Kognitivni

razvoj

KOGNITIVNI RAZVOJ
lat. cognoscere = znati
Kognicija vii mentalni procesi
pomou kojih ljudi nastoje shvatiti
svijet oko sebe

Miljenje
Rasuivanje
Uenje
Rjeavanje problema

Teorija kognitivnog razvoja

Jeana Piageta (1896-1980)

IZ BIOGRAFIJE.......
Piaget okrenut biologiji i prirodnim
znanostima; doktorat iz zoologije (1918)
studij na Bleulerovoj psihijatrijskoj klinici
rad u Binetovu psiholoko-pedagokom
laboratoriju u Parizu (radi na standardizaciji
testa inteligencije za djecu)
sve je manje usmjeren na psihometrijske
aspekte uobiajenog tono ili netono i
okretao se onim putovima razmiljanja koja
djecu dovode do pogrenih odgovora

koristio se metodama postavljanja pitanja

koje je upoznao na Bleulerovoj klinici i
tako je razradio temelje svoje klinike
metode koja je kasnije bila karakteristina
za njega u mnogim podrujima

u svojih prvih pet knjiga pisao je o djejem

govoru i miljenju, o predodbi svijeta kod djece,
o djejoj koncepciji fizikalne uzronosti te o
djejem moralnom prosuivanju.
tijekom ivota objavio je vie od 400 publikacija

PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA

Kognitivni razvoj se odvija kroz nekoliko

kvalitativno razliitih stadija (stadiji predstavljaju
poseban i kvalitativan nain rjeavanja istog
problema na razliitom uzrastu)
Djeca odreene dobi ine kvalitativno razliite
pogreke od djece drugih dobnih skupina
Djeca su aktivna u odnosu prema svojoj okolini
Kognitivni razvoj je usmjeren prema
razumijevanju i osmiljavanju vanjskog svijeta

KONSTRUKTIVISTIKI PRISTUP J. PIAGETA

unutranji misaoni svijet konstruira se na temelju

iskustava steenih izravnim dodirom i
manipulacijom predmetima u vanjskom svijetu

KOGNITIVNA STRUKTURA

izgraena je od osnovnih elemenata ili SHEMA

koje predstavljaju opi potencijal za izvedbu
neke vrste ponaanja

ORGANIZACIJA

tenja za integracijom znanja u meusobno

povezane spoznajne strukture, a temelji se na
injenici da su sve spoznajne strukture povezane
te da se bilo koje novo znanje mora uklopiti u
postojei sustav

ADAPTACIJA
tenja

organizma da se usklauje s okolinom

Asimilacija je tenja razumjevanju novih

iskustava na osnovi postojeeg znanja, to je
nuno za prilagoavanje svijetu oko nas (ponekad
dovodi do iskrivljenja realnosti, ali je nuno za
prilagoavanje i razvoj)
Akomodacija je mijenjanje postojeih spoznajnih
struktura da bi se uskladile s novim iskustvima
(kada je nova informacija previe razliita ili
sloenija da bi se integrirala u postojee strukture)

KOGNITIVNI Razvoj se odvija kroz etiri stupnja:

1.SENZOMOTORIKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)

2.PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)
3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)
4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle dobi)

Senzomotoriko razdoblje

dijete spoznaje svoju okolinu prvenstveno

na osnovu motornih radnji, tj.motornom
manipulacijom spoznaje predmete (zvuk,
tvrdoa, mekoa), ali i preko senzornih
organa (oko, uho, dodir)
stoga je u prvim godinama ivota potrebna
dovoljna stimulacija

Za senzo-motornu inteligenciju na ovom

stupnju vane su aktivnosti kao to su
refleksi, jednostavne navike, igre kao
imitacija, ali i poetak vlastitih i novih
oblika igara.
Glavni napredak povezan je sa
shvaanjem stalnosti objekta (na kraju
razdoblja dijete je u stanju predoavati
predmete i kad nisu u njegovom
vidokrugu)

PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE
(2 do 7 godina)
Kljune promjene u djetetovom razvoju:
-Dijete je prohodalo
-Dijete je svladalo govor
-Dijete misli (ne uvijek logiki) i verbalizira
-Koritenje simbola i jezika kako bi se prikazale stvari
- Animizam pridavanje osjeaja neivim objektima

Neka obiljeja ometaju dijete u logikom

prosuivanju koje poiva na naelima
KONZERVACIJE (odnosi se na meusobnu
neovisnost nekih svojstava predmeta)

Osnovna

karakteristika razdoblja je

EGOCENTRINO

MILJENJE.

Obiljeja predoperacijskih misli:

konkretnost vea usmjerenost na predmete koji su blizu
ili su povezani s trenutnom situacijom
ireverzibilnost nemogunost logikog povezivanja
uzajamno ovisnih predodbi (ima li tvoj brat brata?)
egocentrizam ponaanje prema kojem kao da svi znaju
i vide ono to dijete opaa ili zna (kada dijete neto
pokazuje osobi s kojom razgovara preko telefona)
centracija usmjerenost na samo jedan aspekt situacije
ovisnost o percepciji usmjerenost na trenutno stanje ili
oblik onoga to dijete opaa

transduktivno prosuivanje nemogunost povezivanja i

usporeivanja poznatih pojmova.
Ako su ispred njega:

Ima li vie rua ili tulipana? rua

Ima li vie rua ili cvjetova? rua

STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA

(7 do 11 godina)
termin operacija razliiti oblici mentalnih radnji koje
slue za rjeavanje problema i logino rasuivanje
Kod djeteta se pojavljuje mogunost logikog
razmiljanja i mogunost konzervacije na poznatim i
konkretnim sadrajima (stvaranje pojmova, uvianje
odnosa i rjeavanje problema).
Konzervacija se odnosi na spoznaju o tome da se
kvantitativna svojstva nekog predmeta ili skupa
predmeta ne mijenjaju s promjenom vanjskog izgleda.
NPR. konzervacija broja, koliine, teine...

