METODIKA UPOZNAVANJA OKOLINE

DIJETE KAO POLAZIŠTEU KREIRANJU OKRUŽENJA ZA UČENJE

METODIKA UPOZNAVANJA OKOLINE 1 1.

Što za Vas znači DIJETE? (citati poznatih ljudi)

 osoba je osoba, bez obzira koliko mala ( Dr. Seuss )

 Samo djeca vjeruju da mogu sve ( Paulo Coelho )
 Djeca vide čaroliju zato jer ju traže ( Christopher Moore )
 Ne brinite se što vas djeca ne slušaju, brinite se jer vas stalno gledaju ( Robert Fulghum )
 Trebalo mi je četiri godine da bih slikao kao Raphael i cijeli život da bih slikao poput djeteta
( Pablo Picasso )
 Zabrinuti ste kad ga vidite da provodi svoje rane godine ne čineći ništa. Što! Zar je ništa biti
sretan? Ništa je skakati, igrati se i trčati okolo cijeli dan? Nikada više u svom životu on neće
biti toliko zaposlen. (j. J. Rousseau (1712.- 1778.))
 U igri dijete govori bez izgovaranja riječi. Možete vidjeti kako rješava probleme. Možete vidjeti
što ga muči. Sve što djeca u sebi skrivaju izbija na površinu na kreativan način u slobodnoj igri.
(Erik Erikson (1902.-1994.))
 Kada dijete učiš nečemu, zauvijek mu oduzimaš mogućnost da to samo otkrije. Ono što mu
dopustimo da samo otkrije bit će mu vidljivo cijelog života. (Jean Piaget (1896. – 1980.))
 Nikad ne pomaži djetetu oko onoga što misli da može učiniti samo. (Maria Montessori (1870.
– 1952.))
 Primarni cilj bilo kojeg učenja, neovisno o zadovoljstvu koje nam pruža, jest da nam posluži u
životu. (Jerome Seymour Bruner ( 1915.- 2016.))

KOMPLEKSNA OSOBA

 Mlada osoba koja upija iz svoje okoline.

 Osoba koja se izgrađuje u razmjeni s okolinom.
 Čudo koje upija svijet.
 Iskrena osoba s velikim potencijalima.
 Divno, znatiželjno, iskreno i maštovito biće.
 Cvijet koji se razvija.
 Najveća sreća i dar roditeljima, kroz odgoj i učenje ostvaruje svoju puninu.
 Moj nasljednik.
 Mali budući čovjek.
 Mali svijet čuda.
 Biće koje nas vraća pravim vrijednostima koje zbog života zaboravimo.
 Istraživač i graditelj koji se svemu što čini predaje potpuno.
 Smisao mog života.
 Izgleda malo i može sve samo ne oštar nož.
 Ima mozak i sve zna.
 Manje je od odraslog i može sve ali ne može kupovati jer nema novaca.
 Znaju raditi gluposti, a veliki to ne znaju.
 Djeca znaju ljubav, a mame i tate znaju puno govoriti.
 Znaju se bolje igrati nego veliki.
  Znaju da se ne smiješ sakriti bez pitanja, a roditelji to ne znaju.

 Slika djeteta kao polazište za kreiranje okruženja i odgojno obrazovnih aktivnosti

 TRADICIONA SLIKA DJETETA: TRADICIONALNE STRATEGIJE UČENJA:

 malo bihevioristička koncepcija

 ovisno usmjerenost na sadržaj
 nerazvijeno ciljevi postavljeni izvana
 „tabula rasa” usmjereno na produkt
 prosječno jednoobrazno i statično znanje

TRADICIONALNE METODE RADA:

 frontalni rad
 linearni tijek aktivnosti- linearna progresija znanja
 teži se zapamćivanju i reprodukciji
 transmisija znanja
 poučavanje, demonstracija, pripovijedanje i objašnjavanje
 provjera usvojenosti znanja
 kontrolirajući odnos između odraslog i djeteta

SUVREMENA PARADIGMA

SUVREMENA SLIKA DJETETA: SUVREMENE STRATEGIJE UČENJA:

 socijalno biće, otvoreno humanističko-razvojna koncepcija

 neponovljivo cilj- cjeloviti razvoj i samoaktualizacija
 kreativno usmjerenost na proces
 puno potencijala znanje- nije apsolutno i nepromjenjivo nego je
. dinamično, holistično i razvojno
 željno učenja od roditelja

SUVREMENE METODE RADA:

 polazi se od djetetovih potreba i interesa

 centri aktivnosti i individualizacija procesa
 integrativno učenje unutar konteksta
 suradničko učenje istraživanjem
 znanje u funkciji činjenja
 stjecanje znanja spiralnom progresijom
 transformacija kao način stjecanja znanja

SUVREMENO UČENJE
  Okrenuto je načinima učenja( učiti kako učiti) te izgradnji- stvaranju smisla
 Važno nam je razumijevanje, interpretacija i primjena stečenog znanja
 Učenje treba biti suradničko, zajedničko, otkrivačko i propitivačko
 Znanje se ne stječe transmisijom nego transformacijom
 Izvori znanja su nestrukturirani, multidimenzionalni, kreativni, neizvjesni, bogati i poliformni

 Odgojiteljske metode: kreiranje uvjeta za samoučenje, promatranje i slušanje,

dokumentiranje procesa učenja djece, samorefleksija i refleksija, istraživanje kako djeca uče,
demokratski odnosi između djeteta i odgojitelja

METODE RADA

U upoznavanju djece s okolinom

Metodika je pedagoška disciplina koja proučava zakonitosti odgoja i obrazovanja jednog odgojno
obrazovnog područja

Metode rada su načini djelovanja i utjecaja odgojitelja u odgojno obrazovnom procesu kojima on
pokušava ostvariti postavljene razvojne zadaće

VERBALNE METODE

PRIPOVIJEDANJE- slikovito, emotivno, jezik!

