PEDAGOGIJA ZNANOST O ODGOJU

pedagogija, gr. paidagogos (dijete, voditi)

Smisao pedagoke znanosti je prouavanje i unapreivanje odgoja,

odnosno odgojnog procesa. Zadaci pedagoke znanosti:

1. da prouava odgojnu stvarnost, istrauje, pronalazi i utvruje

zakonitosti na podruju odgoja i obrazovanja
2. da postavi svrhu u zadatke odgojne djelatnosti
3. da znanstveno-kritii vrednuje rezultate postignute na podruju
pedagogijske teorije i prakse
4. da razvija i usavrava pedagogijsku metodologiju, za daljnji uspjeh u
istraivanju
5. da se koristi rezultatima i iz drugih srodnih znanosti

Pedagogijska teorija kroz povijest

Pedagogijska teorija je proizila iz prakse odgojne djelatnosti. Pet temeljnih

etapa razvoja odgojne djelatnosti:

1. prve refleksije u antikoj poeziji

2. pojava pedagogijske teorije u sastavu antike filozofije
3. poeci osamostaljivanja u pedagoga humanista
4. izgradnja sustava pedagogijske znanosti
5. autonomija pedagogijske znanosti

Pedagogija je vrlo razgranata znanost, to znai da obuhvaa niz

pedagogijskih grana ili disciplina. Ukupnost tih grana ili disciplina naziva se
sustav pedagogijske znanosti. Discipline ili grane pedagogije: povijest
pedagogije, obiteljska pedagogija, predkolska pedagogija, kolska
pedagogija, didaktika, metodika, visokokolska pedagogija, adultna
pedagogija, specijalna pedagogija, pedagogija slobodnog vremena,
pedagogijska metodologija ...

Sustav pedagogijske znanosti

Pedagogija je povezana sa svim znanostima koje se bave ovjekom, koje

prouavaju zakonitosti njegovog tjelesnog, psihikog i socijalnog razvitka
(filozofija, psihologija, sociologija, povijest, biologija, medicina, pravne
znanosti, ekonomija, teorija umjetnosti, tehnike znanosti)
interdisciplinarnost i multidisciplinarnost.

ODGOJ

Odgoj je proces formiranja ovjeka, izgraivanja i oblikovanja ljudskog bia

sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim
osobinama. Odgoj je sloen proces u kome djeluju brojni initelji,
primjenjuju se razliite metode i postupci.

Intencionalni i funkcionalni odgoj

Intencionalni odgoj je organizirana, pedagoki osmiljena i cilju usmjerena

drutvena djelatnost. Intencionalni odgoj nije sinonim za institucionalni
odgoj, jer se intencionalni odgoj javlja i izvan odreenih odgojnih
institucija.

Funkcionalni odgoj podrazumijeva nenamjerne i nekontrolirane utjecaje

koji snano utjeu na formiranje linosti. Takvi utjecacji umjesto da
podupiru, oni ee koe razvijanje pozitivnih svojstava i karaktera
osobnosti.

Odgoj u irem i uem smislu

Odgoj u irem smislu je sveukupnost pedagokog djelovanja na sve

djelokruge ovjekova bia. On se tie izgradnje potpunog ovjeka, te
obuhvaa tri procesa:

- proces usvajanja znanja, umijea i navika

- proces razvijanja psihofizikih sposobnosti
- izgraivanje ljudskih osobina

Odgoj u uem smislu usmjeren je na izgraivanje i oblikovanje osobnosti i

karaktera, na ostvarivanje pozitivnih ljudskih osobina.

Mo i granice odgoja

- pedagoki pesimizam
- pedagoki optimizam
- pokuaj prevladavanja jednostranosti
- suvremeno znanstveno motrite

Pedagoki pesimizam

- naslijee glavni initelj ovjekova razvitka

- ovjek je produkt naslijea
- odgoj i odgojni proces je nemoan

Teorija nativizma prihvaa samo bioloke faktore naslijea i samo njih

uzima kao presudnu ulogu u razvoju i oblikovanju ovjeka.

Pedagoki optimizam

- veliko vjerovanje u mo odgoja

 - takva miljenja susreemo ve i kod antikih klasika, kasnije i
humanista i prosvjetitlja

Teorija optimizma negira ulogu naslijea i priroenih sposobnosti, a uzima

kao relevantne izvanjske utjecaje za izgraivanje osobnosti, te da je odgoj
taj koji pravi razliku meu ljudima.

