SVEUCILISTE U MOSTARU

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

STUDIJ FIZIOTERAPIJE

SEMINARSKI RAD - UVOD U FIZIOTERAPIJU

VOJTA TERAPIJA

MOSTAR , 2023
 1. STO JE TO VOJTA TERAPIJA?

Vojta terapija je terapija kod koje u tocno odredenim polozajima(polozaj

na ledima, boku i potrbusni polozaj), pritiscima na tocno odredena

mjesta (ta mjesta se zovu zone podrazavanja i ima ih ukupno 10 na

tijelu) izazivamo aktivaciju misica u cijelome tijelu.

Utemeljitelj je prof. Vaclav Vojta (1917.-2000.), ceski neurolog. Pri

radu s djecom oboljelom od cerebralne paralize proucavao je

refleksnu lokomociju, posturalne reakcije, primitivne reflekse i

spontanu motoricku aktivnost.

Vojta je smatrao kako je zivcani sustav otvoren sustav u kojem je

prisutna osnovna filogenetska organizacija na razlicite podrazaje koji

mogu djelovati na funkcioniranje i anatomsku maturaciju zivcanog

sustava.Terapija se temelji na "refleksnom kretanju" i modificira

refleksnu aktivnost malog djeteta te usmjerava neuromotorni razvoj

prema fizioloskom i inducira drugaciju centralnu neurolosku aktivnost

koja daje pacijentu novu percepciju tijela. Pri tome vazan udio ima

misicna propriocepcija. Vojta pristupom postize se modifikacija spinalnih

automatizama na razini ledne mozdine. Temelji se na refleksnom

kretanju i razvoju plasticiteta mozga. Utjece se na kontrolu disanja,

povecanje vitalnog kapaciteta, kontrolu neurovegetativnih rekacija i

omogucuje se harmonican rast lokomotornog sustava te sprijecava

razvoj kontraktura.

2. VOJTA KONCEPT

Sastoji se od 2 dijela:

• KINEZIOLOSKE DIJAGNOSTIKE - Sastoji se od procjene

spontane motorike i uspravljanja (posturalna aktivnost),
polozajnih reakcija (posturalna reaktivnost) i refleksa.
• TERAPIJE

3. PROCJENA SPONTANE MOTORIKE

Spontana motorika u prvoj godini zivota temelj je kinezioloske

dijagnostike i terapije po Vojti. Preduvjet je dobro poznavanje

ontogeneze idealnog razvoja motorike s naglaskom na idealnu, a ne

normalnu motoriku. Pojam normalnog je neodreden, uz uvazavanje

varijacije slijeda vremenskog javljanja pojedinih aktivnosti i kvalitete

motorickog odgovora.
Idealno je uvijek samo jedno i odredeno cemu treba teziti pri procjeni

odstupanja i planu postavljanja terapijskih ciljeva.

Karakteristike motoricke ontogeneze:

• Slijed je genetski preprogramiran

• Oodvija se nesvjesno
• Odvija se automatski
epicond, med. humeri
scapula
face side epicond. med. femori

calcaneum
zone acromion

tronc-trunk zone gluteus

nape side
styl.radn

face side
support on the elbow- lateral step of the limb
(isometric activity) (phasic activity)

head rotation
to the
nape side supportidiagonal

push against resistance

lateral step of the limb (isometric activity)
nape side (phasic activity)
 4. PROCJENA POLOZAJNIH REAKCIJA

Na osnovu normalnih polozajnih reakcija procjenjuje se:

• Stupanj zrelosti posturalne reaktivnosti

• Normalna posturalna funkcija sredisnjeg zivcanog sustava
• Stanje razvoja djeteta

Abnormalne polozajne reakcije mjerilo su posturalne abnormalnosti

odnosno cerebralnih smetnji koordinacije. Ispituje se 7 polozajnih

reakcija, a one predstavljaju provocirana refleksna drzanja i pokrete na

odredene promjene polozaja tijela. Svih sedam polozajnih reakcija

odvija se u razlicitim fazama koje odgovaraju razlicitom stupnju razvoja.

Razlikujemo sljedece polozajne reakcije:

1. trakcijska reakcija
2. aksilarna suspenzija

3. Landau reakcija

4. Vojtina reakcija

5. reakcija vodoravne suspenzije po Collisu

6. reakcija okomite suspenzije po Peiper-Isbertu

7. reakcija okomite suspenzije po Collisu

5. VOJTINA REAKCIJA
 6. PROCJENA REFLEKSA

Primitivni refleksi i njihova dinamika. Pri procjeni potrebno je paziti na

objektivnost te na procjenjivanje dinamike.
Ispituju se:

• Babkin - perzistira do 4. tjedna starosti - Pritisak na dlan

novorodenceta uzrokuje otvaranje usta i fleksiju glave.
• Refleks hvata dlana (do 6 mjeseci) - Dijete kratko drzi predmet ili
prst ispitivaca ako mu se stavi u ruku.
• Fenomen lutkinih ociju (do 4. tjedna starosti) - Testira se u
supiniranom polozaju polaganim okretanjem glave na jednu
stranu. Oci novorodenceta ostat ce nepomicne, nece pratiti
pokret.
• Rooting (do 3 mjeseca) - Novorodence okrece glavu prema
svemu sto mu dodiruje obraz ili usta, sve dok ne nade taj objekt.
• Refleks trazenja usnama (do 3 mjeseca) - Refleks se izaziva
dodirivanjem obraza, na sto dijete okrece glavu na tu stranu i
hvata svojim usnama ono sto ga je taklo.
• Refleks sisanja (do 3 mjeseca) - Izaziva se dodirom po usnicama
i obrazu u kutu usana, ili stavljanjem prsta u usta. Dijete pocinje
refleksno sisati.
• Automatski hod (do 4 tjedna starosti) - Kada se novorodence
uspravi na noge, ono cini nekoliko simetricnih koraka, a cak je u
stanju i prekoraciti preko prepreke.
• Ekstenzorni udar noge - do 4. tjedna starosti
• Suprapubicni ekstenzorni refleks (do 4. tjedna starosti) - Na
lagani pritisak suprapubicne regije s natkoljenicom u unutarnjoj
rotaciji spontano dolazi do ekstenzije potkoljenice i plantarne
fleksije stopala.
• Ukrizeni ekstenzorni refleks (do 7. tjedana) - Testira se u
supiniranom polozaju, donji ekstremiteti su u ekstenziji. Jednu
nogu potrebno je drzati u ekstenziji, a suprotna noga trebala bi se
spontano flektirati, aducirati,a zatim ekstendirati.
• Refleks hvata stopala ( do 8-9 mjeseci zivota) - Izaziva se
laganim pritiskom na stopalo, ispod noznog palca, na sto dijete
savija nozne prstice.
LITERATURA:

• https://www.vevu.hr/upload/kol 53/50Voita%20koncept.pdf
• https://hocu-mogu.hr/voita-terapiia/
• http://fizikalna-ielena.hr/voita-terapiia/