OBJAŠNJAVANJE-

 jednostavnim riječima, polazišna točka je ono što je djeci poznato

 govorimo i istovremeno pokazujemo ( demonstriramo ili promatramo)
  Montessori princip- izolacija osjetila (nikad se ne govori dok se pokazuje)

OPISIVANJE- važno za bogaćenje rječnika, po promatranju ili po sjećanju ( predmeti, pojave,

događaji)

IZVJEŠTAVANJE- iznošenje činjenica o nečemu

RAZGOVOR

 dijaloška metoda u kojoj jednakopravno sudjeluju dva ili više sugovornika

 bitno je kakva se pitanja koriste u razgovoru (aperceptivna, alternativna, jednoznačna,
 višeznačna, kaverzna, razvojna, retorička, sugestivna...)
 Heuristički razgovor- postavljanje pitanja na način koji dovodi do uočavanja
 problema oslanjajući se na dotadašnje znanje i iskustvo

VIZUALNE METODE

DEMONSTRACIJA

 Pokazujemo i objašnjavamo na koji način se nešto radi

 VAŽNO-
o znati točno što djeca znaju i razumiju ( COIK- clear only if known)
o govoriti jednostavno i jasno
o provjeriti razumijevanje
o ne požurivati, ne odugovlačiti
 PRIPREMA
o cilj
o potrebni materijali
o koraci
o proba
MODELIRANJE

 Odgojitelj(roditelj) djeluje kao model- prakticira pred djecom poželjna ponašanja, djeluje kao
primjer

Poštivanje druge djece, kompromis, suradnja, izražavanje emocija- neki su od oblika ponašanja koje
odgojitelj modelira da bi u grupi potaknuo razvoj prijateljske zajednice. Djeca će slijediti primjer koji
daje odgojitelj i reagirati će na klimu i ton koje uspostavi odgojitelj.

 Odgojitelj (roditelj) kao identifikacijska figura

ISTRAŽIVAČKO-SPOZNAJNE I PRAKTIČNE

SAKUPLJANJE I MANIPULIRANJE- manipulativne aktivnosti po određenom kriteriju

spoznajno radna djelatnost

ŽIVOTNO PRAKTIČNE AKTIVNOSTI- briga o sebi, koordinacija pokreta, vježbe uljudnog ponašanja

briga za okolinu

AKTIVNOSTI OPAŽANJA I PROMATRANJA- djeca OPAŽAJU ono što je u skladu s njihovim interesima

odgojitelj ih može motivirati na što da usmjere pažnju

PROMATRANJE- ima cilj, intenzivno je, uključuje analizu,

misaonu preradu i dopunu te korekciju ranijih iskustava.

ISTRAŽIVANJE I EKSPERIMENT- počinju s prvom mogućnošću pokretanja( prve manipulacije)

kvalitativno se mijenjaju početkom korištenja simbola, posebno govora

-istraživanje rukovanjem, proizvodnja učinaka na okolini i predmetima,

opažanje međusobnih odnosa predmeta, sličnosti i razlika

DIDAKTIČKE IGRE- jednostavna pravila i zadatci za individualni rad/ rad u paru /rad u maloj grupi

-kupovni ili izrađeni materijali s jasnim ciljem (ostvarivanje neke razvojne zadaće)

MAKETE – izrada i korištenje za igru/ prerade iskustava...

IGRA POTAKNUTA OD STRANE ODGOJITELJA

Igra potaknuta oblikovanjem prostora i materijalima- promjene i dopune što je prostor definiraniji i
jasnije strukture igra u njemu će biti jednoličnija

Aktivnosti koje je osmislio i pripremio odgojitelj za djecu temeljem vlastitog plana i programa bitan je
način kako su aktivnosti ponuđene djeci-

aktivnosti se nude kroz igrovne situacije

atmosfera je vesela, opuštena i ugodna

djeci je omogućen izbor- aktivnosti, prostora i društva

Važna je implicitna pedagogija odgojitelja- njegovo viđenje djeteta i igre te njegov stil rada i
interakcija

igre i aktivnosti potaknute od dječje samoinicirane aktivnosti strane odgojitelja

 Vremenski raspored ?
 Vremenski periodi – koliki?
 Prostorne podjele ? Koji prostori u sobi?
 Davanje značenja od strane odgojitelja ? Koliko? Na koji način?

