Professional Documents
Culture Documents
Zdenko Kosinac
IGRA U FUNKCIJI POTICAJA USPRAVNOG STAVA
I RAVNOTEE U DJECE RAZVOJNE DOBI
Saetak: Odravanje uspravnog stava i ravnotee ostvaruje se kompleksnim djelovanjem
posturalnog refleksa koji funkcionira na principu "povratne sprege". Na taj nain on ini
neprekidne manje korekcije tjelesnog dranja. Pri tomu kljunu ulogu imaju i osjetne
informacije pristigle iz osjetnih receptora te vestibularnog i vizualnog sustava. Obilje
informacija pristiglih iz navedenih mehanizama kontrole tjelesnog dranja omoguuje uspjeno
odravanje uspravnog stava, tj. tjelesnog dranja, kako pri razliitim ograniavajuim faktorima,
tako i pri potpunom gubitku informacija iz jednog od izvora. Igre kao motorike reakcije vaan
su imbenik uspostave stabilnosti tjelesnog oslonca, stoga su najprirodnije sredstvo za poticanje
uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi.
Kljune rijei: Igra, uspravni stav, ravnotea, posturalni refleks.
1. UVOD
Za normalnu funkciju sustava za kretanje ivani sustav mora biti zdrav s
gledita primanja, provoenja i procesiranja informacija. Prosjena osoba nije
dovoljno svjesna koliko je kompleksno izvoenje i najjednostavnijeg pokreta.
Kakvoa pokreta zavisi od kakvoe posturalnog tonusa koji osigurava ravnoteu
tijela i njegovih segmenata tijekom izvoenja pokreta.
Razvoj pokreta i razvoj motorikih sposobnosti u uskoj su svezi. Naime,
usvajanje motorikih struktura kretanja nije dovoljno samo po sebi jer pravu
vrijednost usvojene motorike strukture imaju u utjecaju na razvoj motorikih
sposobnosti. Zajedniko obiljeje psihomotorikih sposobnosti je da su to one
dimenzije linosti koje sudjeluju pri rjeavanju motorikih zadaa. One su
povezane s kinetikim centrom koji kooperira s drugim centrima u kori velikog
mozga, subkortikalnim jezgrama i efektorima. Za razliku od motorikih znanja
koja se tijekom procesa uenja usvajaju, psihomotorike sposobnosti su, u veoj
ili manjoj mjeri, genetski uvjetovane i sukladno tome mogu se pod utjecajem
vjebanja razvijati. Zbog te bioloke injenice za razvoj pojedinih motorikih
sposobnosti ne ostaje velika mogunost njihova razvoja (izuzetak su snaga i
savitljivost-fleksibilnost). Uvjetno, zbog didaktikih razloga, esto ih dijelimo
na: psihomotornu snagu, psihomotornu koordinaciju, psihomotornu brzinu,
psihomotornu preciznost, psihomotornu ravnoteu, savitljivost i izdrljivost
(Kosinac, 1988.; Hardy, Hobsley, 1984., Hickey, 1986.).
Jedna od egzistencijalnih psihomotorikih sposobnosti je ravnotea. Dobra
ravnotea zahtijeva dobro integrirani ivani sustav s adekvatnim aferentnim
ulazom (inputom), pokretne zglobove i zdrave miie. Poremeaj bilo kojega od
11
Zdenko Kosinac, Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
Zdenko Kosinac, Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
Zdenko Kosinac, Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
informacija postaje kritino vana samo kada se izgube svi ostali izvori
informacija. To obilje mehanizama kontrole tjelesnog dranja djeluje uspjeno u
razliitim vremenskim uvjetima i pri razliitim ograniavajuim faktorima.