Pokuaj prevladavanja jednostranosti

- nasljedni faktori postoje, te su preduvjet razvitka ovjeka. No, to e

se od njih razviti i u kojoj mjeri ovisi o vanjskim poticajima, o
drutvenoj sredini i odgoju

Teorija konvergencije smatra da su vani i unutarnji i vanjski faktori za

izgraivanje ljudske osobnosti, ali zanemaruje ulogu odgajanika promatra
ga kao pasivca koji je rezultat naslijea i drutvene sredine.

Suvremeno znanstveno shvaanje

- na razvitak ovjeka utjeu nasljedni faktori, drutvena sredina i

odgoj, ali on nije pasivan produkt svega toga
- ovjek je subjekt odgoja

Multifikacijska teorija smatra da odgoj nije svemoan ni nemoan, on ima

svoje granice i mogunosti.

Podjela odgoja prema bitnim odreenjima ovjeka:

1. tjelesni odgoj
2. intelektualni odgoj
3. moralni odgoj
4. estetski odgoj
5. radni odgoj

Podjela prema dobi odgajanika:

1. predkolski odgoj
2. kolski odgoj
3. visokokolski odgoj
4. odgoj odraslih

Podjela prema mjestu i specifinostima odgojne djelatnosti:

1. obiteljski odgoj
2. domski odgoj
3. specijalni odgoj
4. odgoj u proizvodnim uvjetima
5. vjerski odgoj
 6. odgoj u slobodnom vremenu

Podjela s obzirom na vrijeme:

1. odgoj u prolosti
2. suvremeni odgoj
3. odgoj u budunosti

Odgojni proces ima svoje zakonitosti, svoje odnose, svoje sudionike,

aktere i nositelje pojedinih funkcija. Obiljeava ga pedagoki odnos izmeu
odgojitelja i odgajanika. Dva su subjekta odgojne znanosti: odgajanik -
onaj koji se odgaja i odgajatelj onaj koji odgaja.

ODGOJ I SRODNI POJMOVI

ODGOJ
Uenje
Socijalizacija
Enkulturacija
Akulturacija
Personalizacija

Uenje je sposobnost ovjeka da opaa, prikuplja, misaono obrauje, pamti

i koristi informacije radi zadovoljenja potreba.

Socijalizacija lat. socialis - drutven, proces je uenja ophoenja u

skupini, zajednici i drutvu; usvajanje oblika drutvenog ivota.

Enkulturacija je proces usvajanja kulture; usvajanje sveukupnosti kulture u

kojoj ivimo.

Ankulturacija je proces u kojem se kultura jednog drutva preoblikuje tako

da poprima i prihvaa kulturna obiljeja drugih drutava. Moe biti skupna i
individualna.

Personalizacija je proces samooblikovanja; samoostvarenje,

samoaktualizacija.

Socijalizacijom postajemo kao svatko drugi, a personalizacijom kao

nitko drugi.

KOLA KAO ODGOJNO-OBRAZOVNA USTANOVA

kolski i visokokolski odgoj

 - kolsko doba od 6. do 18. godine

kola je najpoznatija, najstarija, najrazvijenija odgojna ustanova. Prve

godine kolovanja su vane, esto i odluujue.

kolsko doba:

- mlae kolsko doba (6.-11.)

- srednje kolsko doba (11.-15.)
- starije kolsko doba (15.-18.)

Visokokolsko doba je razdoblje nakon zavrene kole (18.-22.-25.)

Reforme kolstva su promjene koje se uvode u kolstvo s ciljem da ga

unaprijede.

Pluralizam u kolstvu bogatstvo mogunosti kolovanja, svatko izabire

kolu po svojoj volji i interesima. Pluralizam u srednjim kolama
gimnazije s vie smjerova, umjetnike kole, strukovne, obrtnike...
Pluralizam u visokom obrazovanju takoer postoji.