Pojavljuje se i mogunost:

Serijacije (usvaja se oko 6. godine) - sposobnost

nizanja predmeta prema nekom mjerljivom

svojstvu

s tri godine dijete slae predmete bez reda

sa est godina djeca uspjeno obavljaju zadatak

tranzitivnosti sposobnost zakljuivanja o

odnosu izmeu dva predmeta na osnovi
znanja o njihovom odnosu prema treem
predmetu (ako je Maja vea od Ivane, a
Ivana vea od Mateje, da li je Mateja vea
od Maje?)

klasifikacije uoavanje nadreenog

naela koje omoguava logiko
razvrstavanje predmeta u skupini (zadatak
grupiranja likova prema odreenom
kriteriju usvaja se oko 8. godine)

STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA

(12 do odrasle dobi)
Razmiljanje postaje sve apstraktnije
Dijete se moe odvojiti od konkretnog
predmeta i zamiljati predmete sluei se
apstraktnim pojmovima
Moe shvatiti omjere, a ne samo apsolutne
veliine
Sposobna su uopavati

Znaenje Piagetove teorije za obrazovanje

1.

Naelo Vanost spremnosti

proizlazi iz Piagetove ideje o asimilaciji, a znai da se
obrazovna iskustva djetetu ne dogaaju ve se moraju
asimilirati u postojee spoznajne strukture. Naime,
pouavanje koje je daleko od djetetove spoznajne
razine nee imati pozitivan ishod.

2. Naelo Motivacija za kognitivnu aktivnost

odnosi se ne injenicu da obrazovni kontekst koji je
prenapredan ili prejednostavan nee biti zanimljiv, ve
je potrebno da sadraj bude neznatno iznad djetetove
trenutne razine.

3.

Naelo funkcionalno, Piagetovo shvaanje

o inteligenciji kao djelovanju
( prednost daje aktivnim obrazovnim metodama,
a nema povjerenja ni u mehaniko ili pretjerano
verbalno uenje)

15% od onog
to nauimo,
nauimo iz
onoga to
drugi kau
50% od onoga
to nauimo,
nauimo iz
onoga to
vidimo

90% od onoga to
nauimo, nauimo
iz onoga to sami
kaemo i uinemo

TEORIJA
KOGNITIVNOG
RAZVOJA

LAV VIGOTSKI

Spada u rane teorije socijalnog

konstruktivizma, prema kojem je za
razvoj viih misaonih funkcija bitno
socijalno okruenje u kojem dijete stjee
iskustva

TEMELJNE TEZE:
Uenje prethodi razvoju (za razliku od
Piageta)
Temelj kog. razvoja je uenje sustava
simbola koji omoguuju djetetu
rekonstrukciju znaenja pojava iz
njegovog okruenja

razvoj

pojedinca je produkt kulture

naglasak stavlja na procese poput miljenja,
jezika i rasuivanja
kultura djetetovu intelektualnom razvoju
doprinosi na dva naina:
dijete od kulture dobiva najvei dio svoga
znanja
dijete od kulture u kojoj je odgojeno
usvaja naine svoga razmiljanja
igra

je vaan dio djetetovog razvoja jer

razvija matu i dovodi do razvoja

JEZIK

od iznimne je vanosti u procesu uenja

postoji vrsta veza izmeu razvoja jezika i
intelektualnog razvoja

tri faze razvoja jezika:

vanjski govor (do 3. godine)
egocentrini govor (od 3. do 7. godine)
unutarnji govor (od 7. godine do odrasle
dobi)

Podruje priblinog razvoja

- pokriva raspon izmeu dvije razine

funkcioniranja; prve, na kojoj dijete

samostalno rjeava zadatke i druge,
na kojoj ne moe samostalno
rjeavati zadatke, ali moe uz pomo
odraslih. Uenje je najdjelotvornije
kada se dijete pouava u okviru
podruja priblinog razvoja.

JEAN PIAGET
(1896-1980)
psiholog, biolog, pedagog i filozof

(1896.
razvija testove 1980.)
inteligencije za djecu
djeca razliite dobi daju razliite odgovore; panju pridaje razlozima nastajanja
netonih odgovora
teorija je zahtijevala brojne promjene jer podcjenjuje djeje sposobnosti te stoga
vie nije toliko utjecajna
razvoj miljenja ovisi o prirodnom sazrijevanju
naglaava potrebu uitelja, iako to nije kljuna postavka njegove teorije

LAV VIGOTSKI (1896-1934)

njegova djela bila su zabranjena u bivem SSSR
pod utjecajem marksistike filozofije
sociokulturalna teorija
tek nakon smrti postaje priznat te pridobiva mnoge sljedbenike ; teorija i danas
utjecajna u obrazovanju
Istaknuta je vanost veze izmeu jezika i kulture
Profesionalna osoba je temelj kognitivnog razvoja djeteta

LITERATURA

1. Oakley, L. (2004). Cognitive

development. Routledge.

2. Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A.

(1998). Djeja psihologija. Jasterbarsko:
Naklada Slap (poglavlje Kognitivni
razvoj)