4. RAVNOTEA
Psihomotorna ravnotea je sposobnost da se uspostavi narueni poloaj ili
korigira utjecaj sile gravitacije. Izraz "reakcije ravnotee" oznaava sposobnost
tijela da u svakom trenutku brzo i uinkovito povratiti stabilnost. Koeficijent
uroenosti ove sposobnosti je vrlo velik i zbog tih je razloga razvijati ravnoteu
prilino sloeno, specifino i teko. Zbog velikog varijabiliteta, vjebanje se
uglavnom sastoji u odravanju ravnotenih poloaja u nekim tipinim
(specifinim) uvjetima koji su karakteristini za pojedinu aktivnost. U
odravanju ravnotee u ovjeka sudjeluju uglavnom tri sustava: vestibularni
aparat unutarnjeg uha, vid i duboki senzibilitet. Da bi se odrala ravnotea
potrebno je usklaeno djelovanje bar dvaju od triju navedenih sustava. Obavijesti
o naruenoj ravnotei dolaze iz vestibularnog aparata u mali mozak gdje se pravi
program korekcije. Na osnovi programa slijedi brzi odgovor i adekvatni pokreti
koji poremeeni poloaj organizma nastoji to prije povratiti. Prema tome,
vestibularni aparat i mali mozak vaan su regulator tonusa miia.
Za normalni pokret potrebne su: biomehanike pretpostavke miia i
zglobova, normalni tonus dranja, reciprona inervacija, senzornomotorika
povratna sprega (kontrola) i reakcija ravnotee. Svaki pokret moe dovesti do
promjene ravnotee jer se mijenja tonus miia, centar gravitacije i postura tijela.
Ako je prijenos teine mali, ravnotea se odrava samo promjenom tonusa miia
bez vidljivog pomicanja. Samo velike i brze promjene posture tijela zahtijevaju
nadoknadu pokreta da bi se odrala ravnotea.
Dvije vrste automatskih reakcije, reakcije uspravljanja i reakcije
ravnotee, ine normalne posturalne refleksne mehanizme koji osiguravaju
osnovu za izvoenje pokreta. Reakcije ravnotee (zadravanje ravnotee) su
nevidljive, fine, stupnjevite promjene tonusa u odnosu na dranje kao odgovor na
djelovanje sile tee. One su uvijek prisutne i odvijaju se automatski. Ravnotea je
temelj za: mobilnost protiv sile tee, prilagodbu na promjene povrine oslonca
(povrine podupiranja), selektivni pokret i automatske funkcionalne aktivnosti.
4.1 Procjena ravnotee
Sposobnost odravanje i procjene ravnotee ocjenjuje se u razliitim
poloajima i tijekom mijenjanja tih poloaja. Testovi koji se primjenjuju za
procjenu ravnotee mogu se podijeliti na balansiranja s otvorenim i zatvorenim
oima, kao to su: hodanje uzdu crte (stopalo ispred stopala), stajanje na jednoj
14
Zdenko Kosinac, Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
nozi uzdu ili poprijeko klupice za ravnoteu, stajanje na jednoj nozi, stupanje u
mjestu s podizanjem koljena (do 900) rukama u predruenju.
U praksi se razlikuju dvije vrste ravnotee, statika i dinamika ravnotea,
pa, shodno tomu, postoje testovi za procjenu statike ravnotee i testovi za
procjenu dinamike ravnotee.
Testovi statike ravnotee ukljuuju promatranje stava (poture) tijela u
mirovanju, leanju i sjedenju. Ispitanik se promatra u uspravnom poloaju sa
skupljenim nogama i rairenim rukama; u stojeem poloaju na jednoj nozi s
rukama iza vrata ili na kukovima i sl. Registrira se tremor, oscilacije, ataksija ili
nestabilnost glave ili trupa.
Testovima dinamike ravnotee ocjenjuje se reagiranje poture tijekom
mijenjanja poloaja, npr. uspravljanja iz leeeg u sjedei poloaj, iz sjedeeg u
stojei poloaj, tijekom hodanja uzdu crte (noga ispred noge), penjanja uz
stepenice i sl.