ISKUSTVENA ILI KONTEKSTUALNA MATEMATIKA

 Teorijska podloga za kolegij jest Matematička enkulturacija

Alan J. Bishop-a

 On matematiku vidi kao neodvojivi dio kulture i društva koje nas okružuje te smatra kako
matematička edukacija treba proizlaziti i biti povezana s životnom svakodnevicom i smislena.
Individualizirani pristup djetetu i projektni rad su ono što Bishop preferira uobičajenoj
matematičkoj edukaciji.
 Obzirom da predškolski kurikulum ne propisuje ishode i ne nameće planske aktivnosti-
odgojitelj, poznavajući djecu i poštujući fleksibilnost koju kurikulum nudi- može i treba
upoznavati djecu s matematikom upravo na taj način.

Literatura:

 Liebeck, P.(1995).Kako djeca uče matematiku, Zagreb, Educa

 Vlahović-Štetić , V., Vizek Vidović, V.(1998).Kladim se da možeš. Zagreb, PUO Korak po korak
 Peteh, M.(2008). Matematika za predškolce, Zagreb, Alinea/ (1992). Matematika i igra u
dječjem vrtiću, Zagreb, Alinea

http://www.ixl.com/math/pre-k lista vještina za djecu do 4 godine

http://www.ixl.com/math/kindergarten lista vještina za djecu od 4 do 7 godina

VAŽNO!!!!!!

Naš kurikulum nije orijentiran na ishode pa listu vještina iz Američkog kurikuluma možemo koristiti
samo kao ideje za aktivnosti koje bi mogle odgovarati određenoj dobi djece ukoliko su sukladne s
dječjim interesima.

 Dijete svijet razumije na temelju svog prethodnog znanja i vlastitog iskustva

 BRUNER-sustavi učenja:
o AKCIJSKI- manipulacija predmetima (opažajno-praktično mišljenje)
 o IKONIČKI- slike, grafički prikazi (opažajno-predodžbeno mišljenje)
o SIMBOLIČKI- brojke (apstraktno, logičko-matematičko mišljenje)

 LIEBECK-sustav razvoja apstraktnog mišljenja:

o I- iskustvo fizičkih predmeta
o G- govorni jezik koji opisuje iskustvo
o S- slike koje prikazuju iskustvo
o Z- pismeni znakovi koji generaliziraju iskustvo

Oblikovanje pojmova

 Djeca spontano usvajaju pojmove uočavanjem obilježja koja su zajednička njihovim

iskustvima
- Važno je osigurati djeci iskustva –( hands-on approach)
 krenuti od jednostavnih zadataka koji će im pokazati da kod pridruživanja tražimo zajednička
obilježja ( boja, duljina, oblik...)
 U razvrstavanju ćemo predmete dijeliti temeljem različitih obilježja ( dulje- kraće, veliko-
malo...)
 U sparivanju ćemo pridruživati predmete ( djeca i stolci, lutke i bomboni, primjeri iz priča npr.
3 medvjeda i Zlatokosa, postavljanje stola...);
 kad predmete nije moguće spariti djeca se upoznaju s pojmovima – više od i manje od
 Kako bi djeca mogla naučiti nizati predmete moraju razumjeti pojmove: prvi, pokraj, zadnji,
između, prije, poslije...

BROJENJE

 Učenje brojeva po redu – isprobavati mnogo puta s različitim materijalima!

 Ponavljanje aktivnosti djeci daje sigurnost te ih uči upornosti.
 Uspostavljanje veze između glavnog i rednog broja- ( igra štedne kasice)- kasica i 4 novčića
 Prepoznavanje glavnog broja bez brojenja –procjena – izuzetno važno
 Shvaćanje odnosa između susjednih glavnih brojeva ( izrada niza brojevnih slika)
 Grafički prikaz razvrstavanja ( koliko je djevojčica/ dječaka/ djece za stolom)- kutijice u
različitim bojama za djevojčice i dječake
 Konzervacija broja ( predmete koje je dijete prebrojilo razmjestimo na drugi način i pitamo
opet koliko ih ima)
o Tek kad smo sigurni da dijete razumije koncept broja i brojenja treba ga upoznati s
pisanjem i čitanjem brojki

ZNAMENKE- znakovi za prikazivanje brojeva

 Usvajanje redosljeda brojeva (rote counting/parrot like counting) prethodi racionalnom

brojenju pri kojemu se uspostavlja corespondencija 1:1
 Recitiranje brojeva po pravilnom redosljedu nije brojenje
 Čitanje znamenaka- brojki (brojevne vrpce nacrtane kredom na podu; crtanje spajanjem po
točkicama)- dodirujemo broj pri brojenju, brojimo od lijeva na desno, odozgo prema dolje
 Povezivanje znamenaka- brojki s brojenjem (društvena igra i kocka s brojkama; brojevne
kutije i sitni predmeti; igra trgovine ; prebrojavanje predmeta uz brojevnu vrpcu)
  Pisanje znamenaka- brojki- predvježbe su pisanje po brojkama od brusnog papira ili
drugačijeg taktilnog materijala, pisanje brojki prstima u zraku, pisanje u pijesku ili krupici, po
senzornim vrećicama s bojom, po pjeni za brijanje ili blatu...
 Djeci treba pokazati od kojeg se mjesta piše koja znamenka jer će način pisanja koji usvoje
zadržati cijeli život.
 Pisanje znamenaka- brojki- predvježbe su pisanje po brojkama od brusnog papira ili
drugačijeg taktilnog materijala, pisanje brojki prstima u zraku, pisanje u pijesku ili krupici, po
senzornim vrećicama s bojom, po pjeni za brijanje ili blatu...
 Djeci treba pokazati od kojeg se mjesta piše koja znamenka jer će način pisanja koji usvoje
zadržati cijeli život.