Organizacija nastavno-odgojne djelatnosti u koli

Nastava je jedinstveni odgojno-obrazovni proces koji se odvija planski i

sustavno pod vodstvom uitelja, nastavnika, s jednom relativnom stalnom
grupom uenika ili studenata sukladno s odgojnim ciljem. Tri temeljna
zadatka nastave su: materijalni, funkcionalni i odgojni. Pored nastave
postoje jo i izvannastavne aktivnosti, opa kulturna djelatnost.

kola vana odgojna ustanova

kola, tj. nastava treba ostvarivati sva tri svoja temeljna zadatka. Ako
elimo uspjeno odgajati, trebamo kolu promatrati kao odgojnu ustanovu.
Nastava je odgojno-obrazovni proces, a kola odgojno-obrazovna
ustanova.

Lik uitelja nastavnika odgojitelja

- nositelj cjelokupne odgojno-obrazovne djelatnosti u koli

- posebne intelektualne, strune, pedagoke, moralne i ljudske
osobine
- ugled ili autoritet

Uitelj osvaja, upuuje, vodi, bodri, izgrauje bez nametanja svoje volje
ili prisile.

- kolska pedagogija
- visokokolska pedagogija
- didaktika
 - metodika

KOMUNIKACIJA U NASTAVI

Komunikacija je proces slanja, prenoenja i primanja poruka, signala ili

informacija.

Oblici komunikacije:

Verbalna komunikacija ostvaruje se putem govora, tj. jezika

Paraverbalna komunikacija ukljuuje visinu i jainu tona, njegovu

boju, brzinu izgovora rijei, glasnou, te stanke u govoru.

Neverbalna komunikacija ostvaruje se putem govora tijela,

pokretima, poloajem i dranjem tijela, izrazima lica i slino.

- ponaanje tijela dranje tijela, razni pokreti tijela pri hodanju,

stajanju i dr.
- mimika ela, brade, obrva, usta
- oni kontakt pogled, oni miii
- govorno ponaanje jaina, brzina i ritam glasa, smijeh, utnja
- gestikuliranje govor ruku
- odijevanje
- dodirivanje

Komunikacijske vjetine

Uspjean razgovor pretpostavlja meusobno sluanje, obostrano

razmiljanje i naizmjenino govorenje.

Kvalitetna komunikacija u koli pretpostavlja:

1. aktivno sluanje uti drugu osobu, staviti se u njezin poloaj,

razumijeti njezine potrebe i osjeaje
2. empatiko razumijevanje doivljavanje unutarnjeg svijeta druge
osobe onako kako ta osoba sebe vidi i doivljava, pazei da ne
izgubimo vlastiti identitet i da ne manipuliramo tom osobom.
3. interakciju slobodni i ravnopravni odnosi u komunikaciji,
dvosmjernost i obostrano djelovanje, otvorenost za razliita miljenja
i stavove
4. uiteljevo ovladavanje vjetinom komunikacije

Kako uspjeni uitelji postiu radnu atmosferu?

Neki uitelji nadzor nad razredom lako uspostavljaju dok drugima to

predstavljaju problem i nakon dugo vremena. Veoma su vani prvi sati
iskusni uitelji odravaju prve sate pokazujui svoja pozitivna svojstva
zanimljivo izlaganje gradiva, smisao za humor i spremnost da prue pomo
u savladavanju gradiva, uz to pokazuju odlunost da se pozabave sa
svakim krenjem reda u razredu. Uenicima odgovara mirnoa, pravednst i
jasna struktura pravila.

Neverbalna komunikacija u koli

Uenici paljivo prate i dobro zapaaju neverbalne poruke uitelja kojih

ovaj esto nije svjestan. Uoavaju poloaj tijela i svaku promjenu u glasu,
itaju s lica, prate njegov pogled, prepoznaju prijeteu ili zatitniku
intonaciju, prate uiteljeve ruke i osjetljivi su na dodir. Uenici oekuju da
ih se gleda u oi i ele biti uoeni.