Ocjena ravnotee tehnikom po Bobatu (1957.) koristi posturalne refleksne
mehanizme koji omoguavaju koordiniranu, svjesnu i automatsku kontrolu
ravnotee. Reakcije ravnotee ispituju se dok se bolesnik postavlja u poloaje
karakteristine za razvojne faze ovjeka.
Ravnotea se moe ispitati dok se testiraju aktivnosti dnevnog ivota, na
primjer, pri oblaenju, kada je panja osobe usmjerena na ispunjavanje drugih
ciljeva.
Za testiranje svjesne kontrole ravnotee primjenjuje se pritisak na tijelo u
raznim pravcima, a ispitaniku se kae da se opire pritisku i ne dozvoli da ga
pokrenemo. Svi testovi izvode se pri otvorenim i zatvorenim oima ispitanika.
Nemogunost odravanja uspravnog poloaja bez vizualnog inputa naziva se
rombergizmom ili Rombergovim znakom. Da bi se testirale automatske reakcije
za korekciju ravnotee, ispitanika naginjemo naprijed, unatrag, u stranu, rotiramo
ga remetei mu ravnoteu pomiui sredite gravitacije i onda promatramo
pokree li ispitanik glavu, trup, gornje i donje udove da bi odrao ravnoteu
(Obradovi, 2002.).
Ispitivanje ravnotee:
1. Hod naprijed. Hodati naprijed zatvorenih oiju zadravajui pravu
liniju. To je ispitivanje prostorne orijentacije; u skoliotine djece openito se
provjerava zanoenje (krivudanje) prema izboenoj (konveksnoj) strani
iskrivljenja kraljenice.
2. Hod natrake (Babinski-Weil). Hodanje natrake zatvorenih oiju
gornjim ekstremitetima pruenim naprijed, dlanovima ruku okrenutima prema
gore i rairenim prstima. Ispitivanje hoda slui za provjeravanje eventualnog
oteenja (povrede) vestibularnog aparata. To se ustvruje u tzv. "hodu u
zvijezdu", tj. devijacija u smjeru hoda naprijed i u obrnutom smjeru u hodu
natrake.
15
Zdenko Kosinac, Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
16
Zdenko Kosinac, Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
Zdenko Kosinac, Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
Zdenko Kosinac, Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
Vjebama ravnotee treba zapoeti vrlo rano. Postoje brojne igre i vjebe
prilagoene i primjerene djeci predkolskog uzrasta s kojima bi trebalo rano
zapoeti. Igre oponaanja i naina kretanja pojedinih ivotinja, vjebe prelaska
preko klupe, brvna, penjanja uz i sputanja niz kosinu, terenske igre, plesovi i
plesne strukture, elementi ritmike i sportske gimnastike, balet itd. Postoje
iskustva koja ukazuju na postojanje pozitivne povezanosti izmeu ravnotee i
pojedinih centara u ivanom sustavu koji su odgovorni za uspjeh u koli.
Hodanje je osnovni oblik kretanja; to je prirodni oblik promjene mjesta
(komunikacija) i kao takav svojstven i blizak djeci.
-
19
Zdenko Kosinac, Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
20
Zdenko Kosinac, Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
7. ZAKLJUAK
Meu brojnim raznovrsnim tjelesnim aktivnostima izuzetno znaenje u
ivotu djeteta ima nesumnjivo igra. Ona pridonosi psihikom i fizikom razvoju
djeteta, razvoju psihomotorikih sposobnosti, poveanju otpornosti organizma i
uvrivanju zdravlja. U djece mlae uzrasne dobi posebno znaenje igra ima u
poticanju razvoja posturalnih refleksa i prateih potpornih struktura odgovornih
za uspravno dranje i ravnoteu. To se postie primjenom svakodnevnih
spontanih ili organiziranih igara u zatvorenim ili otvorenim prostorima koje
sadre prirodne oblike kretanja, kao: puzanje, hodanje, tranje (razliitim
nainima, razliitim ritmom, u razliitim smjerovima), pokretima poloaja u
prostoru i vremenu, puzanjem, penjanjem (uz kosinu, niz kosinu), balansiranjem
(u mjestu i kretanju) te igrama s elementima koji potiu propriorecepciju.