PREMA ZBRAJANJU I ODUZIMANJU

 Najbolje je znamenke uvoditi postepeno i tek kad je dijete jednu sigurno usvojilo- uvoditi
drugu. Znamenke je dobro povezati s nekom slikom ili pričom kako bi ih djeca lakše
zapamtila.
 Kada djeca usvoje brojke možemo uvesti pojmove- veće od i za jedan više

 Upoznavanje djece s nizom konkretnih situacija u kojima vide kako se dva skupa predmeta
udružuju u jedan
 Paziti na termine koje upotrebljavamo ( plus, jednako ili više , daje) za što biste se odlučili?
 Korištenje niza I-G-S-Z: trima lopticama dodajemo još dvije
o kažemo s djecom: imamo tri i dvije loptice, ukupno pet loptica
o crtamo tri pa još dvije loptice
o slažemo brojevne kartice ili ispisujemo izraz 3+2=5

RASTAVLJANJE

 rastavljanje je podjela jednog skupa u dva odvojena skupa

 Pojmovi- minus ili manje

Važno je krenuti od konkretnih materijala i vidjeti na koliko načina

mogu podijeliti predmete iz jednog skupa na dva skupa npr. 5= 4+1

5= 3+2

5= 2+3

5= 1+4

5= 1+1+3 ...

 Rastavljajući djeca shvaćaju kumulativnost zbrajanja ( 3+2= 2+3)

 Uspoređivanje- npr. Imam tri bombona, a Ivo ima jedan. To znači da imam dva bombona više
od njega
 Kako bismo djecu upoznali s oduzimanjem opet ćemo krenuti od konkretnih materijala te
ćemo od većeg skupa oduzimati manji. Koristit ćemo se opet nizom I-G-S-Z
 Znak za nulu ne učimo djecu dok se ne izvješte u brojenju i nikad ga ne pišemo na brojevnu
vrpcu

OBLICI
  Likovi u prostoru- geometrijska tijela djeci su poznata jer imaju iskustva u manipulaciji
različitim predmetima. Djecu će trebati upoznati sa njihovim imenima- govorni izraz , te s
pojmovima poput: okruglo, ravno, vrh, ploha ... što ćemo opet činiti koristeći se konkretnim
predmetima i poznatim primjerima. ( čarobna vrečica i opisivanje geometrijskog tijela kojeg
opipavamo)
 Likovi u ravnini – geometrijski likovi ( krugovi, kvadrati, pravokutnici i trokuti)
 Potrebno je izraditi puno likova različitih veličina te ih dati djeci da njima manipuliraju i
istražuju ( tangram slike)
 Četverokuti-upoznavanje s pojmovima širina i dužina
 Trokuti
 Veza između geometrijskih tijela i geometrijskih likova
 Važno je da odgojitelj pravilno imenuje geometrijska tijela i likove

MJERENJA

 Mjerenje fizikalnim jedinicama ( kad su predmeti kojima se koristimo kao jedinicom za

mjerenje npr. štap, prst, dlan, stopalo...)
 Uspoređivanje stvari po širini, visini
 Povezivanje mjerenja s brojevima u svrhu bilježenja
 Uspoređivanje duljina
 Konzervacija duljine- ostaju li predmeti jednake duljine ako jednoga pomaknemo?
 Igre: pomoć pauku da isplete mrežu- špage različitih duljina ( 4-5) treba razvrstati i složiti od
njih mrežu
 koja je slamka najdulja- stupnjevanje po duljini
 Upoznavanje djece s ravnalom/metrom i mjernom jedinicom centimetar
 Poticanje djece na procjenu duljine predmeta prije početka mjerenja
 Bilježenje rezultata mjerenja – razlika između procijenjene i izmjerene vrijednosti

OBUJAM I MASA

 Obujam neke posude je količina tekućine/ pijeska... koja stane u nju.

 Iskustva s obujmom- kroz slobodnu igru s pijeskom, vodom ili drugim rastresitim materijalima
te različitim posudama. Djeca se upoznaju s pojmovima: natočiti, istočiti, pun, prazan,
pretočiti...
 Treba poticati djecu na predviđanje- IGRA: u koju kutiju medo može pospremiti svoje kockice
(prevelika, taman i premala)
 Radimo sa šalicama jednake veličine/ nizom šalica različite veličine
 Koliko u šalicu stane kuglica ,a koliko kocaka?
  Ne upotrebljavamo mjerne jedinice, a za mjerenje se mogu koristiti čašice od 1 dl

 Konzervacija tekućine – većina djece shvati konzervaciju tekućine tek sa šest ili sedam godina

ISKUSTVA DJECE S MASOM

 Iskustvo s klackalicom- spušta se onaj kraj gdje je teže dijete

 Iskustvo s ravnotežnom vagom i sa kuhanjem
 Obavezno uputiti djecu da prije vaganja sama procijene razlike u težini predmeta
 Djeci je teško shvatiti da veličina nije pokazatelj težine ( kamenčić, iako manji, teži je od
spužve)
 Fizikalne jedinice za težinu- kuglice od plastelina( veće i manje- 50 i 100 gr.)
 Rijetki su šestogodišnjaci koji shvaćaju održavanje težine

X=Y Y=Z X (?) Z

Ne upotrebljavamo mjerne jedinice

VRIJEME

 Uređaji za mjerenje vremena mjere vrijeme pomoću količina koje nemaju veze s vremenom

Sat- udaljenost- rotacija; pješčani sat- obujam tj količina pijeska

Mlađa djeca povezuju vrijeme s događajima- rutinama

4 godišnjaci razumiju pojmove jučer, danas i sutra

Za upoznavanje djece s vremenom idealni je metronom / sat s kukavicom/ klatno ili sat koji glasno
otkucava sekunde. ( koliko smo otkucaja prebrojili dok je Ana obula papuče/ nacrtala trokut...)

