Primjetne poteškoće u:

vizuo-spacijalnim odnosima : ne ocjenjuje udaljenost predmeta, nema osjećaj dubine

tjelesnoj šemi : nije svjestan svoga tijela u prostoru, ne zna koliko treba odignuti nogu,
koju nogu treba podignuti, previše odiže nogu preko prepreke, posturalnim
mehanizmima : saginje se u niži položaj, pridržava se prilikom kretanja, penjanja,
spuštanja, oslonac na ruku prilikom sjedenja, zauzimanje W položaja nogu pri sjedenju,
socio-emocionalnom razvoju; nije u skladu sa uzrastom, govor łwazvijen, ne
uspostavlja komunikaciju, nesiguran, traži pomoć od tate, želi posjedovati proctor za
sebe, ne reaguje napostavljene granice praksiji: nema svrsishodnu igru, nije prilazio
didaktičkom i konstruktivnom materijalu, igračkama. Igra se svodi na bacanje
odredenih predmeta ili igračaka.
sekvenciranju: ne zna postupak neke aktivnosti zbog oštećene praksije finoj
motorici: predmete hvata cijelom šakom, nije prilazio aktivnostima koje zahtjevaju finu
motoriku pa je potrebno dodatno ispitati bilateralnoj integraciji: rotirao se cijelim
tijelom pri izlasku iz bazena, nije prelazio srednju liniju tijela, pokreti nisu ('glatki”

Zaključak i preporuke

U skladu sa gore obrazloženim pojedinačnim funkcionisanjem senzornih područja,

potrebno je kroz svakodnevne aktivnosti, kroz igru, ali i kroz usmjereno vježbanje povećati
osjetljivost na proprioceptivnom sistemu, smanjiti osjetljivost na taktilni sistem, odnosno
pružati adekvatne podražaje kako bi ih uspio na odgovarajući način registrovati i senzorno
procesuirati. Stoga se preporučuje tretman senzorne integracije kojim bi se moglo
adekvatno djelovati na navedeno . S obzirom da dječak ima poteškoće sa organizacijom
svog ponašanja u prostoru i idejama za igru, pažnja raspršena, a nivo pobudenosti je bio
povišen, potrebno je pružiti dovoljno stimulansa kako bi ga potakli na igru sa ciljem,
motoričkom realizacijom. Potrebno je djelovati i na socio-emocionalni razvoj kod dječaka,
 da se igra . Na nalog da je gotovo i da treba da obuče čarape prisutno je negodovanje od
strane dječaka ( ne izvršava nalog i nastavlja igru )

ZAKLJUČAK : Dječak pokazuje odstupanja u svim senzornim sistemima što utiče na

interakciju sa okolinom I ljudima. Pažnju treba usmjeriti na bolje senzorno procesuiranje,
registraciju i modulaciju i na taj način razvijat! praksiju, tjelesnu šemu i sekvencioniranje.
CILJEVI :
KROZ TAKTILNO , PROPRIOCEPTIVNO I VESTIBULARNO PODRUČIJE RAZVIJATI
TJELESNU ŠEMU,
ISTRAŽIVANJE OKOLINE I VLASTITU KOMPENTENCIJU KAKO BI SE POBOLJŠALA
PRAKSIJA. KROZ
POSTEPENO IZLAGANJE NAUČITI DIJETE DA SE NOSI SA SENZORNIM
INFORMAqlJAMA KOJE
NISU UVJEK UGODNE. STVARATI SITUACIJE ZA SVRSIHODNE AKTIVNOSTI.
OPTIMALIZIRATI SOCIJALNE VJEŠTINE I EMOCIONALNU KONTROLU.
TERAPEUT: šEJLA IVANOVIĆ

NALAZ I MIŠLJENJE LOGOPEDA

Na pregledu sa djetetom se ostvaruje verbalni kontakt. Naloge primjerene uzrastu uglavnom razu
m ije. Izražava se rečenicom koja je po sadržaju gramatična I uredna. U verbalnoj komunikaciji
nema uobičajnu spontanost I sigurnost u odnosu na uzrast. Povremeno se javlja eholalija
vjerovatno uzrokovana time da dijete ne može da obradi auditivnu informaciju ili zbog deficit
pažnje.

