Kontrolna zadaća

Miles Romanus i
Stela iz Lobora
veljača
Gradivo(razumijevanje teksta, gramatika,
civilizacija; dobivaju se dvije ocjene)
• Dat+nom+est/sunt=nom+acc+habet :vježba 1,str 54 radna
bilježnica
• Vocabula :vježba 3,11,15str.54-59 radna bilježnica
• Razumijevanje teksta: vježba 4,12,16,str 55-59 radna bilježnica
• Pensum A,B,C udžbenik
• Gramatika: III deklinacija + komparativi ;vježba 2,5,6,7,13,14,19,20
radna bilježnica
• Gramatika IV deklinacija :10,17 vježba, radna bilježnica
• Imperare/parere + dativ :vježba 9 radna bilježnica
• Partitivni genitiv ( uz imenicu pars ide genitiv): vježba 8, radna
bilježnica
• V deklinacija
Civilizacija
• Stela iz Lobora (gledaj
powerpoint i već
riješene zadatke, te
slijedeće slajdove i
zadatke
Tipovi pitanja
• O steli iz Lobora (opći podaci:
gdje je nađena, od kojeg je
materijala, opiši sliku, tko su likovi
na slici, o čemu govori natpis, što
su po zanimanju, kojim
kohortama pripadaju, koliko im je
godina, tko podiže spomenik, da
si ti vojnik u Panoniji u 3 st. kakav
bi ti bio život)
Pažljivo pročitaj ovaj odlomak
i objasni ulogu panonskih
legija u 3. st. N. K.

• „U 3 stoljeću novi car postao je Afrikanac Septimije Sever,

namjesnik Gornje Panonije koji je pobijedio sve protivnike.
Septimije Sever, pod krinkom osvete za smrt omiljenog
zapovjednika Pertinaksa, brzo je okupio panonske legije (izostala
je samo legio X Gemina zbog čuvanja granice) i s njima u punoj
snazi uz pomoć svih ostalih legija stigao u vrlo kratkom vremenu
do Rima i preuzeo vlast. Nakon 124 godine, carem je ponovo
postao čovjek kojega su na vlast izravno dovele legije. Ovaj razvoj
događaja imao je velike posljedice tijekom krize trećeg stoljeća,
kada su panonske postrojbe igrale glavnu ulogu u obrani Carstva,
ali i postavljanju svojih kandidata na carsko prijestolje. Septimije
Sever ni nakon osvajanja vlasti se nije prestajao oslanjati na
panonsku vojsku.Tijekom svojih pohoda na Istok protiv Parta,
jezgru njegove vojske činile su panonske legije .”
Pažljivo pročitaj ovaj odlomak i objasni povezujući podatke sa
slajdom 5, kakav je po tvom mišljenju bio car Septimije Sever i zašto
• „Postoji mogućnost da su neke postrojbe sudjelovale i u njegovom
zadnjem pohodu u Britaniji.Septimije Sever učvrstio je centralnu vlast
nakon građanskog rata, a njegovi vojni pohodi bili su uglavnom
ofenzivne prirode. Carstvu je pripojio Mezopotamiju nakon što je spalio
glavni grad .Stanje u Panoniji je bilo mirno, na što ponajviše upućuje
činjenica da je mogao vojsku iz tih provincija koristiti za pohode u
drugim dijelovima Carstva. Na povratku s Istoka 202. g. po. Kr. ,
Septimije Sever obišao je dunavske provincije i poduzeo obnovu utvrda
i gradova. Neke postrojbe koje su odbile barbare dok je car bio na
Istoku dobile su počasnu titulu Antoniniana. Tada je na duže vrijeme
vraćena vojska koja je izbivala iz provincije i započelo je novo
prosperitetno razdoblje Panonija. Septimija Severa 211. g. po. Kr.
naslijedio je njegov stariji sin Marko Aurelije Antonin Karakala, koji je
nastavio politiku nagrađivanja i oslanjanja na vojsku kako bi osigurao
mirnu vladavinu.”
Kriza 3. stoljeća
• Vojna anarhija, provale barbara, smjena careva, Ciprijanova
kuga,migracije, građanski ratovi, klimatske promjene,
progoni kršćana, napadi sa svih strana-malo je nedostajalo
da Rimsko carstvo nestane
• Zadatak: pronađi podatke o Ciprijanovoj kugi i napiši nešto
o tome, o kakvim se klimatskim promjenama radi i kako su
utjecale na zbivanja u 3. st., koji su carevi tada progonili
kršćane i zašto.
Pročitajte odlomak i napišite koji su barbari uzrokovali
ozbiljne probleme Rimskom carstvu u 3. st. N K.
• „Kao posljedica severovske politike, carevi u 3. stoljeću najčešće bili
Panonci iz vojnih krugova, proglašavani od strane svojih postrojbi.
Ovakav utjecaj političke struje iz područja dunavskog limesa, od Severa
se počinje nazivati iliriskim, a područje svih provincija (Panonija,
Dalmacije i Mezija) iz kojih su ti vojni carevi dolazili obuhvaćeno je
terminom Ilirik.Razdoblje od Aleksandra Severa do Galijena (235. –
253. g. po. Kr) bilo je relativno mirno u Panonijama, dok je većinu
barbarskih napada podnijela Dacija, za koju se polako počinje smatrati
da je postala teret koji otežava obranu granice. Pravi problemi počinju
258. g. po. Kr. kada seobe Gota koje su počele za Aleksandra Severa
dodatno pritišću sarmatska plemena u Potisju prema limesu. Ona
počinju upadati u rimski teritoriji, a pridružuju im se i germanski Kvadi.
Ovi ratovi (258. – 262. g. po. Kr) nanijeli su tešku štetu Donjoj Panoniji
koja je najviše stradala. „
Poveznice za slike
• https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Portrait_of_family_of_Septi
mius_Severus_-_Altes_Museum_-_Berlin_-_Germany_2017.jpg

• https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Pannonia02.png
•
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Cyprian_von_Karthago2.jpg