Korištenje štoperice

Korištenje pješčanog sata za odmjeravanje vremena u aktivnostima- izrada različitih pješčanih satova

Manipulacija starim satovima sa kazaljkama- puni krug velike kazaljke pomiče malu kazaljku jednu
brojku dalje

Očitavanje vremena: puni sati- kad je velika kazaljka na 12, a mala na nekoj znamenki

Velika kazaljka pokazuje minute

IGRA: Koliko je sati vuče?- djeca se pomiču ovisno o tome što vuk kaže dok ne odgovori da je vrijeme
za večeru- tada vuk lovi dijete koje postane vuk

PRVI KORACI KA RAZLOMCIMA

 Da bi mogli shvatiti razlomke djeci prvo govorimo o cjelini koje su oni dio
 Rastavljanje na jednakobrojne skupove: podijeliti kekse iz zdjelice na četiri osobe

podijeliti čokoladu na šest osoba

 Razlomci i likovi: komadi pizze su krug podijeljen na razlomke

 Razlomci i dužina: napravimo papirnatu vrpcu te ju preklapamo kako bismo odredili polovicu,
četvrtinu...
 Razlomci i notni sustav: cijela nota, polovinka, četvrtinka...

mjera ili takt skladbe određuju koje su kombinacije nota moguće u

jednom taktu

 Razlomci i geometrijska tijela: razrezani kolač ili torta, razrezano voće

ZADATCI

1. ZADATAK- nacrtajte u mrežu veličine 20x20

2. ZADATAK

3. ZADATAK- mreža 24x24

GRAFIKONI

 Djeca od pete godine mogu koristiti HISTOGRAME kako bi prikazala rezultate svojih
istraživanja.
 Pri prikupljanju podataka djeca će ih bilježiti pa ih se može upoznati s korištenjem rovaša(u
peticama)
 Korištenje pravokutne mreže ( novi pojmovi će za djecu biti red i stupac ) djeca mrežu koriste
u igri KRIŽIĆ- KRUŽIĆ pa se na njoj može izvježbati pravilno korištenje naziva- kao da igraju
zamišljeni križić- kružić ili daju naredbe nekom trećem tko upisuje što žele odigrati
 Pisanje šifriranih poruka uz pomoć mreže biti će zanimljivo predškolcima

NOVAC

 I za ovo područje vrijedi pravilo da ga koristimo unutar djeci bliskog i poznatog konteksta.
 Koristeći slijed apstrahiranja djeca će prvo istražiti kovanice: opcrtati ih, usporediti veličine,
težine, boju...
 Nakon toga upoznati ćemo ih sa nazivima : kune i lipe te njihovim vrijednostima
 Koristeći se novčićima kao uzorkom djeca će nacrtati novčiće i situacije kada ih koristimo
 Sada će moći izraditi novčiće za igru. Možete zajedno izraditi plakat na kojemu prikažite sve
načine na koje možemo platiti vrijednost od 2 kune.
 Svaka igra trgovine/ banke/ pošte ali i mnoge druge igre uključivat će dječje korištenje
„novca” te je važno pokazati im kako da ga izrade i koriste
 Djeca uče iz iskustva pa će se u temi novca naći i korištenje kartica, kupovina na rate, možda i
krediti
 PROSTORNI ODNOSI

 Djeca ih usvajaju iz konteksta, vlastitim iskustvom.

 Postoje brojne varijante kartica koje nam pomažu da djeca kroz igru usvoje
ispravne priloge mjesta.
 Problemi sa shvaćanjem prostornih odnosa kod djece mogu biti znak disleksije
i na njih je potrebno reagirati na vrijeme

Matematički problemi:

1. KONKRETNI (Praktični)- životne situacije, umetaljke, dopunjaljke, mozgalice, memory, lotto,

rulet,
2. SLIKOVNI (Ikonički)- skrivačice, labirinti, radni listovi...
3. VERBALNI (Zadaci riječima)- slikopriče, usporedbe po nekom kriteriju, suprotnosti
4. EKSPERIMENTI- namjerno izazivanje neke pojave kako bi se opažalo i istražilo te da bi se
zaključilo na osnovu uočenoga (heuristički pristup).

Matematičke igre- podjela:

1. IGRE KONKRETNIM PREDMETIMA

2. IGRE VEZANE UZ POKRET
3. IGRE DIDAKTIČKIM MATERIJALIMA
4. IGRE S PJEVANJEM
5. IGRE RIJEČIMA

UČENJE I ISTRAŽIVANJE

Neuro fiziološka osnova učenja

 Nakon rođenja u mozgu se stvaraju brojne sinapse- veze među neuronima.