- stupanj u kojem su uenici aktivni smanjuje se poveanjem broja

uenika
- aktivno sudjelovanje traje dulje u manjim uionicama
- uenici i nastavnici kojima se okruenje ne svia pokuat e ga
izbjei ili izmijeniti
- po sadraju se aktivnost uenika u veim prostorima svodi na
traenje pojanjenja ili ponavljanja neke misli, a ne na ideje kao
takve

5 NE

- ne ulazi neprimijeen
- ne nadvikuj se s razredom
- ne daj da te zbune i izbace iz ravnotee
- ne pokazuj oaj
- nemoj pobjei ravnatelju

5 DA

- glasno pozdravi
- budi iskreno nasmijeen
- djeluj prijateljski i smireno; pokai da se veseli susretu i radu s
njima
- pogledom dotakni svakog uenika
- ostavi dojam da zna to radi i da vlada situacijom

ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH

Proces odgoja i obrazovanja odraslih je vezan s razdobljem zrelosti ili

odraslosti. Vrijeme u kojem ivimo vrijeme je znanstveno-tehnikog
napretka, potreba stalnog usavravanja.

Tri glavna podruja rada odgoja i obrazovanja odraslih:

1. opismenjavanje i osnovno obrazovanje

2. obrazovanje i odgoj za rad
3. obrazovanje i odgoj za aktivnosti u slobodnom vremenu
Oblici odgoja i obrazovanja odraslih: seminari, teajevi, savjetovanja,
tribine, konzultativni sastanci. Ustanove za odgoj i obrazovanje su brojne,
tako da se moe govoriti o mrei tih ustanova: posebne kole za odrasle,
redovne kole, centri i fakulteti, otvorena sveuilita, kulturne i prosvjetne
ustanove, proizvodna poduzea.

Odgoj u domovima odgojni rad koji se ostvaruje u drutvenim

ustanovama za smjetaj i odgajanje djece i mladei. Domovi su zajednice
odgojenika i odgajatelja i vani su initelji odgajanja, samoodgajanja pa i
predagogija odgojenika.

Tri su kategorije domova:

1. uenii i studentski
2. za djecu bez roditelja
3. za djecu sa smjetnjama u razvoju

- prema dobi, domovi se dijele na djeji, ueniki i studentski

- prema spolu muki, enski i mjeoviti
- prema kapacitetu veliki, srednji i mali
- prema trajanju boravka trajni i krai
- prema stupnju otvorenosti otvoreni, poluotvoreni i zatvoreni

ODGOJ U SLOBODNOM VREMENU

slobodno vrijeme pojedinac je osloboen poslova, obveza i dunosti

prema obitelji, koli, poduzeu ili iroj zajednici. Slobodno vrijeme
pojedinac ispunjava sukladno svojim eljama i interesima, kako bi
zadovoljio vlastite sklonosti i sposobnosti. Slobodno vrijeme ima tri
funkcije: odmor, razonoda i razvitak sposobnosti.

Naela slobodnog vremena: slobode, smirenosti, individualnosti,

raznovrsnosti, organiziranosti i primjerenost

initelji slobodnog vremena: obitelj, ustanove za predolski odgoj, kole,

razliite drutvene udruge, kulturne ustanove

SPECIJALNI ODGOJ

Svaki pojedinac ima pravo na odgoj i obrazovanje, na optimalni razvitak

sposobnosti u granicama svojih mogunosti. Zadaa specijalnog odgoja je
da potpuno ili djelomino ukloni tekoe koje su se javile. Ustanove za
specijalni odgoj su: specijalne predkolske ustanove, kole internati,
specijalne osnovne kole, ustanove za profesionalno usavravanje,
specijalne socijalne ustanove.
Specijalna pedagogija oligofrenopedagogija, tiflopedagogija,
surdopedagogija, logopedska pedagogija, medicinska pedagogija,
sociopatska pedagogija.

POGREKE U MJERENJU ZNANJA

Ocjenjivanje prosudbao uinkovitom znanju u odnosu na unaprijed

zadane kriterije. Dakle, izmjereno se znanje izraava ocjenom koja ima
odreenu poruku. U naem sustavu su to ocjene: 1 nedovoljan, 2
dovoljan, 3 dobar, 4 vrlo dobar, 5 odlian.

Tko mjeri, to mjeri, ime se mjeri?

Svako ocjenjivanje, svaki ispit, test ili usmena provjera zapravo spada u
mjerenje znanja. Tim postupcima nastavnik pokuava izmjeriti znanje
uenika. Svako mjerenje ima tri uvjeta:

1. predmet mjerenja znanje uenika

2. instrument mjerenja nastavnik
3. tehnika mjerenja postavljanje pitanja, pismeno ili usmeno
ispitivanje

Istraivanja na ovom podruju pokazuju da izvor pogreke moe biti u

predmetu mjerenja, mjernom instrumentu i tehnici mjerenja.

