Kineziterapija djece s potekoama u razvoju

Doc. dr. sc. Jelena Paui Joko Gaina, prof. kineziologije

Perceptivno-motoriki razvoj
Utjee na sposobnost uenja i efikasnijeg uenja, to omoguava osobi da primi, prenese, organizira, integrira i preda vanosti osjetilnim informacijama kako bi formulirali adekvatan odgovor reakciju. Ovi odgovori su vani za pojedinca kako bi se kretao i nauio kako se kretati u razliitim okruenjima. Kao takvi PMR ima direktan ili indirektan utjecaj na sport i fiziku edukaciju.
Sve kretnje i aktivnosti u fizikoj edukaciji i sportu su rezultat P-M procesa.

Perceptivno-motoriki razvoj
Kako funkcionira?
1. korak OSJETILNI ULAZ
Ulaz razliitih stimulansa iz okolike i unutranjosti tijela, te procesiranje obrada tih informacija koje se integriraju u cs Osjetilni sustavi su:
Oni TAKTILNI DODIR KINESTETIKI POKRET VESTIBULARNI RAVNOTEA VIZUALNI VID AUDITIVNI SLUH skupljaju informacije i alju u CS preko aferentnih uzlaznih ivanih putova.

Perceptivno-motoriki razvoj
2. KORAK OSJETILNA INTEGRACIJA
Trenutne i ve pohranjene osjetilne informacije se usporeuju u pohranjuju u trenutnu ili trajnu memoriju. Veoma je vana individualna sposobnost da odabere i organizira bitne motorike outpute koji su zasnovani na integraciji. Zakljuna odluka te organizacija postaje dio trajne memorije koja se dalje prenosi preko motorikih eferentnih (silaznih) ivanih putova. Pokret i neki oblik ponaanja se oituje nakon 2. koraka. Kad se pone dogaati neka manifestacija pokreta ili ponaanja nastaje i feedback, odnosno osjetilni inputi primaju nove informacije o okolini i odgovoru ljudskog tijela na novo nastalu situaciju.

3. KORAK MOTORIKI IZLAZ PONAANJE

Perceptivno-motoriki razvoj
4. KORAK - FEEDBACK
Upravo feedback, odnosno nove senzorne informacije koje se moraju prikupiti vraaju ovaj cijeli proces na 1. korak Osjetilni sustavi koji su najee ukljueni u okviru feedbacka su: KINESTETIKI, TAKTILNI, VIZUALNI I AUDITIRNI Nakon novih osjetilnih informacija (feedbacka) procjenjuje se odgovor tijela da li je uspjean (onako kako smo zamislili) ili nije (2. korak) Na 3. korak emo se prebaciti jedino ako u 2. koraku nismo zadovoljni s postignutim pa trebamo napraviti korekciju pokreta ili ponaanja.

Perceptivno-motoriki deficit
Kod djece s tekoama u razvoju postoji u nekom koraku PMR prekid, bilo u: ulaznom dijelu osjetilnih informacija, osjetilnoj integraciji, izlazu ili feedbacku. Prekid PMR moe se dogoditi iz mnogih razloga:
Slijepi ili gluhi imaju prekid u 1. koraku ulazu nekih osjetilnih informacija iz okoline koje ne mogu stii do CS. Intelektualni nedostatci, nedostatci u uenju i poremeaji panje imaju prekid u 2. koraku integraciji osjetilnih informacija Neuromiini deficiti mogu biti inhibirani nedovoljnim kinestetikim, taktilnim, vestibularnim informacijama koja kao takve smanjuju kvalitetu inputa. Kod osoba s CP, miino distrofijom prekid se dogaa u motorikom outputu

Potekoa u razvoju

Istaknute potrebe i deficitna podruja Fokusirati se na razvoj preostalih vizualnih perceptualnih sposobnosti i pomoi djeci da kompenziraju nedostatak vie koristei ostale osjetilne sustave: kinestetiki, auditivni, vestibularni, taktilni. Naglasak staviti na ulazni korak i feedback. Fokusirati se na razvoj preostalih slunih i vestibularnih (ako su oteeni) perceptualnih sposobnosti i pomoi djeci da kompenziraju nedostatak vie koristei ostale osjetilne sustave. Naglasak staviti na ulaz, integraciju i feedback. Fokusirati se na razvoj vestibularnih, kinestetikih i taktilnih osjeta i integraciji motorikih iskustava s viualnim i auditivnim osjetima. Naglasak staviti na ulaz, motoiki output i feedback. Fokusirati se na motorike sposobnosti. Ukljuenost kroz sve korake PMR moe postojati.

