PITANJA ZA PONAVLJANJE

Novela od Stanca, Marin Držić

1. Kojoj književnoj vrsti pripada djelo "Novela od Stanca"?

"Novela od Stanca" je po književnoj vrsti komedija.

2. Koje godine je napisano i gdje je prvi put uprizoreno ovo djelo?

"Novela od Stanca" napisana je 1550. godine. Djelo je napisano kako bi se izvelo na
vjenčanju dubrovačkog plemića Martolice Džamanjića. Budući da je napisano za tako
veselu prigodu, moralo je samo biti humoristično, stoga u sebi sadrži mnogo elemenata
farse.

3. Zbog čega je ovo djelo posebno djelo Držićeva opusa?

"Novela od Stanca" je posebno djelo jer je jedino Držićevo djelo koje je u potpunosti
očuvano.

4. Od koliko se činova i prizora sastoji ovo djelo?

Djelo je jednočinka, dakle napisano je u jednom činu, a ono sadrži sedam prizora.

5. Što označava riječ "novela" iz naslova djela?

Riječ "novela" u ovom slučaju označava pošalicu, odnosno smicalicu, a ne kratku proznu
vrstu novelu, što ova riječ danas označava.

6. Koji su pastoralni elementi ovog djela?

Pastoralni elementi koje nalazimo u ovom djelu su motivi maškara, mladića, vila i seljaka,
mladenačke zabave, ali i grube šale, baš kao i slobode i slobodnog mladenačkog izraza.
Pastoralne igre su i inače pisane kako bi prenijele bezbrižnost mladosti, ljubav i igru među
pastirima, uvodeći i neke elemente bajke, baš kao što to donekle čini i ovo djelo.

7. Koje elemente farse vidimo u ovom djelu?

Element farse u ovom djelu je taj što ono nema nikakvu umjetničku ni društvenu kritiku
ili funkciju. Njezin jedini cilj je zabava i razonoda publike. Humor se ostvaruje jezičnim
igrama, grubim šalama, pošalicama i gegovima. Pisac se često koristi nekim vulgarnim
izrazima, koji također izazivaju smijeh, pogotovo kod publike nižeg sloja društva. Farse
imaju malo odlika književno-umjetničkog djela, ali su ipak bile dobro prihvaćene od
publike, baš zbog toga što su zabavne. Sve ove odlike ima i "Novela od Stanca" stoga je i
ona farsa.

8. Kakvim stihom je napisano ovo djelo?

Djelo je napisano rimovanim dvanaestercima.
9. Kakvim je stilom napisao ovo djelo?
Djelo je napisano kao šaljiva jednočinka. Ona ima zabavnu, ali ne jako zanimljivu radnju
niti neke složene zapleta. Služi samo kako bi zabavila i nasmijala gledatelje. Zbog toga joj
manjka i upečatljiva pouka. Djelo posve odgovara komedijskom izrazu, slična mnogim
djelima koju su se pisala i izvodila na svadbama i sličnim zabavnim događanjima.

10. Koje suprotne motive, tzv. motive renesansne antiteze, Držić obrađuje u ovom
djelu?
U ovom djelu Držić obrađuje suprotne motive starosti i mladosti, tradicije i modernosti, te
obmane i razuma. Ovo su ujedno i glavni motivi ove komedije.

11. U koje vrijeme se odvija radnja ovog djela?

Radnja ovog djela odvija se u pokladno, karnevalsko vrijeme, odnosno u veljači
sredinom 16. stoljeća. Radnja cijele komedije odvija se u nekoliko sati u karnevalskoj
noći.

12. Gdje se odvija radnja ove novele?

Radnja novele odvija se u Dubrovniku, ispred fontane na gradskom trgu te na
dubrovačkim ulicama.

13. Koja je tema ovog djela?

Tema djela je pošalica koju su dubrovački mladići smjestili jednom seljaku.

14. Koja je ideja ovog djela?

Pouka priče je da tuđa lakovjernost ljudima često služi kao zabava.

15. Napišite kompoziciju djela.

U uvodu upoznajemo trojicu mladića i saznamo da namjeravaju našaliti se s jednom
starim seljakom. U zapletu jedan od mladića govori starcu da su ga vile baš na ovom
mjestu pomladile. Na vrhuncu djela pojave se maškare za koje starac pomisli da su vile,
pa im dopusti da ga pomlade, a u raspletu, nakon što mu maškare ukradu svu robu, shvati
da je prevaren.

16. Koje tri tematske slike prepoznajemo u djelu?

Tri tematske slike koje se jasno ističu u djelu su: ona u kojoj se tri mladića nalaze u
karnevalskoj noći i smišljaju šalu. Druga je ona u kojoj se susreću Dživo i Stanac, gdje
Dubrovčanin smješta šalu starcu, dok je treća tematska slika ona u kojoj Stanac susreće
mladiće i djevojke preobučene u maškare, odnosno vile, pa seljak pomisli da su to doista
mitska bića.