Preporuka : preporučuje se uključivanje djeteta na logopedski tretman u cilju poboljšanja slušne

pažnje,
komunikacije i socijalne interakcije.

Prof.dr. sc. Nevzeta Salihović

Predsjednica Udruženja
Amra Fatušić
4
 ZODRŠI<U” IZVJEŠĆE DOKUMENTI PROCJENE

RAZVOJI PODRUČJA. POTREBE DJETETA OBITELJI

P O] DJETETA RANO UČENJE PROCJENA PRIHVATLJIVOST: POTREBE ZA PODRŠKOM I
PREPORUKE ZA

RAZVOJ, RAST I UČENJE

Prikupljeni podaci: Opservacija I Intervju (dijete) I Intervju ro..âitelj Skale I [X Testovi

Evâîuacija

Ime i prezime: DŽAN ČORBO

Datum rođenja: 16-05-2015.
Spol: KD: 4,09
Mostar, 13.02.2020.
PROCJENA I NALAZ SENZORNE INTEGRACIJE

Anamneza Džan je drugo dijete u obitelji, rođeno u terminu iz uredne trudnoće.

Ap 10/10. Prvi mjeseci života I razvoja teku očekivano.
Progovaranje sa 1, 5 godinu. Vuče za ruku kada nešto želi, kaže
„mama, nana, daj, moje"r nema generalizaciju. Cijepljen. Dojen
kratko. Polaskom u vrtić, roditelji navode brojne resp.infekcije,
te tada roditelji primjeć• _u kako se Džan povlači u sebe I nema
komunikaciju I interakc ju sa okolinom kao ranije. BjJježj se
više nalaza I kontrola neurovedijatra, ORL, edukacijskih reh,
socijalnog radnika I psihologa.
Operirao krajnike. Ugrađene cjevčice (nalaz ORL u prilogu). N -
Ron zahvata je komunicirao i suradjîvao. Roditelji navode kako
tada počinju problemi sa spavanjem ne łnogu uspostaviti rutinu.
Potom se uključuje u različite programe rehabilitacije u trajanju

'Ije godine pri lokalnoj organizaciji. Roditelji navode kako nije bilo
progresa.
U Centru Vladimir Nazor uključen u kombinirani program
rehabilitacije. Bilježi se veći napredak u socijalnoj interakciji.
Stručnjaci koji su uklučeni u rad: log ped 3xtjedno, defektolog
svaki dan, radni terapeut svaki dan,
U senzornoj sobi je lxtjedno,neurofee .:hack 2x tjedno.
Ne kontrolira sfinktere. Jede raznoliku hranu, koristi se
priborom uz pomoć. Grize sve igračke, sve stavlja u usta, grize
kažiprst lijeve ruke, kupi mrvice. U zadnje vrijeme zadržava
hranu u ustima.
Hoda na prstima.

Roditelji su involvirani u rad s njim, te ulažu maksimalan angažman

pomažući mu.
 Pri prvom razgovoru, roditelji navode kako Džan s drugom
djecom nema funkcionalnu interakciju, samo motoričke
aktivnosti. Džan živi s roditeljima I bakom u zajedničkoj kući
u Sarajevu.
U trenutku baseline procjene roditelje najviše brine razvoj
komunikacije, razumijevanja, te održavanje pažnje.

