PSIHOLOGIJA

OSNOVNA PODJELA

 Teorijska (istraživačka)
 Primijenjena (praktična)

Laičke metode i pseudoznanosti – neznanstveni pristup

Znanstveno istraživanje – empirijsko
METODE ISTRAŽIVANJA U PSIHOLOGIJI
 DESKRIPTIVNE metode
 KORELACIJSKA metoda
 EKSPERIMENTALNA metoda
Koraci u znanstvenom istraživanju

 Postavljanje problema
 Hipoteza
 Plan istraživanja
 Skupljanje podataka
 Analiza
 Tumačenje rezultata
 Izvještaj

EKSPERIMENT: postupak kojim se u kontroliranim uvjetima namjerno izaziva neka pojava radi opažanja/mjerenja

ZAVISNA VARIJABLA: pojava koju promatramo

NEZAVISNA VARIJABLA: ona koju unosimo u eksperiment kako bismo provjerili njen utjecaj na ZV

OSJET: najjednostavniji psihički doživljaj (i odraz pojedinačnog svojstva nekog predmeta u našoj svijesti)​

 prva stepenica u opažanju vanjskog svijeta​

 Procesom detektiranja i kodiranja energije podražaja u osjetnom sustavu nastaje osjet.
 OSJETNI SUSTAVI (7): vidni, slušni, njušni, okusni, kožni, kinestetički i vestibularni
 osjetni sustav se sastoji od: receptora (nalaze ze u osjetilima), senzornih živčanih putova i
specijaliziranih centara u velikome mozgu
PERCEPCIJA: psihički proces kojim se automatski organiziraju, povezuju i tumače osjetne informacije
 omogućuje upoznavanje i prepoznavanje značenja predmeta, pojava i događaja u našoj okolini
čimbenici:

A) FIZIKALNI
a. Uvjeti percipiranja: doba dana, vremenski uvjeti, mjesto na kojem se nalazimo, buka,
svjetlost…
b. Količina informacija: percepcija obavijesti "Zaboravili ste potvrditi prijavu za stipendiju"
mijenja se uz dodatak "ali rok je produljen"
c. Kontekst: okružje ili okolina koju percipiramo
 Primjeri: u usporedbi s vrlo visokim čovjekom ljudi prosječne visine nam se čine niži
B) BIOLOŠKI
a. Ovisi o pravilnom funkcioniranju naših osjetnih sustava (njihova pravilnost funkcioniranja
može pasti zbog oštećenja ili životne dobi ili unutarnjih stanja organizma (glad, umor))
 b.
Primjer: oštećenje čunjića (Receptora za boje) dovodi do daltonizma, sljepoće za boje ili
potpuno oštećenje čunjića koje uzrokuje akromatopsiju – poremećaj pri kojem osoba vidi
samo crno, sivo i bijelo
C) PSIHOLOŠKI
a. Perceptivni set: privremena psihološka usmjerenost prema događajima u okolini koja
određuje što će se i kako opaziti, utječe na doživljavanje i tumačenje događaja te na naše
ponašanje.
Na njega utječe: motivacija, kontekst, emocije, ličnost
D) SOCIOKULTURANI
a. Socijalno okruženje
b. Skupine kojima pripadamo

funkcije percepcije:

A) REKOGNICIJA (prepoznavanje)
a. Složeni proces koji utječe na mnogo čimbenika
b. Kad vidimo neki predmet opažamo njegova obilježja
 PERCEPTIVNA KONSTANTNOST
 Pojava koja nam pomaže prepoznavati predmete iako su se neki uvjeti
percipiranja promijenili (npr. položaj predmeta, kut gledanja…)
 Primjer: zbog perciptivne konstantnosti prepoznat ćemo Johnnyja Deppa
bez obzira na masku koju nosi za svoje uloge
B) LOKALIZACIJA (prostorno smještanje)
a. Utvrđivanje gdje se nešto nalazi, zahtijeva međusobno razlikovanje podražaja/predmeta
b. Važni: načelo figure i pozadine (str.45), percepcija dubine (str.47) i percepcija gibanja (str.49)
 KOKTEL-PARTY FENOMEN: sposobnost da se namjerno usmjerimo na neki određeni
izvor zvuka i zanemarimo ostale
 Glas je figura koju percipiramo, a ostali zvukovi su pozadina
ZNAKOVI ZA PERCEPCIJU DUBINE

