Pamćenje i učenje

Edukacijska psihologija 1
Đeni Zuliani
2011/12.

1
 O čemu ćemo govoriti:
 Pamćenje
 Pažnja
 Kratkoročno i dugoročno pamćenje
 Strategije učenja
 Reminiscencija i perseveracija
 Fiziološka podloga pamćenja

2
 Pamćenje – psihička pojava
 na doživljajnom ili subjektivnom planu uključuje procese:
 usvajanja ili memoriranja
 zadržavanja ili retencije sadržaja
 na vanjskom ili ponašajnom planu očituje se u:
 obnavljanju ili reprodukciji tih sadržaja
 prepoznavanju ili rekogniciji

Mjerilo pamćenja i njegove učinkovitosti

3
 Pamćenje vs. učenje

 Zadržavanje i  Usvajanje
uporaba sadržaja
sadržaja

4
 Razine pamćenja
1. Razina traga  Tragovi ranije učenog sadržaja (ali ne potupno
naučenog)
 Ponovo učenje sadržaja odvija se brže

2. Razina  identifikacija sadržaja među onima koje nikad nismo

prepoznavanja učili

3. Razina  ranije naučeni sadržaji se mogu u cjelosti obnoviti

reprodukcije  uključuje prepoznavanje i dosjećanje (dvostupnjeviti
proces)
 pod utjecajem subjektivnih i objektivnih čimbenika

 U svakoj prilici i u svako vrijeme se sadržaji mogu

4. Razina
automatizacije brzo, vješto i u cjelosti obnoviti
 Navike

5
 Subjektivni i objektivni čimbenici

 Fiziološki: zdravlje, umor, spol, dob, dispozicije, sposobnosti

 Karakteristike građe: vrsta, količina, poznatost, smislenost
 Psihološki: motiviranost, aktivnost, iskustvo, mentalna kondicija,
strategije učenja, potkrepljenje, osobine ličnosti
 Objektivni ili fizički: temepratura, vlažnost zraka, kisik, dob dana,
mjesto učenja
 Organizacijski: način i metode učenja
 Posebni faktori pamćenja: vrsta gradiva, način učenja, namjera
zapamćivanja, drugo učenje (transfer i interferencija), stupanj
naučenosti, ....

6
 Organizacijski čimbenici
 Način učenja:
 “pasivno” ili “aktivno” učenje
 strategije učenja

 Metakognitivne strategije:
 Planiranje, nadzor, usmjeravanje, promjena strategije
 Metoda učenja:
 Globalno ili fragmentirano učenje
 Distribuirano ili koncentrirano

INDIVIDUALIZACIJA POSTUPKA UČENJA

7
 Plan učenja
1. Što će se učiti (ciljevi, sadržaji)
2. Kada
3. Gdje
4. Kako (strategije) i kojim sredstvom
5. Kojom brzinom

8
 Proučavanje verbalnog učenja
 Zapamćivanje novih sadržaja ovisi o vrsti i snazi asocijacija
između novog i starog znanja

 Ebbinghausova istraživanja – spoznaje o uspješnom učenju:

- Glasno ponavljanje gradiva
- Zasebno učenje manjih cjelina
- Serijalni učinak: brže učimo početak (efekt prvenstva) i kraj
(efekt novosti)
- Duže uči, više nauči --- nelinearan odnos
- Krivulja zaboravljanja
- Smislenost čestica, stupanj sličnosti, razdoblje između učenja
utječu na brzinu i lakoću učenja

9
 Ispitivanje pamćenja
 Metoda izučavanja (reprodukcije)
 Učenje ponavljanjem smislenog ili besmislenog materijala
 Mjerilo uspješnosti pamćenja: količina usvjenih elemenata ili utrošeno vrijeme
 Metoda prepoznavanja (rekognicije)
 Metoda uštede
 Metoda rekonstrukcije
 Metoda neposredna obuhvata pamćenja
 Prezentira se jednom niz od 3, 4, 5, 6 – do 12 brojeva i ispitanici ga moraju
ponoviti
 Metoda pogodaka
 Učenje parova, pa kad se prezentira jedan dio moraju dopuniti drugi dio
 Metoda zadržanih podataka
 Prezentira se standarizirani tekst ili priča te se zatim ispitanici moraju dosjetiti
čim više pojedinosti

10
 Vrste pamćenja
 Prema:
 Vrsti materijala
 Načinu nastajanja i javljanja pamćenja

 Trajanju retencije

11
 Prema vrsti materijala
SIMBOLIČNO P. MOTORIČKO P.

- Memoriranje podataka, - Brzo i spretno obavljanje

termina, informacija, pokreta i radnji naučenih
pojmova, pravila, zakona, vježbanjem
načela, teorija i struktura - Stjecanje vještina i
- Znanje! navika!