Nalaz i
mišljenje Inicijalna procjena provedena je i ' odrazumijeva:
- Snimku spontane igre (baseline) trajanju od 45
min.
- Kliničku opservaciju snimke
- Razgovor s roditeljima
- Situaciju učenja i igre sa majkom u trajanju od
po 5 min

Taktilni osjet
Džan tijekom baselîne-a dodiruje različite površine (grube i
bodljikave lopte, podloge razlicîtih materijala fine i grube) i
pokazuje blagu nelagodu dok ih dodîrcje. To upućuje na blagu
taktilnu preosjetljivost.
Vestibu/arni osiet
Za vrijeme baseline-a Džan se dosta kreće ali dok skače na
tramplînu ukočen je glavu zadržava u centralnom položaju. Kada
se naginje spušta glavu skoro do poda. Na ljuljaški pokazuje
blagu ugodu vestibularnih podražaja alî čitavo vrijeme leži ne
odgovaraju mu jaki vestîbularnî podražaji. Nakon svakog jačeg
ljuljanja glasa se neartikulirano udara rukom od ljulju. To upućuje
na Vestîbularnu preosjetljivost.

Proprîoceptivni osiet
Tijekom baseline-a prîmjećeno je da Džan lupka nogama rukama
po podu i stvarima. Prîtišće tijelo o velike kocke gako bi ostvario
što veći osjećaj tijela. To ukazuje na proprioceptivnu nedovo/inu
osiet/iivost.

Tie/esna shema
Prî silaženju sa trampolina zapinje pada, ne zna gdje mu se
nalaze određeni dijelovi tijela, teško se diže sa ljuljaške, dok
se penje na trampolîn pridržava se uz zid. Pri pokušaju da
legne na strunjaču, dok drži loptu u rukama, ne može se
orijentirati
C
E
N
T
A
R

Z
A

R
A
N
U

R
A
Z
V
O
J
N
U

P
O
D
R
S
K
U

{C) 4227973440003, î<raîia Țțątka gz. 38000

spectrum.edukaciia@grnail.c
/
A
B
A
,
M
o
s
î
a
r
/

vo
 sa dijelovima tijela kako bi pomaknuo valjak i legao, prvo legne
na valjak, pa guranjem tîjela izvuče valjak ispod sebe.
Praksiia
Tijekom baseline-a Džan nije pokazao sposobnost provođenja
ideje, motoričko planiranje i izvedbu.
Zrelost reakciie

Džan je pokazao zrelost reakcije, prilikom zapinjanja

na tramplinu î padanja s njega dočekao se na ruke.
Postura/ni mehanizmi
Hod na prstima, brzo se spotiče, ne može stajati na jednoj nozi.
Bilateralna inteqraciia

Džan može držati predmet s obje ruke alj ne prelazi središnju

liniju, okreće se čitavim tîjelom.
Vizua/no spaciia/ni odnosi
Prîlîkom silaženja sa trampolina Džan pada jer nije dobro
ocjenio udaljenost poda, sa ljuljaške pokušava dohvatiti loptu
ali ponovno ne ocjenjuje udaljenost lopte.
Sekvenciranie
Džan nema redosljed oblačenja skidanja, još uvijek nosi
pelenu. Ne postavlja Stol, ne razumîje naredbe za pospremiti.
Fina motorika

Primjećen palmarnj hvat, a što nije u skladu sa dobi.

Krupna motorika

Teže skače sunožno.

Sociia/no emocionalna kontrola

Džanov socijalni kontakt je loš. Plačem pokušava pokazati što

želi i odbijanje.

CENTAR ZA
RANU
RAZVOJNU 4227973440003.
/ABA.ŕâosîar/
 integracije sugerira na nešto težu adaptaciju u
novoj okolini, pa je prilagođavati okruženje
u svrhu modulacije.
nepoželjna ponašanja ostavlja
dojam ponašanja. Nerazvijenost
motoričke proprîoceptjvnî i
vestibularnî podražaji uvođenje
Procjena novih iskustava kako bi se briga o
senzorne
sebi i socîqremocionalnî
proprioceptivnu i vestibularnu
potrebno postepeno uspostavljanja
bolje proprîocepcîje Pažnja koju
traži kroz usvojenog obrasca
praksije, te intenzivni zahtjevaju
stupnjevito osigurala
samoregulacija, razvoj.