Dvije su glavne tehnike ispitivanja:

1. usmeno ispitivanje znanja

2. pismeno ispitivanje znanja

USMENO ISPITIVANJE ZNANJA

Prednosti
- uitelj moe reagirati na
odgovore
- nastavnik moe bolje ispitati
razumijevanje uenika
- tijekom ispitivanja uitelj
moe uoiti i reagirati na
odgovore koji su priblino
toni ili oni koji su potpuno
apsurdni
- uenici ee ue s
razumijevanjem
Nedostaci
- vremenski je neekonomino
- subjektivno nastavnik je
mjerni instrument razliito
reagira na razliite uenike
- uenici dobivaju i razliita
pitanja pa je teko usporediti
znanje
- obuhvaa manje gradiva

PISMENO ISPITIVANJE ZNANJA

Prednosti Nedostaci
- manji utjecaj subjektivnosti - esto se trai samo
 - ista pitanja svima
- isti uvjeti rada za sve
- ocjenjivanje je objektivnije jer
se dade lako izraunati
postotak rijeenih zadataka
- moe obuhvatiti vie gradiva
- vremenski je ekonomino jer
se mogu u jednom satu svi
ispitati
reprodukcija materijala,
proces pamenja i sjeanje
injenica
- ne uspijeva zahvatiti
razumijevanje ili primjenu
znanja

Valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost...

Svako mjerenje treba biti:

- valjano da zaista mjeri ono za to je namijenjeno znanje

- objektivno da ne ovisi o opaau, nastavniku i njegovim
interpretacijama, raspoloenjima i sl.
- pouzdano da je stabilno u vremenu i da se u vie mjerenja dobivaju
isti ili slini podaci
- osjetljivo da se s mjerenjem uspjevaju razlikovati pojedinci u
varijabli koja se mjeri.

Zbog ega dolazi do ovih pogreaka?

Nisu jasno odreeni kriteriji i mjerila ocjenjivanja. Nije jasno to uenik

treba usvojiti za odgovarajuu ocjenu. Zbog toga svaki nastavnik ima neko
svoje mjerilo i njemu prilagoava svoju ljestvicu. Tako nastavnici
upotrebljavaju iste brojeve s istim znaenjem, ali s razliitim implicitnim
vrijednostima.

Najee pogreke nastavnika pri ocjenjivanju:

- osobna jednadba nastavnika ili je preblag ili je prestrog

- halo efekt nastavnik procjenjuje znanje uenika u skladu s vlastitim
miljenjem o tom ueniku
- logika pogreka nastavnik smatra da su neki sadraji nuno
povezani s drugim znanjima
- pogreka diferencijacije dodavanje u skalu ocjenjivanja od 1 do 5
jo meu-ocjena kako bi preciznije izmjerili uenikka znanja
- pogreka kontrasta nastavnik subjektivno ocjenjuje uenike na
temelju usporedbe sa drugim uenicima
- pogreka tendencije prilagoavanja kriterija nastavnik subjektivno
prilagoava kriterije mogunostima uenika za svaki razred posebno
- pogreka sredine tendencija nastavnika da svima daje ocjene iz
sredine ljestvice

METODIKA ODGOJNE DJELATNOSTI

Metodika odgojne djelatnosti ima funkciju uspjenog rjeavanja odgojnih
problema i ostvarivanja odgojnih zadataka na svim podrujima. Jednako se
odnosi na sva podruja realizacije odgoja. Ima ire znaenje od metodika
pojedinih predmeta. Metodika odgojne djelatnosti bavi se opim
initeljima, naelima, metodama i sredstvima odgoja.

Opi initelji odgojne djelatnosti

Odgojni initelji ili faktori ustanove koje odgojno djeluju na pojedinca,

obavljaju pedagoku funkciju i potpomau odgojna nastojanja. Tri
najznaajnija odgojna initelja su obitelj, Crkva i kola pedagoki trokut.