12
 Prema načinu nastajanja i javljanja pamćenja

NAMJERNO NENAMJERNO

- Uzrokovano motivima - Bez motivacijske podloge

(potrebama, interesima, i ajsne svrhe
željama, sklonostima) - Slučajno naučeni sadržaji
- Potaknuto motivacijom da - Lako se zaboravljaju
se neki sadržaji usvoje
- Znanje otpornije na
zaboravljanje

13
 Prema trajanju retencije

 Senzorno p.
 Kratkoročno p.
 Dugoročno p.

14
 Model pamćenja i učenja kao
obrade informacija

METAKOGNICIJA

SENZORNI RADNO ILI DUGOROČNO

REGISTAR KRATKOROČNO PAMĆENJE
PAMĆENJE
(1-2 sek)
podražaji (20 sek)

PAŽNJA POHRANA I
DOZIVANJE

15
 Pažnja
 Ključna uloga u odabiru i prosljeđivanju informacija
 Proces izbora nekih podražaja iz mnoštva koji nas okružuju (boje,
zvukovi, mirisi, itd.)
 Što uvjetuje odabir podražaja za dalju obradu? vanjske fizikalne
karakteristike podražaja ili unutrašnji procesi (namjera na
usmjeravanje na samo jednu vrstu podražaja) ----- istraživanje
dihotičnog slušanja

Teorija filtera (Broadbent, 1958.): ulazna informacija se kratko

zadržava u osjetilnom sustavu, a odabire se na temelju fizikalnih
karakteristika

16
 Predpažnja i pažnja
Predpažnja Pažnja
- Stanje opće pobuđenosti - Svjesna i namjerna
živčanog sustava aktivnost
- Osjetila otvorena za - Usmjeravanje i
ulazak informacija zadržavanje
- Početno primanje
informacija je Kod iznenadne zamjene mjesta
glavne poruke (na drugo uho)
automatski proces ispitanici spontano nastavljaju pratiti
istu poruku (Triesman, 1960; Norman,
- Senzorni registar 1976: viši kontrolni procesi u
početnom filtriranju poruka određuju
daljnji tok obrade)
17
 Usmjeravanje i zadržavanje:
preduvjeti učenja
 Pr. Kad djete uvježbava množenje i dijeljenje usmjerava pažnju na
svaki korak i pritom provjerava svoje postupke. Kad je naučilo
tablicu množenja napamet, dozivanje postaje automatsko (razina
predpažnje)

 Negativni činitelji – OSOBNI: mlađa dob, hiperaktivnost, specifične

teškoće u učenju, smanjena opća mentalna sposobnost,
emocionalni problemi, bolest, umor

Učitelj mora planirati na koji će način upravljati djetetovom pažnjom

18
 Usmjeravanje i zadržavanje:
preduvjeti učenja

Negativni činitelji – OKOLINSKI: glasni podražaji

iz okoline (žamor, buka), monotoni glas učitelja,
težina gradiva, količina informacija,

19
 Učiteljeve mjere za usmjeravanje
pažnje
 Korištenje zapovjednih izričaja (Pazite! Ovo je
važno!)
 Mjenjanje jačine glasa, položaja tijela, boje krede
 Uvođenje neobičnih i neočekivanih podražaja
 Upotreba emocionalno obojenih podražaja (koristiti
imena djece iz razreda, započeti sa šalom)

20
 Učiteljeve mjere za zadržavanje
pažnje
 Objasniti svrhu učenja gradiva i osobnu korist
učenika
 Predavati novo gradivo kada su djeca odmorna
 Mjenjanje aktivnosti tijekom sata (15-20 min)
 Uvođenje stanke između pojedinih nastavnih cjelina
(razgibavanje)

21
 Kratkoročno ili radno pamćenje
 Tu se odvijaju procesi obrade informacija u svrhu pohrane u
dugoročno pamćenje
 Kodiranje:
 Kako bi se smanjila količina informacija: pohranjuju se samo one važne
 Elaboriranim kodiranjem pohrana je prikladnija i lakše se kasnije
pronalaze informacije
 Proces dozivanja iz dugoročnog pamćenja (predznanje koje nam
pomaže u analizi i tumačenju novih informacija)
 Ponavljanje
 Ograničeni kapacitet (7 jediničnih informacija --- chunkovi----
grupiranje u smislene cjeline)

22
 Kako planirati nastavu
 Ne previše novih informacija, pogotovo ako nisu
dovoljno povezane
 Nakon uvođenja novog pojma djeci treba dati vrijeme
za obradu u kratkoročnom pamćenju (navesti primjer ili
sjetiti se sličnog pojma)
 Poučiti kako bolje organizirati pojedinačne informacije
kako bi povećali kapacitet radnog pamćenja
(automatizmi)