Rezultati procjene senzorne

ukazuju na odstupanja
propriocepcije, motoričkih kao i
teškoće regulacije emocija i
ponašanja.
Preporuka za razvoj
senzorne

-Igra u pijesku
-Dodirivanje i
Zakljuăk imenovanje
-Masiranje stopala
-Duboki pritisci na ramena,
-Hodanje po gredi, hod
noga -Igra sa pokrivačem:
stalnim mijenjanjem
prestimulira-pratiti izraz
-Skakanje na lopti: sjediti
skoči dva-tri puta, ukoliko

integracije po baseline-u sa
težištem na odstupanja vještina,
adaptivnih vještina, socio-
emocionalne samoregulacije, te

integracije:

različitih predmeta

gležnjeve i zglobove ispred

noge valjanje u pokrivaču i
 ljuljanje sa inteziteta (paziti da se
dijete ne lica) ispred djeteta,
dopustiti da ne g\eda stati i čekati
da
pogled vrati na osobu ispred sebe (pratiti koliko dijete
želi ponavljati aktivnosti, ako želi prijeći na drugu
dopustiti mu ali se isto tako priključiti drugoj
aktivnosti) -Za svaku igru što više tražiti kontakt očima

Nakon sveobuhvatne razvojne procjene, roditeljima se savjetuje

uspostavljanje pozitîvnîh odgojnih obrazacat stvaranje prilika za
intenzivno učenje, te funkcionalnost i koordinacija prilagođenih
obrazovnih ciljeva kod kuće, u
RANO

4 <227973440C03. spectt-um.edukaciiâtșgĘLâi<cr:
/ABA.Mosîar/

S.VȚ)

roditeljskom okružju I vrtiću.

Preporuka se odnosi na uključivanje u vršnjačke aktivnosti, poticanje interakcije I
situacijskog učenja.
Terapijski rad podrazumijeva edukacijsko-rehabilitacijsku intervenciju,
logopedsku terapiju, te senzornu integraciju, bazirane na primjenjenoj analizi
ponašanja, uz praktičnu primjenu u roditeljskom okružju s primarnim ciljevima
podučavanje funkcionalnih vještina, poticanja komunikacije/ uspostave pravila,
postavljanja granica, razumijevanje emocija.
Preporuka se odnosi na uključivanje roditelja u sustav roditeljske
podrške paralelno sa procesom podrške djetetu.

Andelka Jerković
Pedagog senzorne integracije

Voditeljica timske procjene

Tatjana Pejić Planinić, mag.rehab.educ-, RBT
Play Therapy Practitioner
 4

3
SENZORNO INTEGRACIJSKA PROCIENA 1 MIŠLJENJE

Ime i prezime: Benjamin Česko

Datum rodenja: 14.08.2011.godine

Datum procjene: 16.03.2021.godine

Anamnestički podaci

Dječak u dobi od 9 godina i 7 mjeseca dolazi na procjenu senzorne integracije. Iz

lâazgovora sa roditeljima dobija se uvid u dječakovo stanje i poteškoće koje su
primjetili. Trudnoća uredna. Ima mladu sestru. Roditelji najviše dolaze zbog pojave
autoagresije. Roditelji navode da dječak trenira plivanje, te jako voli skakti u bazen i
roniti. Majka navodi posebne probleme u samoregulaciji kod dječaka, lako razdražljiv,
traži stalno društvo odrasle osobe. Nemiran i impluzivan ali nema poteškoće u
samoorganizaciji, nema problema sa spavanjem. Majka navodi da voli čupkati jastuke
(čupave stvari) te iščupani sadržaj ispuštati ispred očiju. Ne navodi da je primjetila
problem za zvučne podražaje, čudne reakcije na iznenadni zvuk, zapazi ga ali mu ne
smeta. Ranije se bojao glasnih zvuka,a sada izbjegava glasna mjesta i može se
koncentrisati samo ako je tiho. Ne voli da mu se dira lice i češlja, previše je škakljiv.
Traži čvrsto držanje, stalno traži tjelesni kontakt, stišće predmete u ruci, te slabo osjeti
bol. Majka navodi da je dječak stalno u pokretu, te da povrača u vožnji, kao i da
pokazuje nespretne grube pokrete. Ne navodi da su primjećeni problemi sa vidom,
osjetljivost na jaka svjetla.