17. Koja trojica mladića su se našli jedne karnevalske noći, spremni na zabavu?
Trojica mladića, ujedno i glavnih likova komedije su Dživo Pešica, Vlaho i Miho.
18. Zašto su se mladići skoro potukli kad su se tek sreli?
Mladići su se susreli na dogovorenom mjestu, ali kako su bili prerušeni zbog karnevala,
nisu se odmah prepoznali. Među njima dolazi do nesporazuma i skoro su isukali mačeve
prije nego su shvatili da su prijatelji.

19. O čemu su mladići razgovarali u toj karnevalskoj noći?

Mladići su razgovarali o tome kako vrijeme provode kod kurtizana i kako izlaze noću na
polje čim im roditelji zaspu. Miho je rekao da se obuče i izađe kroz prozor kuće jer mu
otac prije spavanja uvijek zaključa kuću. A onda ispričao i da je u grad došao neki seljak
kako bi prodao koze i sir, pa sada spava kod fontane. Onda mladići odluče našaliti se sa
seljakom i smjestiti mu "novelu".

20. Zbog čega je seljak (Vlah) koji je poslom došao u Dubrovnik, noćio kod fontane?
Vlah koji je došao poslom u Dubrovnik nije nigdje u gradu mogao pronaći smještaj. U
strahu da mu netko ne ukrade njegovu robu koju misli prodati, smjestio se kod fontane i
tamo kunjao, nastojeći ne zaspati.

21. Kako se Dživo predstavio seljaku?

Dživo je Stancu rekao da se zove Sedmi Muž , a preziva Dugi Nos. Rekao je da je i on
sam trgovac, ali bogati trgovac iz Gacke, mjesta u Bosni i Hercegovini. Dživo je počeo
lijepo govoriti stvari koje je Stanac htio čuti, pretvarajući se kao vrlo pametan i razuman
trgovac, bogat jer je odličan u svom poslu, a sve samo kako bi mu se Stanac divio i stekao
povjerenje u njega.

22. Odakle je bio i kako se zvao taj seljak?

Seljak se zvao Stanac i bio je iz malog, siromašnog mjesta na rijeci Pivi, u Crnoj Gori.

23. Kakvu priču o vilama je Dživo ispričao starcu?

Dživo, kako bi se našalio sa starcem, ispričao mu je kako je on iz Gacke došao kao star
čovjek, a ne ovako mlad kakav je sada. Pomladio se jednog dana kada je došao u grad,
baš na Ivanje. Ni on nije mogao pronaći smještaj, nego je legao pored iste ove fontane i
zaspao. Probudila ga je igra vila koje su skakutale oko vode. Vile su mu ponudile da se
napije vode i pojede jabuku. Zatim su ga odvele na svoj dvor i tamo častile. Nakon toga
su ga, uz pomoć čarobnih trava, pretvorile ga u mladića - ispala mu je sijeda brada i stara
kože, kao kod zmije kada se presvlači - a ispod svega ostao mladić.

24. Zbog čega se Stanac najviše htio pomladiti?

Stanac se htio pomladiti najviše zbog toga što je u svom mjestu imao voljenu, lijepu
djevojku Mionu za koju je on bio previše star. Nadao se da bi njihova ljubav planula kada
bi joj došao kao lijep i mlad čovjek.
25. Tko su bile "vile" koje su se pojavile pred Stancem?
Vile koje su došle do Stanca bili su maškare, mladići i djevojke prerušene u vile, ali
Stanac je bio toliko opčinjen idejom da će ponovno postati mlad, da je u njima vidio prave
vile.

26. U što se sve "vile" htjele pretvoriti Stanca?

Kako bi se malo našalili sa Stancem, maškare su se pretvarale da će Stanca pretvoriti u
magarca, pticu, u "paklenu napast", odnosno čudovište ili buhu.

27. Tko se pridružio toj predstavi?

Maškarama obučenim u vile i Stancu pridružili su se drugi namaškarani ljudi preobučeni
u Vlahe, odnosno seljake. Onda su i oni počeli plesati s vilama, također ih, u šali, moleći
da ih pomlade.

28. Što su "vile" učinile Stancu dok su ga "pomlađivale"?

"Vile" su posjele Stanca i vezali ga za ruke, a onda mu pošišali bradu i počeli ga mazati
raznim mastima.

29. Što su ostale maškare učinile dok je seljak bio vezan?

Dok su vile svezanog seljaka "pomlađivale", ostale maškare su mu ukrale koze, sir i sve
ostalo što je starac nosio sa sobom u namjeri da proda.

30. Kako završava ova komedija?

Komedija završava tako da starac shvaća da je prevaren. Shvati da je bio lud što nije prije
vidio ovu obmanu. U ljutnji počne zazivati nekoga da ulovi prevarante i spasi njegovu
robu.