A) BINOKULARNI ZNAKOVI ZA DUBINU

 Znakovi koji se odnose na gledanje s oba oka
 Ima ih dva: različitost slika na mrežnici i konvergencija oka
B) MONOKULARNI ZNAKOVI ZA DUBINU
 Znakovi koju uključuju gledanje samo jednim okom
 Ima ih puno: relativna veličina, prekrivanje, linearna perspektiva

PRIVIDNO GIBANJE (phi-fenomen): ilzuzija koja nastaje podraživanjem oka brzim slijedom podražaja koji miruju,
npr. brzim nizom svjetlostnih podražaja stvara se iluzija gibanja

INDUCIRANO GIBANJE: nastaje kada pomicanje većeg objekta uzrokuje percepciju gibanja manjega, npr. ako smo u
vlaku i na susjednim tračnicama se pokreće drugi vlak prije našeg imat ćemo osjećaj da se pokreće naš vlak

PERCEPTIVNA ORGANIZACIJA

 Percepcija nije zbroj nego određena struktura osjetnih elemenata

 Geštaltistička načela percipiranja: pokazuju kako se informacije smisleno organiziraju i interpretiraju
 Geštaltisti su smatrali da u percepciji nisu važni pojedini dijelovi nego način kako su uklopljeni u
cjelinu

NAČELA PERCEPTIVNE ORGANIZACIJE

a) Načelo blizine
  Objekte koji se nalaze blizu jedan drugoga percipiramo kao skupinu (ljudi koji se nalaze u blizini
jedni drugih percipiramo kao skupinu)
b) Načelo sličnosti
 Objekte koji su različiti po nekom svojstvu (veličini, boji, obliku, teksturi) percipiramo kao skupinu
ili cjelinu (dresovi nogometaša upućuju na pripadnost njihovoj reprezentaciji)
c) Načelo zatvaranja
 Ako neki dijelovi figure nedostaju, mozak ih automatski popunjava tako da percipiramo smislenu
cjelinu
d) Načelo kontinuiteta
 Linije ili krivulje koje slijede utvrđeni smjer percipiramo kao cjelinu
e) Načelo zajedničkog kretanja
 Objekte koji se kreću u istom smjeru percipiramo kao cjelovitu skupinu

NAČELO FIGURE I POZADINE

 Ako želimo lokalizirati vidni podražaj, usmjeravamo oči prema njemu, a kako bismo ga razlikovali od
njegove okoline, pomaže nam načelo figure i pozadine.
 Predmet na koji smo usmjerili pozornost i percipiramo je figura, a okolina koja se nalazi je pozadina. Npr.
dok čitamo, slova koja vidimo se izdvajaju od bijele podloge i zato su slova figura, a papir (podloga)
pozadina.

PERCEPTIVNE VARKE

 Varke koje nastaju kada naša percepcija ne odgovara potpuno podražajima koji djeluju na naša
osjetila jer ih ogrešno tumačimo
 Postoje: geometrijske varke, dvosmislene slike, nemoguće slike, nepostojeće figure
a) GEOMETRIJSKE: nastaju kada pogrešno procjenjujemo veličinu, duljinu, položaj ili
zakrivljenost određenoga geometrijskog lika
b) DVOSMISLENE SLIKE: slike ili objekti koje možemo vidjeti na više načina, a kako su oba točna,
mozak izmjenično vidi jednu pa drugu sliku
c) NEMOGUĆE SLIKE: paradoksi koji mogu postojati na papiru u dvjema dimenzijama, ali su
zapravo nemogući u trodimenzijskog stvarnosti
d) NEPOSTOJEĆE FIGURE: percipiramo nešto čega uopće nema

PAMĆENJE
 proces usvajanja, zadržavanja i uporabe informacija

PAMĆENJE je zadržavanje i uporaba informacija, a UČENJE je usvajanje informacija

MODEL PAMĆENJA
 KODIRANJE​
Bilježenje podataka​
 POHRANA​
Spremanje podataka​
 DOHVAĆANJE​
Pronalaženje pohranjenih podataka​