Korišteni parametri procjene

Procjena senzorne integracije se izvršila pomoću SIAT protokola koji uključuje

inicijalno snimanje tzv. „baseline", kliničku opservaciju snimke, razgovora sa
roditeljima, Analizu upitnika za roditelje, te snimke interakcije, odnosno igre roditelja
(majke) sa djetetom.
U nastavku su prikazani rezultati procjene sa slikama popraćenim opisom za pojedina područja
senzornog funkcionisanja.
Vestibulqrni podražaji

Na području vestibularnog podražaja primjećeno je različito reagovanje dječaka na različite

podržaje gdje je pokazivao nedovoljnju osjetljivost (hiporeagibilnost) i preosjetljivost
(hiperreagibilnost). Sve navedeno ukazuje da dječak reaguje flip-flop na vestibularni
podražaje (prelazi iz neosjetljivosti u preosjetljivost i obratno)

Primjećenja povećana osjetljivost (hiperreagibilnost): Dječak se kreće po prostoriji, glasa se

(ispusta neartikulisane zvukove), tokom baselina glavu čuva u centralnom položaju, često ide
u niži položaj uz pridržavanje. Dječak ulazio u bazen iz kojeg je jako bĘzoĂzašao na samom
početku baselinea, da bi poslije ostajao duže u istom i do 1 minute i 30 sekundi. Pri penjenju
na sam rub bazena dječak grize majicu i pridržava se (proprioceptivna stimulacija da bi
izdržao penjanje-visinu). Pri pokušaju kretanja kroz isti ide u niži položaj i sapliće se ili se
hvata za rub bazena, primjetan strah na licu uz blago otvorena usta (proprio podražaj) ili
mrštenej uz jako zatvorene oči. Kod izlaska iz bazena primjetno zadovoljstvo što je izašao.
Na samom početku baselinea pri ulasku u bazen dosta oprezan, oslonac na ruke uz primjetnu
nelagodu, te šutiranje loptica (proprioceptivna stimulacija-regulacija). Poslije ulazak u bazen
sa lopticama je imitacija ulaska u pravi vodeni bazen, gdje dječak skače sa nogama u
"w”položaju, raširenim rukama, glavom u centralnom položaju, te imitacije plivanja i
bacanje cijelim tijelom na loptice uz fiksaciju glave (proprioceptivna stimulacija da bi mogao
izdržati u bazenu). Roditelji navode da dječak trenira plivanje i voli skakati i roniti
(proprioceptivna stimulacija-udar u vodu i ronjenje).
 UG „Centar Mali svijet”Bistarac Donji bb.
Adresa: Bistarac Donji bb, Lukavac 75 300

PROCJENA SENZORNE INTEGRACJE

DUETE : MUHAMED AL RAWASHTEN
RAZLOZI Sl PROCJENE -dolazi u pratnji oca koji primjećuju teškoće samoorganizacije ,
teškoće u održavanju pažnje i teškoće u predakademskim i akademskim vještinama.
SENZORIČKA PROCJENA :
Procjena je izvršena prema Sl protokolu :
> Promatranje dijeteta u spontanoj igri 45 minuta (baseline)
Analiza video zapisa trajanja 45 minuta > Razgovor sa
ocem .
Svaka konstantacija u pismenoj analizi snimljenog video materijala popraćena je minimalno
jednim opisnim primjerom koji potkrepljuje takav zaključak.