Opa naela odgajanja

odgojna naela smjernice, putokazi, norme u odgojnom procesu. Njihovo

poznavanje i valjana primjena ostvaruju uspjeh. Devet je odgojnih naela:

1. naelo svrhovitosti
2. naelo aktivnosti
3. naelo pozitivne orijentacije
4. naelo mnogostranosti
5. naelo primjerenosti
6. naelo individualizacije
7. naelo socijalizacije
8. naelo jedinstvenosti
9. naelo dosljednosti

Odgojne metode

Metode su temeljni putovi pomou kojih odgajatelj pristupa odgajaniku,

obrauje i ostvaruje konkretne ciljeve. Pomou odgojnih metoda odgajatelj
zna kako treba postupati u odgojnoj praksi. etiri odgojne metode:

1. metoda poduavanja razgovor, objanjavanje, predavanje

2. metoda uvjeravanja
3. metoda navikavanja
4. metoda spreavanja preventivna i terapeutska

Odgojna sredstva

Odgojna sredstva su najue povezana s odgojnim metodama. Tri glavna

odgojna sredstva:

1. sredstvo usmjeravanja savjet, primjer, dnevni red, igra, rad

2. sredstva poticanja priznanje, pohvala, nagrada, obeanje,
natjecanje
 3. sredstva spreavanja nadzor, skretanje, upozorenje, zahtjev, kazna

ODGOJ PODRUJA REALIZACIJE

Obiteljski odgoj

Obitelj je najsnaniji imbenik u oblikovanju osobnosti i karaktera. Odgoj

poinje u obitelji. Obitelj ima svoje specifinosti koje nema nijedan drugi
odgojni initelj. Uvjeti uspjenog obiteljskog odgoja:

- skladni obiteljski odnosi

- adekvatan poloaj djeteta u obitelji
- zrelost roditelja, odreena razina pedagoke kulture, razborita ljubav
prema djeci
- sreene ekonomske prilike

Naela obiteljskog odgoja: potovanje osobnosti djeteta (dijete ima svoja

prava, ali i dunosti), angairanost (sukladno djejim mogunostima),
pozitivna orijentacija, meusono povjerenje, jedinstvenost, dosljednost,
individualno prilaenje.

Temeljna svrha obiteljskog odgoja je razvitak i izgraivanje sposobnog,

estitog, marljivog ovjeka koji e biti ponos roditeljima i drutvenoj
zajednici. Zadaci obiteljskog odgoja su ostvarivanje odgojnih i obrazovnih
dobara i vrijednosti na svim temeljnim odgojnim podrujima (tjelesni
odgoj, intelektualni odgoj, moralni odgoj, radni odgoj, estetski odgoj).

Roditelji odgojitelji

- roditelji su po svojoj prirodnoj i drutvenoj funkciji odgojitelji

- radno djetinjstvo majka prvi emocionalni kontakt
- krajem ranog djetinjstva (3. godina), otac kao odgojitelj dobiva veu
ulogu
- autoritet roditelja je vana komponenta dobrog i uspjenog odgojnog
rada

Obiteljska pedagogija je pedagogijska disciplina koja prouava odgoj u

obitelji.

Predkolski odgoj

Faze ovjekova razvitka:

- rano djetinjstvo
- predkolsko doba
- kolsko doba
- visokokolsko doba
- doba potpune zrelosti
Predkolski odgoj se ostvaruje u obitelji i predkolskim ustanovama (djeji
domovi, djeje jaslice i djeji vrtii).

Odgoj u ranom djetinjstvu

Njega malog djeteta briga za pravilan razvitak djetetova organizma i

jaanje njegova zdravlja (pravilna i redovita prehrana, higijena,
navikavanja na pravilan raspored ivota).

Igra najvaniji oblik aktivnosti i glavno sredstvo djetetova razvitka.

Prianje pria, razgovor s djetetom, pjevanje... bogati se djeji rjenik,
razvija se govor, mata, usvajaju se novi pojmovi, nova znanja i spoznaje.

Odgoj u prekolsko doba

Od tree do este godine dijete se intenzivno razvija i psihiki i tjelesno.

Predkolsko dijete je veoma emocionalno, aktivno, izraava tenju za
oponaanjem.

Djeji vrti ustanove za odgoj djece u predkolskoj dobi. U djejim

vrtiima djeca borave odreeno vrijeme.

Djeji dom ustanove za brigu, njegu, zatitu i odgajanje djece bez

roditelja ili djece kojoj iz bilo kojih razloga nedostaje roditeljska briga.