FAZE PAMĆENJA

-3 faze koje imaju svoju funkciju, kapacitet i vrijeme trajanja

  SENZORNO PAMĆENJE
 Registrira senzorne informacije iz okoline i zadržava ih vrlo kratko kako bi dalo mozgu vremena da
ocijeni koliko je neka informacija važna
 Informacije koje nisu bitne za naš život nestaju iz našeg senzornog pamćenja
 KAPACITET: Golem! Ali trajanje mu je vro ograničeno
 Važna funkcija – čuvanje osjetilnih informacija dovoljno dugo da se preklope s idućima -
kontinuiran doživljaj svijeta
 KRATKOROČNO PAMĆENJE
 Ako je neka informacija za nas važna, na nju obratimo pažnju (kontrolni proces) te se ona prebaci
u KRATKOROČNO PAMĆENJE
 Sve informacije kojih smo trenutačno svjesni
 Funkcija: primanje informacija iz senzornog pamćenja i prebacivanje u dugoročno te zadržavanje
informacija u svijesti za njihovu neposrednu uporabu
 trajanje: KRATKO! Ako ne dođe do daljnje obrade – najviše 30tak sekundi
 KAPACITET: 5-9 nepovezanih elemenata ili čestica
 Kako bismo zapamtili više, skloni smo grupirati – smislena organizacija poboljšava upamćivanje.
 KONSOLIDACIJA – svjesno ponavljanje informacije koja se mora zapamtiti
 DUGOROČNO PAMĆENJE
 KAPACITET i TRAJANJE: neograničeno
 FUNKCIJA: pohrana informacija

 Kratkoročno pamćenje se još naziva i radno pamćenje jer se u njemu stalno događaju različiti procesi. Npr.
možemo ga zamisliti kao vrlo aktivnu radnu površinu (desktop) na kojoj naš mozak obrađuje važne
informacije, daje smisao novim podatcima ili ih povezuje s već otprije pohranjenim informacijama.
 NEUROPLASTIČNOST MOZGA: mogućnost mozga da mijenja svoju organizaciju i funkcije ovisno o
promijenjenim unutarnjim ili vanjskim zahtjevima. Pri rođenju mozak sadrži oko 100 milijuna neurona
 ENGRAM (tzv. trag pamćenja) je nešto što nastaje između pojedinih stanica u mozgu kada u dugoročno
pamćenje pohranimo niz informacija koje naučimo tijekom života

VRSTE DUGOROČNOG PAMĆENJA

- Dijeli se na DEKLARATIVNO i NEDEKLARATIVNO
- DEKLARATIVNO PAMĆENJE
o Pamćenje koje iskazujemo riječima
o Informacija se dosjećamo svjesno, namjerno i možemo ih verbalno iskazati
o 1.) EPIZODNO PAMĆENJE
 Pamćenje situacija (epizoda) iz našeg života koje smo osobno doživjeli
 Npr. prvi dan škole, nastup na priredbi, svađa sa sestrom…i često sadržavaju
detalje o vremenu, mjestu te psihološkom i fizičkom znanju
o 2.) SEMANTIČKO PAMĆENJE
 Pamćenje činjenica i znanja o svijetu
 Opća znanja koja smo stekli tijekom života (znamo čitati, navesti glavne gradove
nekih država) ili nekakva pravila (kretanje u prometu, matematičko računanje)
- NEDEKLARATIVNO ILI IMPLICITNO PAMĆENJE
 o Pohranjene vještine i postupci te reakcije naučene klasičnim uvjetovanjem, tako se naziva
jer ga ne iskazujemo riječima
o Dosjećamo se automatski, bez razmišljanja
o 1.) PROCEDURALNO PAMĆENJE
 pamćenje motoričkih vještina te pamćenje mateatičkih procedura
o 2.) PAMĆENJE VREMENA, MJESTA TE UČESTALOSTI ZBIVANJA
 Pamćenje podataka o: mjestu gdje se što nalazi, kuda se krećemo (prostorna
dimenzija), učestalost, vrijeme i trajanje nekog zbivanja (vremenska dimenzija)
o 3.) PAMĆENJE KLASIČNIM UVJETOVANJEM (str.75)
 Događaju koji automatski ulaze u dugoročno pamćenje
 Vrlo otporni na zaborav, često povezani s neugodnim iskustvima koji izazivaju
anksioznost (osjećaj nelagode kad uđemo u stomatološku ordinaciju)

