1.

Psihologijski pristupi, njihovi opisi i područja istraživanja:

a.) Biologistički – povezanost gena s inteligencijom, psihološkim poremećajima

b.) Kognitivistički – percepcija i psihički doživljaj svijeta
c.) Socijalnokulturalni – ponašanje i psihički procesi pod utjecajem spola
d.) Bihevioristički – ponašanje kao rezultat prethodnog iskustva
e.) Socijalno-kognitivistički – čovjekova mogućnost utjecaja na vlastitu okolinu

2. U odnosu na percepciju, osjeti ne nastaju mehanički. Netočno

3. Je li Vam se ikad dogodilo da propustite čuti nešto što ne želite čuti? Primjer.

Teorija detekcije signala: utjecaj i psiholoških faktora (motivacija, učenje, očekivanja);

usmjeravanje ili sužavanje pažnje na „važne“ signale...

4. Veličina zjenice pri prilagodbi na svijetlo osjetljiva je i na emocionalne reakcije. Točno

5. Nalazite se u muzeju i oko 3 metra ispred Vas uočite zanimljivu sliku. Krenete prema njoj i cijelo
to vrijeme vam ostaje jasno u fokusu. Za navedenu pojavu akomodacije na sliku odgovorna je:

 Leća

6. Proces adaptacije na svjetlo omogućuje bržu prilagodbu vida prilikom izlaska na jače svjetlo nego
ulaska u izrazito mračan prostor. Točno

7. Miješanjem plavog i žutog svijetla dobit ćemo zeleno. Netočno

8. Gledajući u jato bliskih ptica koje se na nebu kreće u istom smjeru, stječemo dojam kako je riječ
o istoj vrsti ptica. Takvu pojavu percepcije međusobne pripadnosti nazivamo:
 Zakon zajedničkog određenja

9. Lakše slaganje puzzli od 3000 dijelova omogućuje nam proces odozgo – prema – dolje. Točno
10. Organizirate noć filma u parku – iluzija gibanja koja nam omogućuje percepciju prividnog gibanja
likova i predmeta projiciranih na platnu naziva se:

 Stroboskopsko gibanje

11. Izlaganje velikoj buci (od 85 dB) tijekom dužeg perioda može dovesti do konduktivne gluhoće. –
senzoričkoneuralna – Netočno

12. Usmjeravanje pažnje na, primjerice, odgovaranje na ovo pitanje, a ne na pokrete i govor osoba,
profesora, kolega u vašoj okolini naziva se. – Selektivna pažnja

13. Buđenje tijekom REM faze spavanja je lagano, a najčešće rezultira osjećajem kao da smo sanjali.
– Netočno

14. Istraživanja pokazuju pozitivan odnos između REM faze sna i razvoja mozga tijekom prenatalnog
razvoja, ali ne i tijekom djetinjstva. – Netočno

15. Navedite primjer klasičnog uvjetovanja u Vašoj budućoj poslovnoj okolini.

16. Temelji programiranog učenja i biološke povratne veze proizlaze iz operatnog uvjetovanja. –
Točno

17. Razmišljajući o teorijama učenja, zaokružite pogrešan odgovor:

b.) kaznom možemo potaknuti poželjan oblik ponašanja

18. Poslodavac vam je prepustio svečano otvorenje manifestacije koju ste prethofno pripremali.
Trebate zapamtiti zadani dio teksta. Tekst prolazite na način da ga u sebi ponovite ili izgovorite,
a potom još 10 puta u sebi. Metoda koju ste koristili:
 Slušno kodiranje i ponavljanje zbog zadržavanja

19. Tri podsustava modela pohrane su: senzorni registar, pažnja i kratkoročno pamćenje. – Netočno
20. Retroaktivna inhibicija odnosi se na negativni utjecaj ranije usvojenih sadržaja na učenje novih
informacija. – Netočno

21. Pojasnite na svom primjeru pamćenje ovisno o kontekstu.

 Pamćenje i dosjećanje veći ukoliko je riječ o istom kontekstu učenja i dosjećanja...