Vizualni nedostatci
sljepoa

Perceptivno-motoriki deficit

Auditivni nedostatci gluhoa

Djeca s ortopedskim, neuromiinim i neurolokim nedostatcima Mentalni nedostatci

(djeca s intelektualnim nedostatcima, emocionalnim problemima)

Osjetilni sustavi Taktilni

Tipine aktivnosti
Aktivnosti u vodi, masaa, aktivnosti u parovima, aktivnosti bosih nogu, aktivnosti na razliitim povrinama, dranje predmeta razliite teksture, provlaenje kroz tunele Imenovanja dijelova tijela, pokretanje dijelova tijela s namjerom, aktivni pokreti koji razvijaju znanje o dijelovima tijela, njihova pozicija u prostoru, sposobnost kontroliranja pokreta (bri - sporiji, visoko nisko, snano slabo, ) Ljuljanje i odravanje na rukama, na ljestvama, na stolici, jednostavno skakanje na trampulinu, aktivnosti na balans dasci, aktivnosti na gimnastikoj lopti, sjedea i stojea postura Aktivnosti manipulacije objektom, ukljuujui manipulaciju loptom koja se moe razlikovati po boji, veliini, brzini, udaljenosti, teini; prepoznavanje i praenje objekata; gledanje; soritranje; osnovne vizualno-motorne aktivnosti; pronalaenje objekata Aktivnosti koje ukljuuju prepoznavanje zvuka; diskriminacija razliitih zvukova; lokalizacija izvora zvuka; zvukovnomotorike kretnje i igre; reagiranje na zvuk; proizvodnja zvuka i govora; igre s memorijom razliitih zvukova i pjesama

Perceptivno-motoriki deficit

Kinestetiki

Vestibularni

Vizualni

Auditivni

Kineziterpija djece s cerebralnom paralizom

Osnovno naelo kineziterapije:
N. ranog otkrivanja bolje sprijeiti, a pogotovo kod rizine djece kod kojih svako 20 dijete postane dijete s CP.
Rizina djeca su ona kod kojih se primijeti ve broj primitivnih reakcija Koristi se u normalne i rizine djece. Tu se radi o djeci unutar prve dvije godine ivota kojima vjebanjem potiemo normalni motoriki razvoj. Ciljevi ove vrste kineziterapije su: Razviti dranje glave Iskoristiti utjecaj pokreta glave na distalne dijelove Iskoristiti djetetovo odupiranje na pritiske to prije razviti selektivne rotacije zdjelice i toraksa

Stimulativna kineziterapija

Povlaenje bebe iz supiniranog do polusjedeeg poloaja provocira aktivnost fleksora trupa i glave
Rolanje u lijevu pa desnu stranu iz supiniranog poloaja provocira vestibularne* reakcije Elevacija ruku u supiniranom poloaju provocira fleksiju nadkoljenice do abdomena, pospjeuje disanje Horizontalni visei poloaj razvija potporne reakcije Vertikalni poloaj glavom na dolje aktiviranje svih ekstenzora uspostavljanje odnosa svih posturalnih miia

* Vestibularni sustav smjeten je u unutarnjem uhu, a osigurava informacije o pokretima glave i poziciji tijela u prostoru. Uloga vestibularnog sustava je: orijentacija u prostoru, stabilizacija pogleda i regulacija dranja glave.

Ovaj tip kineziterepaije najprikladniji je za tek roenu djecu, pogotovo one s rizinim faktorima
Uspjeh ove vrste vjebanja ponajvie ovisi o dobi djeteta, a tek potom o razini oteenja Predlae se da se ve u rodilitima obavi podrobna obrada psihomotorike, kako bi se navrijeme otkrila rizina djeca, te se to prije obuhvatila prije navedenim tretmanom

Tek roeno cerebralno oteeno dijete ne pokazuje patoloke reflekse, ni motorike simpotome kod njega se odmah prelazi na kineziterapiju koja razvija normalne poloaje i pokrete. Te tehnike razvilo je mnogo autora, a najpoznatiji su BOBATH, te VOJTA.

BOBATHOVA KONCEPCIJA

Kree se od pretpostavke da je djetetova periferija nedirnuta

Pokretima se nastoji utjecati ba na taj ouvani dio prijenosa signala iz CS. Svaki takav pokret je ujedno proprioceprivna* i eksteroceptivna** stimulacija. Stalnim imitacijama pokreta i kretnjama u CS stvaraju se osnove za oblikovanje shema pokreta i poloaja

Kod djece s CP-om treba terapeut koji e dijete postavljati u te razne poloaje i izvoditi s njim odreene pokrete
Bitno je odraditi velik broj ponavljanja, jer to sve spada u motorika uenja, a koja se razvijaju samo brojnim ponavljanjima istih pokreta.