BAZIČNA PROCJENA (baseline) :

Zapažanja u toku procjene :
Organizacija ponašanja -ulazi u Sl prostor u pratnji oca i pokazuje incijalnu
nesigurnost. Samostalno skidan čarapa nakon čega postavlja pitanje „mogu li pasti sa
trampoline". Ustaje i šeta po Sl prostoru i postavlja pitanja da li može pasti sa
predmeta koji daju vestibularnu stimulaciju (Ijuja ,trampolina ). Većinu vremena štiti
tabane od potencijalnih taktilnih podražaja. U dijelu prostorije sa igračkama tipičnim
za sekvencioniranje (kockice , čašiće po veličini , podne puzzle sa slovima i sl ) se ne
zadržava i ne poklanja pažnju pomenutim igračkama. Igra se uglavnom svodi na
zadovoljavanje proprioceptivnih podražaja. Prostorom se kreće neorganizovano u
skladu sa hronološkom dobi , igra je bez dugoročnog plana. (vestibularna
hipersenzitivnost, proprioceptivna hiposenzitivnost , sekvencioniranje, praksija ,
socio-emocionalana kontrola).
Cilju usmjerno ponašanje, ustrajanost u zadatku, pažnja, svrhovito ponašanje —u
manjoj mjeri pokazuje cilju usmjereno ponašanje kroz aktivnosti skakanje na
trampolini, ulaska i izlaska iz bazena sa lopticama, penjanje na spužvastom toboganu,
klackanje na
 spužvastoj klackalici ,ljuljanje na ljulju. Aktivnosti koje pojačavaju proprioceptivni unos
ponavlja nekoliko puta u toku vremena provedenog u SI prostoru.(slaba modulacija).
Spontanno pretražuje igračke koje ne zahtjevaju sekvencioniranje (slagalice ,kockice,
čašice po veličini i sl. (praksija). Ponuđenim stvarima poklanja vrlo kratku pažnju I ne
manipuliše sa njima. Brzo odustaje od aktivnosti (praksija, neustrajanost u zadatku ).

Složenost, kompleksnost ponašanja- nema seriju međusobno povezanih

aktivnosti (sekvencioniranje, motoričko planiranje).Ne gradi igru ,ne pokazuje
konstrukcijsku praksiju (organizacija ).

Samostimulacija -vizuelna i proprioceptivna —( igračke i predmeti koji imaju svjetlosni

efekat , aktivnosti sa predmetima koje daju proprioceptivni unos ).

1. Senzorički procesi :
Registracija- najviše je prisutna vizuelna registracija.
Modulacija — (sređenost podražaja ) :
Taktilni — tokom boravka u SI sobi dječak cijelo vrijeme štiti tabane od mogućih
taktilnih podražaja. Na površinama sa različitim taktilnim teksturama hoda jako oprezno.
(na početku kad stane na plavu spužvastu prostirku, dok sjedi na vreći ,dok je u bazenu
štiti tabane). U dijelu prostorije sa taktilnim podlogama vješto izbjegava stajanje na iste.
Prilikom dodirivanja lica sa taktilnim lopticama izražena je facijalna ekspresija
negodovanja ali taj osjećaj kompenzira kroz proprioceptivni i vizelni podražaj (loptice
svjetle , čvrsto ih drži,lupa jednu od drugo). / TAKTILNA HIPERSENZITIVNOST.
Auditivni —ne odaziva se na ime u svim situacijama, ne referira zvukove oko sebe
(zvuk mobitela , zvuk koji proizvodi terapeut pomjerajući roletne, ne okreće se prema
izvoru buke koja je nastala rušenjem određenih predmeta u prostoru). / AUDITIVNA
HIPOSENZITIVNOST
Vestibularni —želi pomoć pri korištenju ljulje i drugih sprave za vestibularnu stimulaciju.
U situacijama gdje je potrebno suprostaviti se sili Zemljene teže pokazuje gravitacijsku
nesigurnost. Postavlja pitanja da li će pasti sa sprava koje daju vestibularnu unos.
Uglavnom ide uniže položaje tijela prilikom penjana na tobogan određen kosine. Dok se
ljulja noge dodiruju pod , gornjim dijelom tijela leži na ljulji . „Štiti pokrete vrata” i oči
pomjera kako bh vizuelno isprati predmet interesovanja(kad gleda u oca dok sjedi na
vreći, dok se ljulja izbjegava nove pokrete glave). Problem je također i u praksiji i
tjelesnoj šemi. / VESTIBULARNA HIPERSENZITIVNOST.
Proprioceptivni —veći dio vremena provodi krečući se po SI prostoru tražeći način da
zadovolji proprioceptivnu „senzornu glad”. Lupa rukama dok skače na trampolini , često
grči lice i pravi grimase, u bazenu se zatrpava stvarima kako bi osjetio pritisak na tijelu .
Pilates loptu baca od zid kako bi ga pogodila kada se odbije od zid. Baca stvari na pod
kada želi da ih spusti (kao da mu ispadaju iz ruku). Mišljenja sam da se ovdje radi i o
preblemima vizuospacijalnog odnosa. /PROPRIOCEPTIVNA HIPOSENZITIVNOST.