22. Pojasnite ukratko odnos između kreativnosti i inteligencija.

 Umjerena povezanost, kreativne osobe uglavnom i inteligentne (prosječno/iznadprosječno),

suprotno ne mora biti tako...

23. Teoretičari i pristupi:

a.) Thurstone – sedam primarnih mentalnih sposobnosti

b.) Sternberg – trosložni model inteligencije
c.) Spearman – dvofaktorski model inteligencije
d.) Gardner – sedam (u originalu) nezavisnih multiplih inteligencija

24. Manifestacija inteligencije neovisna je o kontekstu. – Netočno

25. Djeca majki visokih na dimenziji emocionalnolsti i rječitosti, kao i ona iz organizirsnih i sigurnih
okolina, u kasnijoj dobi ostvaruju više rezultate na testovima inteligencije. - Točno
 SVIJEST
KAO SENZORIČKA SVJESNOST ( o okolini )

 (vidni, slušni....) osjeti nam omogućuju da budemo svijesni okoline

KAO SELEKTIVNI ASPEKT PAŽNJE

 Usmjeravanje pažnje na određeni podražaj

KAO IZRAVNA UNUTRAŠNJA SVJESNOST

 Zamjećivanje vlastitih misli, osjećaja i sjećanja bez korištenja osjetnih organa

SIGMUND FREUD – osnivač psihoanalize

 Stanja svijesti : a.) PREDSVJESNO – sadržaji koji nisu u svijesti, ali se mogu dovesti u
svijest usmjeravanjem pažnje na njih
b.) NESVJESNO – misli i osjećaji koji se ne mogu dozvati u svijest
- POTISKIVANJE - odbacivanje iz svijesti misli / poriva / slika koji izazivaju tjeskobu, bez
znanja da se tako postupa

 ZATOMLJIVANJE – NAMJERNO / SVIJESNO izbacivanje slika/misli iz svijesti

 IZVAN SVIJESTI – su tjelesni procesi ( npr. Rast kose)

VLASTITO JA – ukupnost percepcija misli i osjećaja (def.svijesti)

PROMIJENJENA STANJA SVIJESTI – stanja različita od normalnog stanja svijesti (spavanje,

meditacija, hipnotički trans...)
SPAVANJE I SNOVI
CIRKADIJURNI RITAM – ciklusi povezani s 24 – satnim razdobljem okretanja Zemlje
ELEKTROENCEFALOGRAF – mjeri električnu aktivnost mozga ( intenzitet/ e molzg. Valova
izračunava se u voltima)

Faze spavanja

 NonREM
 REM – sanjanje

Alfa valovi – brzi mozgovni valovi (male amplitude) koji nastaju prilikom opuštanja pred san
Theta valovi – polagani mozgovni valovi koji nastaju tijekom hipnagogičnog stanja

 HIPNAGOGIČNO STANJE – razdoblje drijemeža između budnosti i spavanja

karakterizirano halucinatornim iskustvima sličnim snovima

 VRETENA SPAVANJA – kratka razdoblja brzih moždanih valova koji nastaju tijekom faze
spavanja 2

Delta valovi – snažni, polagani moždani valovi tijekom faze spavanja 4

Snovi – slijed slika/misli koje se javljaju tijekom spavanja

 MODEL SINTEZE AKTIVACIJE – snovi ponajprije odvažavaju biološku, a ne psihološku

aktivnost ( tj. Određuje aktivaciju kognitivne aktivnosti posredstvom retikularnog
aktivacijskog sustava i sintezu te aktivnost u određeni obrazac posredstvom uore velikog
mozga )
 NESANICA / INSOMNIJA – 3 vrste poteškoća sa spavanjem: teškoće s uspavljivanjem,
prospavanjem noći i ranojutarnje buđenje
 NOĆNI STRAHOVI – zastrašujući doživljaji slični snovima tijekom NonREM faze (noćne
more – tijekom REM faze)
 UMIRUJUĆA SREDSTVA – farmakološka sredstva koja smanjuju tjeskobu i napetost