Usavravanje i stabilizacija posturalnih refleksa najprirodnije se postie putem
igre.
S vjebama ravnotee treba zapoeti relativno rano. Postoje brojne igre i
vjebe prilagoene i primjerene djece predkolskog uzrasta s kojima bi trebalo
zapoeti.
8. LITERATURA
1. Cook, G. (2003.): Athletic body in balance, Human Kinetics, Virginia.
2. Gismondi, E., Alegi, M. A. (1989.): Educazione motoria nella scuola elementare.
Schede didattiche per il primo ciclo. Giunti & Lisciani Editori.
3. Hardy, R. N., Hobsley, M. (1984.): Neurophysiology, Aspen publishers, London
4. Hickey, J. V. (1986.): Neurological and neurosurgical nursing, J.B. Lippincott
company, Philadelphia.
5. Juda, M., Kostovi, I. (1997.): Temelji neuroznanosti. MD, Zagreb.
21
Zdenko Kosinac, Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
6. Juki, I., Milanovi, L., imek, S., Naki, J., Komes, Z. (2003.): Metodika
proprioceptivnog treninga struni asopis za tepriju i metodiku kondicijske
pripreme, Zagreb.
7. Kosinac, Z. (1999.): Morfoloko-motoriki i funkcionalni razvoj djece predkolske
dobi. Sveuilite u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih
podruja u Splitu, str. 69. - 90.
8. Kosinac, Z. (2003.): Refleksi pokreti i mehanizmi kontrole tjelesnog dranja.
Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u
Splitu, Zbornik radova, 189. - 204.
9. Kottke, F. J. (1980.): Reflex patterns initiated by secondary sensory fiber endings of
muscle spindles: Proposal. Arch Phys Med Rehabil 56:1-7.
10. Obradovi, M. (2002.): Opta kineziterapija sa osnovama kineziologije. Univerzitet
Crne Gore, Podgorica, 49-50; 369-376
11. Stiglich, C. (1999.): Poture perfect (Rehab. works intern.) University of Florida,
Miami.
12. Tabak, T. (2005.): Razlike u ravnotei kod ispitanika razliitog posturalnog statusa.
Diplomski rad, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja
Sveuilita u Splitu, Split.
13. Tribastone, F. (1994.): Compendo di ginnastica corretiva. Societ Stampa Sportiva
Roma.
THE FUNCTION OF PLAY AS A STIMULUS FOR THE UPRIGHT
POTURE AND BALANCE IN CHILDREN AT DEVELOPING AGE
Abstract: The keeping of the upright poture and balance is achieved by a complex
activity of the postural reflex, which functions on the principle of the "feedback". In that
way it makes continuous little corrections of the body posture. Sensory information
coming from the sensory receptors as well as vestibular and visual system play the key
role in the process. The abundance of the incoming information from the mentioned
mechanisms of the body posture control enables the successful keeping of the upright
position, i.e. posture at different limiting factors as well as when there is a complete loss
of information from one of the sources.
Plays as motor reactions are an important element to maintain the body footing
and as such are the most natural means to stimulate the upright posture and balance in
children at the developing age.
Key words: Play, upright posture, balance, postural reflex.
Author: prof. dr. sc. Zdenko Kosinac, Sveuilite u Splitu
Review: ivot i kola, br. 22 (2/2009.), god. 55., str. od 11. do 22.
Title: Igra u funkciji poticaja uspravnog stava i ravnotee u djece razvojne dobi
Categorisation: pregledni rad
Received on: 23. lipnja 2009.
UDC: 371.3:613.72
796.2
Number of sign (with spaces) and pages: 26.097 (:1800) = 14.498 (: 16) = 0,906
22