23
 Dugoročno pamćenje
Kodiranje Strategije učenja
- Proces kojim nove
informacije pripremamo
za pohranu u d.p. - Ponavljanje
(ponavljanje)
- Osmišljavanje novih
- Organizacija
informacija i njihova - Elaboracija
integracija s već poznatim informacija
u d.p. (kodiranje i
organiziranje)
- Mehaničko znanje vs.
smislenost

24
 Ponavljanje
 Doslovno ili sažeto višekratno prelaženje preko
informacija bez napora u njihovoj preradi -----
naučiti napamet
 Javlja se u 5 ili 6 god. života
 Znanje nepovezano pa se lako može izgubiti
ključ za njegovo dosjećivanje

25
 Organizacija
 Dobro organizirane informacije se lakše uče i dosjećaju
(Gestalt)

 Traženje unutrašnjih veza – uspostava hijerarhije među

ključnim informacijama
 Upotreba schema – organizirati veći broj jediničnih
informacija u koherentnu cjelinu

 Znaci za dosjećanje – ključne riječi, Uspoređivanje;

 Znaci za kodiranje - znakovi za pohranu asocijacije

26
 Elaboracija
 Proširivanje novih informacija dodavanjem ili
povezivanjem s predznanjem
 Mnemotehnike – anagrami, kratice, riječi

Pr. Moja uvijek znatiželjna majka je svima

uvijek nabrajala planete!

27
 U nastavi
 Dostupnost strategije
 Primjenjivost strategije

Razvoj (Flavell i sur., 1970):

- ponavljanje - 5-6 god.
- organizacija – 8-9.god.
- elaboracija – od 13. god.

28
 Struktura znanja u dugoročnom
pamćenju
OSOBNO ZNANJE OBJEKTIVNO ZNANJE
- Povezano sa osobnim - značenja, činjenice, postupci
iskustvom koji nisu s nama u bliskoj vezi

SEMANTIČKO ZNANJE
EPIZODIČKO ZNANJE
Znanja, vještine i pojmovi koje učimo u
Mjesta i događaji iz našeg
školi
iskustva - autobiografsko

PROCEDURALNO ZNANJE
Način izvođenja pojedinih operacija:
čitanje, pisanje, računanje
Tulving, 1972. 29
 Struktura znanja u dugoročnom
pamćenju

Paivio, 1971.

VIZUALNO POHRANJENE VERBALNO POHRANJENE

INFORMACIJE INFORMACIJE

Vidno predočavanje slikama Za apstraktnu građu zadatka

Za konkretne zadatke

Dvostruko kodiranje

1. Deklarativno – činjenice, stavovi, skriptovi

2. Proceduralno – pojmovi, pravila i algoritmi
3. Metakognitivno – upravlja primjenom 1. i 2.

30
 Schema - primjeri
 Povijesno razdoblje  Zemljopis

- Vremensko razdoblje - Geografski položaj

- Društveno uređenje - Reljef
- Materijalna kultura - Klima
- Duhovna kultura - Prirodni izvori
- Ključni događaji i ličnosti - Stanovništvo
- Uzročno posljedično
tumačenje događaja i
- Gospodarstvo
promjena - Kultura i jezik

31
 Reminiscencija
 Pojava poboljšanja reprodukcije u vremenu koje
slijedi nakon usvajanja
 Javlja se prilikom usvajanja simboličkog
materijala i motoričkog materijala
 Kada se radi o besmislenom materijalu – traje dvije
do tri minute (Ward-Hovlandova pojava)
 Kada se radi o smislenom amterijalu – traje od dva do
sedam dana (Ballard-Williamsonova pojava)

32
 Perseveracija
 Nakon prestanka usvajanja dolazi do spontanog
obnavljanja sadržaja koje traje desetak sekundi
 Stvara lažno uvjerenje o mogućnosti
reprodukcije

33
 Fiziološka podloga pamćenja
Faza konsolidacije Faza strukturalne promjene

- strukturalne promjene u neuronima

- Kružni tokovi - sjećanje je stabilnije
uzbuđenja između - Dugoročno pamćenje
neurona
- Traju dok ih neka - Makrostrukturalne promjene: sveze
aktivnost ne dokine između senzornih i motoričkih živčanih
centara
- Sjećanja se lako
- Mikrostrukturalne promjene: promjene u
zaboravljaju živačnim stanicama:
- Kratkoročno - Novi dendriti i sinapse (anatomska teorija)
pamćenje - Biokemijske promjene (uloga bjelančevina i
nukleinskih kiselina) (neurobiokemijska
teorija)

34