 BIOFEEDBACK ( biološka povratna veza)

 Voljna kontrola funkcija kolje inače nisu pod voljnom kontrolom uz povratne informacije
o funkcijama tijela

 ELEKTROMIOGRAF – mjeri napetost mišića (EMG)

 HIPNOZA – sugestibilno stanje osobe

 PSEUDOSJEĆANJA – pogrešna sjećanja pobuđena hipnozom

 HIPERMNEZIJA – značajno pospješeno pamćenje

 REGRESIJA U RANIJE RAZDOBLJE ŽIVOTA – tijekom hopnoze preuzimanje uloge djeteta

 TEORIJA ULOGE – sposobnost pojedinca da glumi kako je hipnotiziran tijekom hipnoze

 TEORIJA NEODISOCIJACIJE – događanje tijekom hipnoze obj. podjelom svijesti (mentalno
odvajanje od okoline)
 UČENJE

 OKUSNA AVERZIJA – vrsta klasičnog uvjetovanja, kad neka neutralna/omiljena hrana

postaje odvratna jer je bila asocirana s nekim neugodnim podražajem (votka)

 UČENJE : - BIHEVIORISTI – relativno trajna promjena ponašanja koja je posljedica

iskustva

 KOGNITIVISTIČKI TEORETIČARI - proces kojim se na temelju iskustva stvaraju relativno

trajne promjene u načinu predočavanja okoline – te promjene djeluju na ponašanje ali
ga ne određuju u potpunosti

 KLASIČNO UVJETOVANJE – PAVLOV

 REFLEKS – jednostavna, nenaučena reakcija na podražaj

 PODRAŽAJ – događaj u okolini koji izaziva reakciju org.

 UVJETOVANA REAKCIJA – naučena reakcija na neki uvjetni podražaj

 BEZUVJETNI PODRAŽAJ – podražaj koji prirodno izaziva neku reakciju

 BEZUVJETNA REAKCIJA – nenaučen odgovor na neki bezuvjetni podražaj

 ORIJENTACIJSKI REFLEKS – nenaučena reakcija obraćanja pažnje na neki podražaj

 UVJETNI PODRAŽAJ – prethodno neutralni podražaj koji izaziva uvjetovanu reakciju

 ODGOĐENO UVJETOVANJE – uvjetovani podražaj se zadaje prije bezuvjetnog i traje sve

dok ne nastupi reakcija

 ISTODOBNO UVJETOVANJE – istodobno zadavanje BP i UP

 UVJETOVANJE TRAGA – najprije se zadaje UP, ali se uklanja prije zadavanja BP

 UVJETOVANJE UNATRAG – BP se zadaje prije UP

 GAŠENJE – kad podražaji gube sposobnosti izazivanja naučenih reakcija

 FAZA STJECANJA – zadavanje podražaja na takav način da se postigne učenje i jača i

nove reakcije

 SPONTANI OPORAVAK – ponovno javljanje neke ugašene r.

 GENERALIZACIJA – tendencija da se UR izazove podražajima koji sliče podražaju na koji

je reakcija bila uvjetovana

 DISKRIMINACIJSKO UČENJE – razlikovanje podražaja

 UVJETOVANJE VIŠEG REDA

 PREPLAVLJIVANJE – bihevioralna tehnika smanjivanja straha temeljena na načelima

klasičnog uvjetovanja

 PROTUUVJETOVANJE – povezivanje ugodnih podražaja s onim koji izazivaju strah

(tehnika smanjivanja straha)

