PISMENA PRIPREMA ZA ČAS

ŠKOLSKA GODINA: 2019/2020

RAZRED: III 4,5
ŠKOLA: JU Srednja medicinska škola-Jezero Sarajevo
PREDAVAČ: dr Dzenita Jahić-Kaljević
MJESTO IZVOĐENJA ČASA: Učionica
NASTAVNI PREDMET: Kineziologija
NASTAVNO PODRUČJE/TEMA: Zglobovi
NASTAVNA JEDINICA: Vrste pokreta u zglobu prema ravnima i osovinama
TIP NASTAVNOG ČASA: Usvajanje znanja, obrada novog gradiva
NASTAVNE METODE RADA: Monološko-dijaloška metoda
OBLICI NASTAVNOG RADA: Frontalni oblik, individualni oblik
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, sveska, tabla, kreda
CILJ ČASA: Definisati pojam ravni i osovinei vrste pokreta prema ravnima i osovinama
ZADACI ČASA:
a) OBRAZOVNI ZADACI:
 Upoznati učenike sa osnovama o vrstama ravni i osovina , pokretnima pravih zglobova u
sagitalnoj, frontalnoj i horizontalnoj ravni, kao i načinu mjrenja obima tih pokreta
 Sticanje i primjena znanja, kao i proširivanje znanja o vrstama ravni i pokreta zglobova u tim
ravnima, te mjerenju obima pokreta u zglobovima
b) FUNKCIONALNI ZADACI:
 Razvijanje sposobnosti primjene stečenih znanja za spoznaju novih,
 Podsticanje i osposobljavanje učenika da uočavaju, prepoznaju, zaključuju,
 Razvijanje komunikativnih sposobnosti i praktične sposobnosti u primjeni naučenog u njezi
pacijenata,
 Bogaćenje vokabulara stručnim terminima za sticanje vještina i kompentencija pri obavljanju
svog budućeg zanimanja,
 Razvijanje odgovornosti.

c) ODGOJNI ZADACI:
 Podizanje nivoa zdravlja,
 Razvijanje svijesti o značaju blagovremenog prepoznavanja problema,
 Uvažavanje drugačijih i smanjenih sposobnosti za rad,
 Podsticanje radoznalosti i ispoljavanje kreativnosti,
 Njegovanje moralnih, estetskih i radnih sposobnosti
LITERATURA:
Vavra-Hadžiahmetović N. , ‘’Kineziologija, Dover & co., Sarajevo , 2009.,

Uvodni dio časa ( 5-8 min. )

Pozdraviti učenike i upisati čas. Ponavljanje gradiva s prethodnih časova. Postavljanjem određenih
pitanja povezujem prethodno gradivo sa onim što slijedi. Ocjeniti aktivne učenike.

1. Sta je biomehanika?
2. Sta je osteon?
3. Sta je polaga I reda?
4. Sta je poluga II reda?
5. Sta je poluga III reda?

Glavni dio casa ( 30-35min. )

RAVNI I OSOVINE
Pokretni zglobovi ostvaruju svoju aktivnost u ravnima obrčući se oko svojih osovina.
Ravni tjela su: frontalna, sagitalna i horizontalna.

Sagitalna ravan je ravan koja dijeli tijelo na desnu (dexter) i lijevu (sinister) stranu. Osovina okomita
na ovu ravan je frontalna os. Pokreti koji se vrše u ovoj ravni su savijanje (flexio) i ispružanje
(extensio).

Horizontalna ravan je ravan koja dijeli tijelo na gornji (superior, cranialis) i donji (inferior, caudalis)
dio. Osovina okomita na ovu ravan je vertiklna os. Pokreti koji se vrše u ovoj ravni u pokreti
kruženja (rotatio).
Frontalna ravan je ravan koja dijeli tijelo na prednju(anterior) i stražnju (posterior) stranu. Osovina
okomita na nju je sagitalna os. Pokreti Koji se vrše u ovoj ravni su odmicanje (abductio) i primicanje
(adductio).
Podjela pokreta u pravim zglobovima

Sve pokrete u širem smislu može se podijeliti na ugaone, kružne (cirkularne) i translacijske pokrete.
Pri opisivanju ugaonih i kružnih pokreta koristi se pojmom ravan i osovina pokreta.
RAVAN POKRETA je ravan u kojoj se vrši pokret. Obično se pokreti u zglobovima opisuju u odnosu
na osnovne ravni tijela ;
–središnju (sagitalnu),
–čeonu (frontalnu),
–poprečnu (transverzalnu).

OSOVINA POKRETA zamišljeni je pravac koji prolazi sredinom zgloba, a okomita je na ravan u
kojoj se vrši pokret. Stoga postoje i tri osnovne osovine pokreta:
•SAGITALNA (SREDIŠNJA) OSOVINA oko koje se vrše ugaoni pokreti u čeonoj ravnini, npr.
ADDUKCIJA ili PRIMICANJE i ABDUKCIJA ili ODMICANJE,
•TRANSVERZALNA (POPREČNA) OSOVINA oko koje se vrše ugaoni pokreti u sagitalnoj ravnini,
npr. FLEKSIJA ili PREGIBANJE i EKSTENZIJA ili ISPRUŽANJE,
•LONGITUDINALNA (UZDUŽNA) OSOVINA oko koje se uvijek i jedino vrše kružni pokreti
ROTACIJE ili OBRTANJA.