 Mozak teži organizaciji i povezivanju neurona u sinapse. U prvih 9 mjeseci djetetovog života
nastat će 950 bilijuna sinapsi
 Dijete se kreće, istražuje svoju okolinu i time pobuđuje neke „ puteve” u svom mozgu.
 Postepeno se „putevi”koje dijete često koristi podebljavaju čime se ubrzava i osigurava
prijenos impulsa tim putevima, a putevi kojima impulsi ne prolaze postepeno se gase.
  Budući da mozak ne može obraćati pažnju na sve- nezanimljive, dosadne ili emocionalno
nepoticajne lekcije jednostavno neće biti zapamćene. ( Launa Ellison )
 koliko dijete boravi u poticajnoj okolini – ona će ga poticati na istraživanje zbog kojeg će
informacije u obliku električnih impulsa prolaziti i ojačavati sinapse i neuronske krugove
kojima prolaze.
 Uočavajući sličnosti i razlike među predmetima u okolini dijete dodatno stimulira mozak
asocijacijama koje djeluju na izgradnju dugoročnog pamćenja i olakšavaju prisjećanje.
 Nestimulativna okolina uzrokovati će gašenje sinapsi i neuronskih krugova koji se ne koriste.

Marian Diamond, 1960

 Štakori koji su rasli u OBOGAĆENOJ okolini- pametniji, veći, kompleksnije kore mozga...

 Rezultati su se pripisivali pripremljenoj okolini, a izostavljala se važnost

 IGRE u njoj i društva za igru.
 Mozak se snažnije razvija zbog AKTIVNOSTI koje činimo(igre), a ne pasivnim upijanjem
 obogaćene okoline.
 IGRA potiče razvoj više različitih područja mozga istovremeno.

Teorije učenja

Piaget- konstruktivizam RAZVOJ PRETHODI UČENJU

senzomotorna faza( 0-2 god)- učenje korištenjem svih osjetila, znatiželja

intenzivan razvoj kognicije i motorike

predoperacijska faza(2-7 god)- razvoj govora

 reverzibilnost, usvajanje klasifikacije i serijacije

 egocentrizam, tantrumi, traženje granica
 simboličko učenje ( slike, znakovi)
 eksperimentiranje i učenje kroz interakcije s okolinom( sheme temeljem sličnosti)

svladavanja neravnoteže između znanja i vještina

adaptacija (asimilacijom ili akomodacijom)

faza konkretnih operacija (7-12 god)- zaključivanje indukcijom

faza formalnih operacija (12- )Dijete je usamljeni znanstvenik

Vygotsky- konstruktivizam UČENJE PRETHODI RAZVOJU

socijalna interakcija igra temeljnu ulogu u izgradnji znanja

svaka se aktivnost 1. javlja kao vanjska aktivnost u socijalnoj interakciji (ZPR)

2. javlja kao unutarnja (mentalna) aktivnost ( kad ZPR pređe u ZAR)

primjer: pokazivanje prstom

Zona prošlog razvoja

Zona aktualnog razvoja

Zona proksimalnog razvoja

Zona budućeg razvoja

SCAFFOLDING- podrška pružena učeniku tijekom procesa učenja prilagođena njegovim potrebama i
usmjerena njegovom dosezanju ciljeva učenja (Wood, Bruner, Ross)

 Bruner- socijalni konstruktivizam

 Razvoj ne teče kroz faze, on je neprekinuti proces
 Zbog razvoja jezika dolazi do kognitivnog razvoja
 Faze učenja -Reprezentacija: AKCIJSKA - bazira se na akciji i mišićnom pamćenju ( -1)
o IKONIČKA- bazira se na slikama (1-6)
o SIMBOLIČKA- bazira se na simbolima( brojke, riječi, znakovi)
(7- ) primjer: zvečka
 Spiralni kurikulum: kompleksne stvari prvo se tumače djeci na pojednostavljeni način da bi ih
se kasnije ponovo obrađivalo svaki puta na sve kompleksniji način.
 primjer: voće
o Učenje otkrivanjem: dolaženje do informacija otkrivanjem je
 najefikasniji način učenja

Što je to dobra istraživačka aktivnost?

 Počiva na dječjim prirodnim sklonostima: želji da dodiruju, probaju, osjete

 znatiželji
 postavljanju pitanja o njihovoj okolini

Odgojitelj ne mora znati sve odgovore, njegov je zadatak ponuditi djeci način razmišljanja i ideju kako
se problem može istraživati- potaknuti djecu da:

POSTAVLJAJU PITANJA

PROMATRAJU

RAZMIŠLJAJU, ZAKLJUČUJU i STVARAJU PRETPOSTAVKE

PROVODE AKTIVNOSTI, EKSPERIMENTIRAJU i ISTRAŽUJU

Izuzetno je važno poticati djecu na predviđanje- Što bi se moglo dogoditi kad ...
Pokažite djeci da su Vam njihove ideje VAŽNE.