 OPERANTNO UVJETOVANJE ; SKINNER

 Naučeno ponašanje zbog potkrepljivanja

 INSTRUMENTALNO

 PONAŠANJE PO PRINCIPE POKUŠAJA I POGREŠAKA

 ZAKON EFEKTA – Thorndikeov princip po kojem se reakcije „upisuju“ nagradama, a

„brišu“ kaznama

 POTKRIJEPITI – nakon neke reakcije dati podražaj koji će povećati čestinu te reakcije

 KUMULATIVNI PISAČ – sprava koja bilježi čestinu operativnih reakcija org. U određeno
vrijeme

 POZ. POTKREPLJIVAČ – kao prisutan, povećava čestinu naučene reakcije

 NEG. POTKREPLJIVAČ – nj. Uklanjanje povećava čestinu naučene reakcije

 PRIMARNI POTKREPLJIVAČ – nenaučeni

 Sekundarni pot. (uvjetovani) – podražaj koji postaje pot. Zbog svoje povezanosti s već
utvrđenim pot.

 NAGRADA – ugodan podražaj koji povećava čestinu prethodnog ponašanja

 Empirijski – pokušaji/pokusi

 KAZNA – neugodni podražaj koji spriječava ponavljanje prethodnog ponašanja

 DISKRIMINATIVNI PODRAŽAJ – podr. Koji ukazuje na dostupnost potkrepljenja

 KONTINUIRANO POTKREPLJIVANJE – pot.svake + reakcije

 PARCIJALNO POT. – ne pot. Se svaka + reakcija

 PATOLOŠKI KOCKAR – stalno koscka iako gubi

 PROGRAM FIKSNOG INTERVALA – između prethodnog i 1.idućeg potkrepljenja mora

proći odr.vrijeme

 PROGRAM VARIJABILNOG INTERVALA – između pret. I 1. idućeg pot.mora proći različito

dugo vrijeme

 PROGRAM FIKSNOG ODNOSA – pot.se daje nakon točno odr-br- točnih reakcija

 PROGRAM VARIJABILNOG ODNOSA – pot se daje nakon različitog broja točnih reakcija

 OBLIKOVANJE – od početka se potkrepljuje svako PRIBLIŽAVANJE CILJANOM

PONAŠANJU

 SUKCESIVNO (POSTUPNO) PRIBLIŽAVANJE – pon.koja su progresivno sve bliža ciljnom

pon.

 SOCIJALIZACIJA – vođenje ljudi prema soc. Poželjnom pon.pomoću verbalnih poruka,

nagradi...
 TEHNIKA UPOTREBE ŽETONA – pot. + pon.kod odoba u nekoj kontroliranoj sredini
(bolnici/zatvoru) žetonima (sek.pot.)

 PROGRAMIRANO UČENJE – kompleksni zadaci se raščlanjuju na jednostavnije, a svaki

korak se pot.

 TEORIJA KONTINGENCIJE – smatra se da do učenja dolazi kad podražaji daju informaciju

o vjerojatnosti pojave drugih podražaja

 LATENTNO = SKRIVENO

 Učenje opažanjem – modela

PAMĆENJE
 PROCESI KODIRANJA, POHRANJIVANJA I PRONALAŽENJA INFORMACIJA
 EPIZODIČNO – sjećanje događaja
 SEMANTIČKO – opće znanje
 PROCEDURALNO – pamćenje vještina

 Mnemotehnike

 AKRONIM – riječ sastavljena od početnih slova nekih pojmova/riječi iz rečenice

 KODIRANJE – pretvaranje informacija u pohranjeni oblik u pamćenje (1.faza)

 VIZUALNI KOD – pretvaranje informacija u obliku slike

 AKUSTIČNI KOD – mentalna reprezentacija informacija kao niza zvukova
 SEMANTIČKI KOD - mentalna reprezentacija na temelju njegova značenja
 POHRANJIVANJE – održavanje informacija tijekom vremena (2.faza)

 Ponavljanje zbog zadržavanja

 METAMEMORIJA – znanje o načinima funkcioniranjapamćenja

 PRONALAŽENJE – lokaliziranje pohranjene informacije i njeno vraćanje u svijest (3.faza)