*Miini, duboki ili proprioceptivni refleksi su oni refleksi kod kojih su i receptor i efektor u miiu (receptor je miino vreteno, a efektor vlakna miia) **Povrinski ili eksteroceptivni refleksi su oni u kojima je receptor na povrini (koa ili sluznica), a efektor u miiu.

U prvim koracima Bobathova koncepcija koristi patoloke reflekse kako bi njihovo izvoenje stimuliralo inhibiralo patoloke pokrete i poloaje Ciljevi se postiu:
Iskoritavanjem patolokih refleksa i kljunih toaka Reflesksno koeim poloajima protivnim patolokim poloajima

Npr. LEEI POLOAJ NA TRBUHU -pronirani

Elevacija ruku iznad glave s ekstenzijom trupa potpomae ekstenziju natkoljenice i potkoljenice
Ekstenzija glave s retrofleksijom ruku potpomae ekstenziju kraljenice, adukciju natkoljenice i ekstenziju nonih prstiju Ekstenzija rotirane glave u jednu stranu pojaava tonus u fleksorima i abduktorima donjeg ekstremiteta na istoj strani Fleksija rotirane glave potpomae fleksiju iste polovine tijela

Osnovna naela BK
Pogreno je malu bebu drati samo refleksni biem
Test po Babinskom nije uvijek izveden identino u ponovljenim podraajima na istom djetetu Refleks hvatanja neka djeca ve sa 7 dana otvaraju aku Znakovit pla je reakcija djeteta a ne mora biti znak retardiranosti Reakcija uspravljanja vrata postoji odmah po roenju patploke reflekse vrata ima mali broj djece Promatranje djeteta ne smije se zadrati samo kroz usporedbu s tablicama normalnog razvoja, jer dijetetov razvoj je dinamian

Poznato je da se usporedno s motorikom razvija i inteligencija, odnosno obrnuto

Razvoj motorike je u korelaciji s nekim aspektima socijalnih ponaanja
majka je djetetu najsnaniji poticaj pogled oi u oi, dodir majinog lica, kose , sve to uvjetuje otvaranje djetetova spastine ake

Mjesto izvoenja vjebi dom - bolnice lijepo ureeni centri rehabilitacije i sl.

Razvitak poloaja i pokreta

Mlae CP dijete bez izraenih spazama normalni fizioloki razvoj poevi od leeeg supiniranog poloaja CP dijete s izraenim spazmima koji tendiraju fleksiji distalnih dijelova pronirani leei poloaj s ciljem postizanja refleksno koee hiperekstenzije CP dijete s izraenom ekstenzijom leei poloaj na leima supinirani te razvoj fleksijskih pokreta i poloaja

Leei poloaj na leima - supinirani

Tretman fleksijskih spastiara ali treba dati prednost proniranom poloaju kao refleksno koeem poloaju za hiperekstenziju

 Prelazi se postavljanje djeteta odnosno njegovih nogu u abdukciju i retrofleksiju

Simetrini pokreti Potom asimetrini pokreti

Rolanje na lopti (promjera 1m) podraaj vestibularnog sustava - labirinta

Leei poloaj na trbuhu - pronirani

Pogodan za ekstenzijske spastiare ako kod njih je prisutan patoloki refleks TRL (toniki refleks labirinta) koji pojaava fleksiju sinergista distalnih udova
U osnovi ovaj poloaj je za tretman fleksijskih spastiara jer djeluje kao koei poloaj za hiperekstenziju

nakon stabilizacije glave potie se oslonac na ruke u poetku flektirane potom na ekstendirane Balans daske kose povrine poveavaju aktivaciju oslonca na ruku te oslonac ruku s ekstenzijom Oslonac na lopti potie se ekstenzija cijelog trupa pritisak na zdjelicu radi uvrivanja potpornih reakcija u stojeem poloaju

etverononi poloaj
Nakon oslonca u proniranom poloaju na ekstendiranim rukama slijedi etvernononi poloaj

uei poloaj
Vrlo teko uspostavljanje ravnotee ali je bitan u tretmanu ekstenzijskih spastiara

Kleei poloaj
Kao i za uei p.

Iz kleka sjed u stranu potie se rotacija zdjelice koja je bitna za uspostavu normalnih pokreta sjedenja, ustajanja i hodanja.

Sjedei poloaj

Stojei poloaj

Reakcije balansa
Specifino za tretman djece s ataksijom
Nestabilni poloaji
Leei na leima Leei na boku Leei ne leima i kosini Pronirani leei na kosini Leei vodoravno na kosini Sjedei na kosini - unatrag

Provokacija vestibularnih reakcija

http://www.youtube.com/watch?v=IWDOtcgsErc&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=wX0kayGly8g&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=4dozZT23pKY&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=vAq1tgmpLHI&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=Y8K9FmoeSWw&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=U9uJguP4FoI&feature=related