Dječja predviđanja su poveznica s njihovim iskustvom

Etape istraživanja:

1. UPOZNAVANJE PREDMETA I NJEGOVIH SVOJSTAVA- promatra, hvata, stavlja u usta, baca, trga,
gura, lupa, stiska, gužva, gazi...
2. DJELOVANJE PREDMETA NA PREDMET:ubacivanje, umetanje, vađenje, prenošenje ili
prevoženje jednog predmeta uz pomoć drugog (kutija, košara, torba, auto, kamion...),
sviranje, zabijanje, rezanje, lijepljenje...
3. POSTAVLJANJE PREDMETA U MEĐUODNOSE: slaganje , redanje, nizanje, izdvajanje,
razvrstavanje, prostorno organiziranje

Prvo se javlja grupiranje pa serijacija

počinje otkrivati u vlastitom djelovanju fizikalne zakone ( sila teža, inercija, otpor...)pri čemu kroz
vlastito djelovanje razvija relaciono mišljenje uvjetovano UVIĐANJEM ODNOSA IZMEĐU

PREDMETA U AKCIJI npr. autić je na knjizi

knjigu nagnemo

autić sklizne s knjige

 Promatrajući okolinu i dovodeći predmete u njoj u odnose dijete uči pronaći predmet koji je
sakriven, ukloniti prepreku, postaje svjesno udaljenosti, počinje spoznavati uzročno-
posljedične veze...

PROMATRANJE

 Vještina koja uči djecu da saznaju više informacija o onome što vide.
 Uče uočavati promjene i razlike.
 VAŽNO JE OSIGURATI IM DOVOLJNO VREMENA i USMJERAVATI IH DA UOČAVAJU DETALJE
 Promatranje je najkvalitetnije kao samostalna aktivnost uz usmjerivača ili aktivnost u maloj
grupi
 Kada dijete nešto uoči treba ga pitati za razloge zbog kojih je uočeno nastalo

kako reagirati na dječja objašnjenja ako su kriva?

Što nam je važno? Proces razmišljanja koji je doveo do izgradnje teorije ili njezina točnost?

Što možemo učiniti? ( dječju teoriju pokušati provesti u djelo)

Djeci treba pomoć jer sami ne znaju artikulirati viđeno

Npr. D: led je otišao

O: Da, led se otopio. U što se led pretvorio?

D: u vodu

ULOGA ODGOJITELJA U DJEČJEM ISTRAŽIVANJU:

 PROMATRA i VIDI
 SLUŠA I ČUJE
 DOKUMENTIRA I INTERPRETIRA UOČENE PROCESE UČENJA
  Pronalazi nenametljiv način kako bi AMPLIFICIRAO ( potaknuo) dječje učenje (djeci ne treba
poučavanje nego prilika za učenje)
 KROZ SAMOREFLEKSIJU I REFLEKSIJU SA SUSTRUČNJACIMA PROCJENJUJE SVOJ DOPRINOS I
DOPRINOS DRUGIH UKLJUČENIH U PROCES UČENJA

ZAŠTO JE VAŽNO ISTRAŽIVANJE U RANOJ DOBI?

 POSTOJI TRANSFER RANOG ISKUSTVA NA SPOSOBNOSTI RJEŠAVANJA PROBLEMSKIH

SITUACIJA U KASNIJOJ DOBI
 Ranije stečeno znanje i iskustvo te stečene vještine polazna su točka za daljnje učenje.

Pitanja:

Ima li dijete u vrtiću dovoljno poticaja za istraživanje okoline? Kako se, kada i na temelju čega unose
novi poticaji?

Imaju li starija djeca dovoljno prilika za istraživanje okoline izvan vrtića?

Kakav utjecaj druge osobe(djeca, odgojitelji, roditelji, ostali djelatnici vrtića) imaju na istraživačke
aktivnosti djece i zašto? Koje su uloge / postupci odgojitelja u istraživačkim aktivnostima djece?

Temeljem čega djeca znaju koliko/kako vrednujemo aktivnosti njihovog istraživačkog učenja?

Kako dokumentiramo proces i ishode dječjeg istraživanja i učenja?

Koja je veza između cjeloživotnog učenja i samorefleksije/ refleksije?

KAKO OKRUŽENJE DJELUJE NA NAŠ MOZAK - UREĐENJE SOBE U VRTIĆU

Sandra Duncan & Kathryn Murray How to design inspiring Brain-based learning environments

Istraživanje- učenje

Emocije- osjećaj prihvaćenosti

Sigurnost- je li ovaj prostor siguran za mene?

Sloboda istraživanja i učenja: poticajnost prostora, mogućnost preinake prostora i fleksibilnost,

prostor kao mjesto susreta, blizina drugih

Emocije: meki materijali, izbor boja, jačina svjetlosti, veza s prirodom, zaštićenost
Sigurnost: definiranost prostora, snalaženje, zvukovi, svjetlost, zaobljeni kutevi, visina prostora

1. SIGURNOST- moždano deblo

2. Emocije- limbički sustav (Sigurno mjesto i veza s prirodom)
3. Razmišljanje- sloboda za istraživanjem i učenjem

ADVENTURE OF THE CARBOARD BOX

https://www.google.com/search?client=firefox-b-d&q=youtube+adventure+of+the+cardboard+box

ISTRAŽVAČKE AKTIVNOSTI

SJEMENKE

 Najsitnije je sjeme
 Epiphitic orhideje
 1,25 miliona sjemenki teško je 1g.
 Lodoitsey palma- 18.kg
 Najveće sjeme