 3 FAZE PAMĆENJA:

 1. SENZORIČKO PAMĆENJE
 - djeluje u susretu s podražajem
 SAKADIČNI POKRETI OČIJU – brzi pokreti očiju (skokovi) s 1 točke fiksacije na 2.
 TRAG PAMĆENJA – odražava dojmove izazvane podražajem
 SENZORIČKI REGISTAR – sustav pamćenja koji zadržava informacije dovoljno dugo da
mogu biti dalje procesirane
 IKONA – mentalna reprezentacija VIDNOG PODRAŽAJA
 IKONIČKO PAMĆENJE – senzorni registar koji kratko zadržava mentalne reprezentacije
vidnih podražaja
 EIDETSKE SLIKE – detaljno upamćivanje vidnih podražaja u trajanju od nekoliko minuta
 JEKA – mentalna reprezentacija SLUŠNOG PODRAŽAJA
 EHOIČKO PAMĆENJE – senzorni registar koji kratko zadržava slušne podražake

 2. KRATKOROČNO PAMĆENJE (RADNO PAMĆENJE)

 Zadržava informacije cca 1 min nakon nestanka tragova podražaja

 UČINAK POLOŽAJA U NIZU – pamte se prve i zadnje čestice nekog niza

 UČINAK PRVENSTVA – pamte se prve čestice

 UČINAK NOVOSTI – pamte se posljednje čestice

 „KOMAD“ – podražaj/skupina podražaja percipirana kao odvojena info

 Učenje napamet – ponavljanjem

 Izmjestiti – zamjena starih informacija novim

 3. DUGOROČNO PAMĆENJE
 Relativno trajna pohana upamćenih info
 REPRESIJA – izbacivanje misli iz svjesnog stanja
 SHEMA – način mentalnog reprezentiranja svijeta
 ELABORIRANO PONAVLJANJE – učenje novih informacija povezivanjem sa starim

 Organizacija:

 NADREĐENO: viša klasa/kategorija u hijerarhiji

 PODREĐENO: niža klasa

 Fenomen „na vrhu jezika“ / „osjećaj da znam“

 Pamćenje ovisno o kontekstu/ o stanju

 Besmisleni slogovi

ZABORAVLJANJE
 Gubljenje engrama
 ZADACI PAMĆENJA:
 - prepoznavanje
 - dosjećanje
 - uparene asocijacije – slogovi u paru
 - ponovno učenje
 - metoda uštede – razlika između 2 broja ponavljanja

 TEORIJA INTERFERENCIJE

 Možemo zaboraviti pohranjene informacije jer novo učenje interferira s njihovim

zadržavanjem
 RETROAKTIVNA – interferencija novonaučenih informacija sa sposobnošću dosjećanja
ranije naučenih

 PROAKTIVNA – interferencija ranije naučenih informacija sa sposobnošću dosjećanja

nedavno naučenih informacija

 AMNEZIJA
 DISOCIJATIVNA – psih.konflikti/traume
 INFANTILNA – zaboravljanje događaja prije 2-3 god.života
 ANTEROGRADNA – nemogućnost dosjećanja događaja nakon neke traume
 RETROGRADNA – nemogućnost dosjećanja događaja prije traume
 KONSOLIDACIJA – učvršćivanje informacija u dugoročnom periodu

MIŠLJENJE
 Mentalna aktivnost uključena u razumijevanje, manipulaciju i sporazumijevanje o
informacijama
 POJAM – mentalna kategorija koja se koristi za klasifikaciju
objekata/odnosa/događaja...koja izmaju zajednička svojstva
 PROTOTIP – dobar primjer za neku kategoriju
 POZITIVAN SLUČAJ/PRIMJER – primjer nekog pojma
 NEGATIVAN SLUČAJ/PRIMJER – nije primjer za neki pojam
 ALGORITAM – sustavni postupak za rješavanje nekog problema
 SUSTAVNO SLUČAJNO TRAŽENJE – algoritam u kojem se svako moguće rješenje testira