FAZE PROCEDURALNOG PAMĆENJA:

- KOGNITIVNA FAZA – treba shvatiti korake – što sve treba napraviti pri usvajanju vještine
- FAZA POVEZIVANJA – određivanje najdjelotvornijeg načina povezivanja pojedinih radnji u
cjelinu
- AUTOMATSKO ODVIJANJE VJEŠTINE – do nje dolazi dugotrajnom vježbom koja stvara naviku
(automatizam) te zahtjeva minimum svjesne kontrole
Kako pohraniti informacije u dugoročno pamćenje? Ponavljanje, organizacija (hijerarhija, mnemonička sredstva,
mentalne mape), obrada (uspostava veza između novih i postojećih informacija)

3 načina ispitivanja pamćenja

1. Prepoznavanje – metoda s 2 gradiva: staro (koje se traži) uspoređuje se s novim
2. Dosjećanje – više nema materijala pa je zadatak puno teži
3. Metoda uštede – zaboravljeno gradivo redovito se brže nauči iz drugog pokušaja

ZNAKOVI ZA PRONALAŽENJE INFORMACIJA U PAMĆENJU

- Sve ono što nam olakšava dosjećanje

 Raspoloženje ili emocionalno stanje
 Kontekst
- PRIMJER: ako se nakon 15 godina ne možemo sjetiti gdje smo sjedili kada smo bili u srednjoj školi, kada
bismo otišli u učionici i dobili okvir za sjećanje onda bismo se jako vjerovatno sjetili

POLOŽAJ ČESTICE U NIZU

Prilikom neposrednog ispitivanja pamćenja najbolje se pamte:
 Zadnje čestice – efekt novosti
 Bolje se pamte čestice s početka niza – efekt prvenstva (vrijedi i za odgođeno ispitivanje)

ZABORAVLJANJE: proces nestajanje tragova pamćenja u mozgu

 Krivulja zaboravljanja: u prvih nekoliko sati nakon učenja zaboravljamo najviše, a zaboravljanje se
postupno smanjuje s vremenom – ono čega se sjećamo nakon nekoliko mjeseci, vjerovatno smo zapamtili
trajno
POTISKIVANJE (motivirano zaboravljanje ili represija): ponašanje u kojem ljudi mogu zaboraviti neželjena sjećanja,
bilo svjesno ili nesvjesno jer uz njih vežu nelagodu ili nekakav drugi osjećaj koji ih potiče da namjerno zaborave. 
PRIMJER: nećemo se sjećati nekih traumatičnih ili neugodnih događaja

RETROAKTIVNA/PROAKTIVNA INTERFERENCIJA

 PRIMJER 1) – učenje engleskog ometa prijašnje učenje povijesti

 PRIMJER 2) - nastavnici često učenike oslovljaju imenom starije sestre/ starijeg brata

MNEMOTEHNIKE: strategije koje olakšavaju pamćenje i dosjećanje posebno onih sadržaja koje moramo pamtiti
doslovno, određenim redoslijedom ili su teško razumljivi

 Akronimi, riječi, fraze ili rečenice, rima i ritam, bizarno predočavanje, metoda mjesta

strategije za poboljšanje pamćenja i učinkovitije učenje

- Učite s razumijevanjem i povezujte s onim što već znate
- Učite dulje vrijeme
- Više puta ponavljajte
- Koristite se različitim izvorima znanja
- Budite motivirani
Na primjeru: Motivacija je jedna strategija koja meni dolazi nasumično. Ne mogu je izazvati (pokušavala sam), ali
zato je kad dođe iskoristim do kraja. Bolje pamtim kada sam zainteresirana nego kad se moram koristiti različitim
tehnikama kako bi si olakšala.