SPORE PAPRATI
DIJELOVI BILJKE

LISTOVI- oblik i boja

 veličine listova
 korijen
 rizomi
 Prirodni aspekti okruženja – Edita Slunja+ski

1. Imaju li sve biljke lišće?

2. Može li svaka vrsta lista provoditi fotosintezu?

Bryophyti- nema ni korjen ni listove niti stabljiku

Kaktusove bodlje – ne mogu provoditi fotosintezu

TEME:

 Dijelovi biljke
 Cvijet- čemu služi, oblici, vrste, dijelovi, miris, boja, možemo li ga jesti/piti zašto cvijet vene,
kako ga možemo sačuvati( sušenje, prešanje...)
 Deblo-stabljika- čemu služi, kako voda putuje kroz stabljiku, biljke koje nemaju čvrstu
stabljiku, kora , godovi, orjentacija po godovima... eksperimenti, pijenje na slamku,
utiskivanje, pogled kroz povećalo i mikroskop
 List – čemu služi, ima li lišća koje jedemo/ pijemo? Tko se hrani lišćem?
 Ljekovite biljke, herbarij
 Korijen- uloge korijenja, zračno korjenje
 BOJE, okusi i mirisi- istraživačke 2

BOJE

 osnovne boje i boje nastale miješanjem( miješanje boja)- razlikovanje i imenovanje boja
 Tonovi iste boje (miješanjem s bijelom ili s crnom bojom)
 Eksperimenti: miješanje boja,
o Boje iz prirode,
o promjene boja u prirodi (lišće),
o bojanje prirodnim bojama
o Otiskivanje bojom,
o boja na različitim podlogama (PRIMER)

Ideje za proširenje teme:

 Zašto lišće mijenja boju u jesen: https://www.scientificamerican.com/video/why-do-autumn-

leaves-change-color-2013-10-03/
 kako vidimo boje: https://www.youtube.com/watch?v=l8_fZPHasdo
 kako nastaje duga: https://www.youtube.com/watch?v=GqbgJ3c3yhc
 Psihologija boja:: https://www.empower-yourself-with-color-psychology.com/meaning-of-
colors.html

Bojanje prirodninama...papir, tkanina...

 Naranđasta- mrkva, kora luka, marelica, buča

 Smeđa- čaj, kava, ljuske oraha
 Roza- trešnje, crvene bobice, kora i sjemenka avokada
 Plava- borovnice, crno grožđe, ljubičasto zelje
 Crno- kupine, korijen irisa
 Ljubičasto- dudove bobice, cikla
 Zeleno- špinat, menta, trava, lišće breskve
 Žuto- neven, suncokret, paprika, narcise, list celera, breskva

MIRISI i OKUSI- Alergije! BITI OPREZAN!

 Prepoznavanje mirisa, mirisi koji znače opasnost – miris paljevine, nadražiujuća sredstva...
 Parne bočice i mirisne kartice , mirisne slike, mirisni led, mirisne krede, mirisni plastelin ili
tijesto

https://www.brainfacts.org/thinking-sensing-and-behaving/taste/2012/taste-and-smell

Mirisi-Edita Slunjski

Okusi

 Slatko- med, šećer, čokolada, keks, lubenica...

 Slano- sol, slanac, vegeta, slani štapići...
 Kiselo-limun, kiseli krastavac, jabučni ocat
 Gorko- kakao,maslina,žalfija i pelin
 VODA

Djeca pokazuju veliki interes za vodu i igru s vodom bilo da se radi o hodanju i skakanju po lokvicama
kiše, pranju igračaka, prskanju vode rukama ili udaranju po njezinoj površini štapom ili nekim
predmetom.

VODA- ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI

 Prelijevanje i prebacivanje
 Plovnost
 Topivost
 Agregatna stanja
 Propusnost/zadržavanje vode
 Snaga vode - voda u svakodnevnom životu
 Važnost vode u prirodi
 Skrivena voda u prirodi
 Pročiščavanje vode, desalinizacija...

KOMPLEKSNIJE AKTIVNOSTI S VODOM

https://www.google.com/search?client=firefox-b-d&q=the+water+cycle+song

TEŽINA

Slobodni pad

kosina

TEŽINA

 Obavezno unutar djeci smislenog konteksta

 Uspoređivanje težina
 Pretpostavke
 Vaganje
 http://eskola.hfd.hr/kucni_eks/ke.htm
 Ako istovremeno ispustimo, s iste visine kasmen i pero- što će ranije pasti na zemlju?
 Kako možemo učiniti da padnu istovremeno? Što iz toga možemo zaključiti?

SLOBODAN PAD

Sir Isac Newton

KOSINA

Kutije kroz koje prolaze tuljci

Tobogan s tunelima ili preprekama

što sve utječeče na brzinu spuštanja niz kosinu?

ELEKTRICITET

Magneti

vjetar

STATIČKI ELEKTRICITET

 Hover plates ( tkaninom utrljamo u papir i pokusamo ga staviti na drugi tanjur)

 Can can go ( tkaninu utrljamo u stap i mozemo povlačiti limenku s njim bez da se dotiču)

ELEKTRICITET- struja

https://www.youtube.com/watch?v=QZPURSF5iH4

https://www.youtube.com/watch?v=HOFp8bHTN30

Magneti.

 Predviđanje!

VJETAR
 Kako nastaje
 Vjetromobil
 anemometar
 vjetrokaz