’’ UČENJE KROZ KRETANJE’’

Prof. dr. sc. Vesna Bratovčić,

Univerzitet u Tuzli
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
• Senzorni sistem
• Podražaji
• Čula
• Aferentno-eferentni
sistem
• Centri
• Percepcija?
 Perceptivno-senzorni sistem
• taktilni

• vizuelni

• auditivni Perception
• proprioceptivni

• vestibularni
 Perceptivno – motorički proces

Feedback

Prijem informacija iz okoline Poređenje primljenih informacija Izbor pokreta

sa informacijama

kojie su uskladištene u memoriji

Šta je pažnja?
• radna adaptacija na neku situaciju, predmet, zadatak koja se
pokazuje kao spremnost na akciju
• stepen budnosti

• usmjerenost psihičke i psihomotorne aktivnosti prema određenim

sadržajima
Na primjer:

•životinja čeka plijen,

•vozač pazi na prometne znakove,
•tražimo knjigu u biblioteci,
•promatramo događaj na televiziji,
•tražimo osobu u skupini,
•pozorno slušate predavača.
• Aktivna paznja je rezultat unutarnje
motivacije, dok je nametnuta pažnja pažnja
prouzrokovana negativnim motivima, kratkotrajna i
podložna distraktorima.
Na našu percepciju djeluju tri velike skupine faktora:

1) svojstva našeg osjetnog analizatora (npr. umor, lijekovi,

kratkovidnost, oslabljen sluh)

2) svojstva okoline tj. podražaja (npr. veličina, boja, položaj)

3) psihološko stanje organizma (npr. motivacija, očekivanje,

iskustvo, znanje, emocije, stavovi)
Perceptivno (Senzorno) motorički program - Unapređenje
perceptivno motornog sistema postiže se stimulacijama iz
okoline

Nisu sve aktivnosti perceptivno-motoričke stimulacije – samo one koje

podstiču kod djece senzornu integraciju, odnosno:
• Unapređuju ravnotežu (vestibularne)

• Svijest o sopstvenom tijelu i pojedinim dijelovima tijela (propriocepcija)

• Svijest o odnosima u prostoru (razumijevanje prostora oko sebe –

auditivne i vizuelne)
• Svijest o vremenu (sposobnost da se predvidi kada stimulusi dolaze – sva
čula)
 Ravnoteža

Statička
• Sposobnost održavanja položaja tijela u mirovanju

Dinamička
• Sposobnost održavanja položaja tijela u kretanju
 Svijest o sebi, svijest o prostoru
Vještine kontrole tijela

• Svijest o sebi (tijelu)

poznavanje i razumijevanje naziva i funkcija različitih dijelova tijela na

sebi, na drugome, na lutki, medi, na papiru (puzle)
• Svijest o prostoru

Razumijevanje odnosa u prostoru koji ga okružuje i motorička efikasnost u

savladavanju prostora
• Svijest o prostornim odnosima- razumijevanje i primjena
lateralizovanosti i pravaca u prostoru
• Svijest o vremenu

Razumijevanje vremenskih odnosa u smislu da može da predvidi vrijeme

dolaska predmeta iz okoline, narednog zvuka, pokreta i sl.
TOPOLOGIJA-UNUTRAŠNJA MAPA
PROSTORA

• Mozak kreira mape prostora koji okružuje dijete. Ovaj proces pomaže
djetetu da usvoji pravce u prostoru: gore, dole, iza, ispred, oko, ispod.
• Kada dijete ubacuje lopticu u kutiju, ono uči i koliko je udaljena kutija, u
kojem smjeru treba baciti, koliko je teška loptica i sl.
• Ova sposobnost je važna u vještinama računanja, čitanja i pisanja.
Lični prostor
• Prostor koji se moze sa istog mjesta obuhvatiti ili dokučiti raznim
pokretima, je lični prostor – lična kinesfera.
• Unutar kinesfere, čovjekovo kinestetičko čulo projektuje tri dimenzije:

• vertikalna,

• horizontalna i

• sagitalna dimenzija
Vertikalna dimenzija

• Vertikalnu dimenziju dijete ostvaruje spojivši najviše tačke

nad sobom i najniže tačke pod sobom - dizanje i spustanje.
• Na taj način stiče osjećaj podijeljenosti tijela na gornji i donju
zonu - osjećaj visine.
Horizontalna dimenzija

• Horizontalnu dimenziju dijete ostvaruje pokretima otvaranja

i zatvaranja, dostizanjem krajnjih tačaka lijeve i desne
strane.