Vidni-(opažanje) -proprioceptivni podražaji organizuju ga tako da je u stanju neko vrijeme

održavati pažnju na predmetima i prostoru.Pažnju poklanja predmetima koji proizvode
svjetlosni efekat (loptice koje svjetle -veliki dio vremena posveću je njima). Izbjegava
igru sa malim stvarima. Problemi su vidljivi na polju vizuospacijalnih odnosa. Veću
lopticu želi da provuče kroz mali otvor, Kada želi da dohvati loptu pored bazena ne može
da odmjeri njenu udaljenost od njega ,pravi veliki iskorak kako bi sjeo na vreću koja je
 odma pored trampoline , pokušava da prođe između kociki i tobogana (razmak je oko 3-4
cm) . /VIZUELNA HIPOSENZITIVNOST

2. Praksija :
Sposobnost provođenja ideje u motoričko spretno izvođenje , imitacija, varijacija među
izabranim aktivnostima — Dječak nema ideje u skladu sa hronološkom dobi, u
pojedinim situacijama vidljive su ideje ali ih on teško sprovodi do kraja zbog problema
sekvencioniranja . Na postavljeno pitanje „čega se igraš” odgovor izostaje . Kada naiđe
na prepreku ili dilemu primjenjuje izbjegavajuće ponašanje. Pri prvom pokušaju traži
pomoć da se popne na ljulju. Spominje priču „jež i medo Đ, ali ne gradi istu u bazenu sa
medom. Kda želi da uzme loptu postavlja pitanje „mogu li ovako”

Zrelost reakcije I motoričko planiranje-Tokom igre problem je sekvencioniranje . Igra nije

u skladu sa hronološkom dobi . U dijelu prostorije sa igračkama za sekvencioniranje se ne
zadržava niti pridaje važnosti tim stvarima (kockice ,puzle ,pjesak sa predmetima
školjke ,loptice i sl.) Prilikom skidanja i oblačenja čarapa vidljivi su problemu u
motoričkoj organizaciji ( dječak stavlja nogu na terapeutovu nogu da se ne mora saginjati-
problem sa posturalnim mehanizmima ).

Vizuelno-motorički — uglavnom prati ono što radi kada se penje , sjeda na ljulju ,
klackalicu. Mišljenja sam da se ovdje radi o preblemu tjelesne šeme. Nesigurnost
prilikom motoričke izvedbe se oslikava čestim pitanjima kako će nesto uraditi. Prema
navodima oca bolje funkcionira u manjim i jednostavnijim prostorima bez previše
izazova.

3. Posturalni mehanizmi/motorika : Prema navodima oca rijetko

pada.Motoričko planiranje nije u skladu sa zahtjevima okoline.

4. Socioemocionalno ponašanje :
odnos sa ocem -tokom opservacije uočeno je da dječak referira prisustvo oca u prostoru
. Ne traži pomoć od oca kako bi izvršio neku aktivnost. Pažnja nije usmjerena na očeve
reakcije prilikom igre u SI prostoru.
odnos sa terapeutom- uspostavlja odnos sa terapeutom. Traži pomoć od terapeuta. Želi