uvijek
potisnuti nepoželjno ponašaje, ali uz koju cijenu ?

Program fiksnog odnsa to je program u kojem se potkrepljivanje daje nakon određenog broja tačnih
reakcija.

Program varjabilnog odnosa ro je program u kojem se potkrepljivanje daje nakon različitog broja
tačnih reakcija.

Oblikovanje to je postupak za podučavanje kompleksnog ponašanja koji od početka potkrepljuje

svako približavanje ciljnom ponašanju.

7
Primjena operativnog uvjetovanja

Operativno uvjetovanje, kao i kalsično uvjetovanje, nije samo neki ekzotični laboratoriski postupak.
Mi svakodnevno koristimo operativno uvjetovanje u svojim nastojanjima da djelujemo na druge
ljude. Operativno uvjetovanje može igrati određenu ulogu i kod stvaranja stavova.

Uvježabavanje pomoću biloške povratne veze

Primjena biološke povratne veze temelji se na načelima operativnog uvjetovanja. Tjekom

uvježbavanja, ljudi i životinje nauče kontrolirati neke autonomne reakcije kako bi dobili potkrepljenje.

Tehnika upotrebe žetona to je potkrepljivanje poželjnih oblika ponašanja kod osoba koje se nalaze u
nekoj kontroliraoj sredini (bolnice,zatvori), žetonima (sekundarnim potkrepljivačima), koji se mogu
zamijeniti za neke druge potkrepljivače.

Upotreba učenja izbjegavanjem s ciljem spašavanja dječijeg života

Tehnike uvjetovanja upotrebljavane su i kod djece koaj su još premala ili u suviše teškom stanju da bi
mogla verbalno komunicirati. Izvještaj Lang i Melamed o 9-mjesečnom dječaku koji je stalno
povraćao 10 do 15 minuta nakon obroka. Lječnici nisu mogli pronaći niakkav medicinski razlog.
Psiholozi su pažljivo morili dječaka kako bi otkrili prve tjelesne znkove koji su kazivali da će docći do
povraćanja. Kada se dijete neposredno prije povraćanja napelo, začuo bi se zvuk nakon kojeg je
usljedio bolan, ali bezopasan elektični udar. Dijete je pračeno godinu dana i utvrđeno je da je
prestalo povraćati i da je dobilo na težini.

Programirano učenje to je jedna od metoda učenja u kojoj se kompleksni zadatci raščlanjuju na

jednistavne korake, a svaki od tih koraka potkrepljuje. Pogreške se ne potkrepljuju.

Kognitivni faktori u učenju

Ti kognitivni faktori nisu nužno ograničeni samo na ljude, iako su ljudi, jedina bića koja o njima mogu
razgovarati.

Teorija kontingencije: dodirivanjeili kontingencija

Bihervioristi i kognitivistički psiholozi tumače pojave koje se zbivaju tjekom uvjetovanja na različite
načine. Bihervioristi tumače iskod klasičnog uvjetovanja kontiguitetom to jeste dodirom među
podražajima koji se zadaju. Kognitivistički psiholozi tumače kalasično uvjetovanje načinima na koje
podražaji informiraju organizam o promjenama koje mora učiniti u svojim mentalnim prezentacijama
okoline.Teorija kontingencije to je stajalište prema kojem do učenja dolazi kad podražaji daju
informaciju o vjerovatnosti pojave drugih poražaja.

Latentno učenje

Skriveno ili prekriveno .Mnogi bihervioristi tvrde da organizmi mogu naučiti samo one reakcije, ili
samo ona operantna ponašanja za koja su bili potkrepljivani. Tolmn je uvježbao štakore da prolaze
kroz labirint kako bi stigli do standardnog cilja – hrane. Drugim je štakorima jednostavno omogućio
da nekoliko dana istražuju labirint, bez ikakvog cilja na kojem se nalazila hrana ili kakva druga
nagrada. Nakon što su ti nenagrađivani štakori istraživali labirint kroz dest dana, stavljena je hrana na
udaljeni kraj labirinta. Nenagrađivani štakori stigli su do zdjelice s hranom nakon samo jednog ili dva

8
potkrepljena pokušaja, podjednako brzo kao i štakori koji su od početka bili potkrepljivani. Tolman je
zaključio da su štakori da sz štakori učili o labirintu i onda kad su nenagrađivani po njemu samo
švrljali. Tolman je razlikovao učenje i postignuće.

Učenje opažanjem

Učenje opažanjem može biti odgovorno za većinu ljudskog učenja. Učenje opažnjem ne stjeće se
mehanički pomoću potkrepljenja. Učenje opažanjem je stjecanje znanja i vještina opažanjm drugih
(moela), a ne neposrednim iskuszvom.

LITERATURA:

Spencer A. Rathus. (1985). Essentials of psycology. New Jersy : Harcourt Brace College Publishers