• Ono percipira podjelu tijela na lijevu i desnu stranu,

usvajajući širinu.
Sagitalna dimenzija

• Sagitalnu dimenziju dijete ostvaruje povlačenjem i prodiranjem, spojivši

krajnju tačku iza sebe s krajnjom tačkom ispred sebe, percipirajuci osjecaj
dubine.

Dizanje-spustanje, otvaranje -zatvaranje, povlačenje-

prodiranje nazivaju se osnovnim prostornim akcijama
• Djeca uče orjentisati svoje tijelo u prostoru krećući se gore,
dole, unutra, pored, ispred stvari.
• Ukoliko nisu usvojila spacijalnu orjentaciju mogu imati
probleme prilikom identifikacije i orjentacije slova i simbola
na papiru.
• Razlikovanje i orjentisanje slova p, b, d zavisi od orjentacije u
prostoru. Ova slova se sastoje od linije i kruga. Razlika je u
tome sa koje strane kruga se nalazi linija.
• Kretanje potiču senzornu integraciju.

• Kretanje takođe utiče na usvajanje poznavanja lijeve i desne

strane što je neophodno za čitanje. Dijete koje ne razlikuje
lijevo od desnog neće znati odakle da počne čitati, preskače
redove i zastaje u sredini rečenice.
• KONCEPT PROSTORA I SOPSTVENE POZICIJE U
PROSTORU SE NE UČI – MORA SE ISKUSITI!
• Prilikom polaska u školu djeca veoma brzo moraju naučiti da se
fokusiraju na malu, statičnu dvodimenzionalnu sliku – slovo – simbol na
papiru.
• Tranzicija iz trodimenzionalnih oblika u predškolskom dobu je
često za djecu teška i neprirodna.
• Kako bi uhvatilo loptu, pročitalo ili napisalo riječ na određenom mjestu
na papiru, dijete mora da se fokusira na određenu tačku i zadrži taj fokus
dok zadatak ne bude završen.
• Kretna iskustva pomažu razvoj sposobnosti fokusiranja – držanje oka na
lopti dok ne bude uhvaćena, npr., zahtjeva motilitet očnih mišića.
• Istu sposobnost zahtijevaju i aktivnosti čitanja, pisanja i crtanja.
• Ne postoji drugi način da dijete usvoji sposobnost praćenja objekta u
prostoru osim kretnih aktivnosti: pratiti loptu, posmatrati gdje ide,
anticipirati pokret tijela kako bi je uhvatilo.
• Sposobnost praćenja predmeta u prostoru važna je za praćenje teksta od
lijevo do desno i povratak na početak reda.
• Brojne aktivnosti pomažu u razvoju brzine čitanja – bacanje, hvatanje,
udaranje, gađanje....Što se više oči pokreću, više se vježbaju očni mišići.
• Problem nastaje kada se oči ne mogu zajedno fokusirati na zadatak koji
zahtijeva praćenje. To nastaje kao rezultat nedostaka integracije
kretanja kompletnog tijela i poremećenog razvoja vestibularnog
sistema.
 Senzo-motorne aktivnosti prilikom pisanja
• Fiksacija i praćenje slova na papiru (P, V, Ves)

• Slušanje učitelja, zanemarivanje pozadinskih zvukova

(A)
• Ignorisanje dodira odjeće na tijelu, kontakta tijela sa
stolicom, nogu sa podom i sl. (T)
• Održavanje statičke posture tijela na stolici, uspravnog
vrata i sl. (V, P)
• Pomjeranje prstiju, šake, zgloba, ruke, držanje olovke
(T, P)
• Jasan vid i svijest o pisanju (V,P)

P-proprioceptivni, V-vizuelni, Ves-vestibularni, A-auditivni, T-

taktilni.
Učenje i pokret!

• Usvajanje znanja

• Razvijanje sposobnosti

• Motivacija

• Relaksacija

• Smirivanje impulsivnosti.......
HVALA NA PAŽNJI
Prof.dr.sc. Vesna Bratovčić
Univerzitet u Tuzli
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Univerzitetska 1
75 000 Tuzla
vesna.bratovcic@untz.ba