 HEURISTIČKI POSTUPCI – jednostavna pravila koja pomažu pri rješavanju problema

 SREDSTVA-CILJ ANALIZA – heuristički postupak u kojem nastojimo rješiti neki problem

procjenjujući razliku između trenutne situacije i cilja

 MENTALNI SET – sklonost pristupanja novom problemu na način koji se pokazao

uspješnim na sličnim problemima
 UVID – percepcija odnosa među elementima

 KOGNITIVNA MAPA – mentalna slika elemenata u nekoj situaciji

 INKUBACIJA – udaljavanje od problema + „nagli“ pronalazak rješenja

 FUNKCIONALNA USREDOTOČENOST – gledanje objekta u skladu s njegovim

nazivom/upotrebom

 KREATIVNOST

 KONVERGENTNO MIŠLJENJE

 DIVERGENTNO

 OLUJA MOZGOVA – grupni proces iznošenja što većeg broja ideja

 RASUĐIVANJE – preinaka informacija s ciljem donošenja zaključaka:

 DEDUKTIVNO – zaključci deducirani iz premisa (tvrdnji)

 INDUKTIVNO – od pojedinačnih slučajeva dolazimo do općih zaključaka

 ODLUČIVANJE:

 HEURISTIČKI POSTUPCI REPREZENTATIVNOSTI – donošenje prosudbi o uzorcima na

temelju populacije koje ti uzorci prividno reprezentiraju
 HEURISTIČKI POSTUPCI RASPOLOŽIVOSTI/DOSTUPNOSTI – naše procjene vjerojatnosti
pojave nekih događaja temelje se na lakoći kojom možemo za njih naći primjere
 HEURISTIČKI POSTUPCI SIDRENJA I PRILAGODBE – pretpostavka služi kao kognitivno
sidro

 UČINAK OBLIKOVANJA – utjecaj načina izražavanja u kojem je informacija prezentirana

na odlučivanja (oblikovanje zbog stava/poruke na pozitivan način)

INTELIGENCIJA
 Sposobnost razumijevanja svijeta i s njegovim izazovima
 CRTA (LIČNOSTI) – razlikovna karakteristika
 POSTIGNUĆE
 FAKTOR – skupina jedinica koje su međusobno povezane

 SPEARMAN :
 G – opća/generalna inteligencija
 S – specijalni faktori – individualne sposobnosti

 FAKTORSKA ANALIZA – tehnika pri utvrđivanju povezanosti između velikog broja

zadataka

 THURSTONE :
 PRIMARNE MENTALNE SPOSOBNOSTI – temeljne sposobnosti inteligencije

 KONTEKSTUALNA RAZINA – aspekti inteligencije ponašanja koji omogućuju prilagodbu

na okolinu

 ISKUSTVENA RAZINA - ... koji omogućavaju suočavanje s novim situacijama

 KOMPONENTNA RAZINA – meta-komponente, izvedbene komponentne i komponenta

stjecanja znanja

 META-KOMPONENTA – sastavnice inteligencije temeljene na svjesnosti o vlastitim

intelektualnim procesima
 IZVEDBENA KOMPONENTA – mentalne operacije koje se koriste pri procesiranju
informacija
 KOMPONENTE STJECANJA ZNANJA – pri kodiranju i povezivanju novih informacija sa
starim

 MENTALNA DOB/KRONOLOŠKA DOB*100: KVOCIJENT INTELIGENCIJE

 Testovi inteligencije

 KULTURALNO PRISTRAN/NEPRISTRAN – faktor koji daje prednost ispitaniku zbog

njegove određene kulturalne/etičke pripadnosti
 DETERMINANTNE – čimbenici koji određuju granice

 NASLJEDNOST

 RANJIVOST POTAKNUTA STEREOTIPIMA – ponašanje u skladu sa stereotipima