Uz ove osnovne nazive za pokrete oko osnovnih osovina koriste se i posebni nazivi.
Za pokrete glave i vrata, kao i trupa;
•oko sagitalne osovine (pokrete u čeonoj ravni) koristi se naziv LATEROFLEKSIJA (desna i lijeva),
•oko poprečne osovine (za pokrete u sagitalnoj ravnini) koriste se nazivi ANTEFLEKSIJA i
RETROFLEKSIJA ili HIPEREKSTENZIJA.
Za pokrete ramenog obruča ;
•oko sagitalne osovine koriste se nazivi ELEVACIJA (podizanje ramena) i DEPRESIJA (spuštanje
ramena),
•za pokrete u vodoravnoj ravni (oko okomite osovine) koriste nazivi PROTRAKCIJA (odmicanje
lopatica) RETRAKCIJA (primicanje lopatica).
Za pokrete rotacije podlaktice koriste se nazivi;
•PRONACIJA (unutrašnja rotacija) je pokret kada se ukrste radius i ulna, dlan je okrenut prema dole,
palac prema medijalno
•SUPINACIJA (vanjska rotacija) je pokret u kome su radius i ulna paralelni, dlan je okrenut prema
gore, palac lateralno.
Za pokrete šake;
•oko sagitalne osovine koriste se nazivi RADIJALNA ABDUKCIJA (DEVIJACIJA) i ULNARNA
ABDUKCIJA (DEVIJACIJA),
•za pokrete oko poprečne osovine PALMARNA i DORZALNA FLEKSIJA.
Za pokrete palca;
prema i od malog prsta kaže se OPOZICIJA i REPOZICIJA.
Pokreti abdukcije i addukcije palca, za razliku od ostalih prstiju šake, odvijaju oko poprečne, a ne
sagitalne osovine, budući da je palac zakrenut za 90 stupnjeva u odnosu na ostale prste. Stoga se i
fleksija i ekstenzija palca odvijaju oko sagitalne osovine.
Pokreti stopala;
•oko poprečne osovine su DORZALNA FLEKSIJA i PLANTARNA FLEKSIJA (za plantarnu fleksiju
neki koriste i naziv PLANTARNA EKSTENZIJA),
•za pokrete rotacije stopala prema unutra i prema van koriste se nazivi INVERZIJA i EVERZIJA
stopala.

Kretnja kruženja ili CIRKUMDUKCIJE nastaje opisivanjem kupe kojoj je vrh u zglobu, a slobodni
kraj opisuje kružnicu; kruženje je karakteristično za zglobove sa dvije i tri osovine, dok se u
zglobovima s jednom osovinom ne može izvesti.
Pojam TRANSLACIJSKI POKRET koristi se da se opiše pokret kada se cijelo tijelo ili svaka tačka
dijela tijela kreće u istom pravcu istom brzinom. Primjeri translacijskih pokreta uključuju npr. pasivni
transport tijela u kolicima ili vozilu, ili pokret šake prema naprijed u borilačkim sportovima.

OBIM POKRETA
Obim pokreta je pređeni put segmenta, a zavisi od građe zgloba pri čemu se misli na anatomske i
biomehaničke karakteristike svakog zgloba ponaosob. Svaki zglob ima funkcionalnu mogućnost
kretanja koja određuju obim pokreta datog zgloba. Obim pokreta zavisi od nekoliko faktora:
1.Oblik zglobnih površina – udubljene zglobne površine daju manju pokretljivost nego ako su one
plitke.
2.Koštana ispupčenja – unutar zgloba ili u neposrednoj blizini ograničavaju pokrete.
3.Elastičnost mekih tkiva – proporcionalno određuju pokretljivosti zgloba.
4.Položaj udaljenih segmenata – zbog djelovanja poliartikularnih mišića obim pokreta se mijenja
(primjer je pokret u kuku sa flektiranim i ekstendiranim koljenom).
5.Mišićna masa – gracilne osobe imaju veći obim pokretljivosti
6. Potkožno masno tkivo – ograničava obim pokreta.
7. Individualne karakteristike – genetske prirode ili stečene.

MJERENJE OBIMA POKRETA

Mjerenje obima pokreta u zglobu vrši se pomoću uglomjera.
Uglomjer se sastoji od centra i dva kraka, pokretnog i nepokretnog. Mjerenje se vrši iz neutralnog ili
nultog položaja za određeni zglob. Princip mjerenja je da se centar uglomjera postavi na projekciju
zgloba gdje se vrši pokret. Nepokretni krak prati neku fksnu liniju - uzdužnu osovinu proksimalnog
segmenta, zamišljenu liniju tijela ili ivicu površine gdje se vrši mjerenje. Pokretni krak prati pokret
distalnog segmenta. Mjerna jedinica su stepeni.

Prilikom mjerenja važno je naglasiti koji obim pokreta je mjeren ili naglasiti da li se radi o kontrakturi.

Zavrsni dio casa (5-10 min.)

Kroz razgovor ponoviti sa učenicima pređeno gradivo, pojasniti eventualne nejasnoće i odgovarati na
pitanja.