Marin Dri

Novela od stanca
Analiza djela
U 316 rimovanih dvanaesteraca oko etrdeset puta ponovile su se
rijei kao to su mladost i starost. Kada se vesela i razigrana mlade iz
Dubrovnika naali sa seljakom iz malog mjesta, bit smijeha i urnebesa nije
u razlici izmeu gospode i priprostog puka, nego u istini da se sa ovjekom
mogu naaliti samo oni koje nepromiljeno vode ivot jer su jo uvijek
dovoljno mladi i neoptereeni ivotnim problemima.
Ova Drieva komedija je spoj pastorale i farse. Pastoralne elemente ine
seljak, vile i zabava, a farsine grubost ale, mladika obijest i slobodan
izraz. Novela ima i in i sedam prizora. Sa est likova i zbivanja koji se
izraavaju govorno, bez zanimljive radnje, bez sloenih zapleta. Ona je
kratka ala, bez pounih poruka, napisana samo da zabavi, nasmije i
razonodi publiku. Pisana je potpuno u skladu sa komedijski anrom (farsa) i
u skladu sa namjenom: "Prikazana u Martolice Hajdinova na piru", stoji u
podnaslovu. I druge Drieve komedije prikazivane su na svadbama ili u
drugim prigodnim prilikama - dakle ne iskljuivo u kazalitu.
To je pria o hercegovakom seljaku Stancu i trojici veselih Dubrovana.
Dramska pria nije podijeljena na scene, ali se u njenoj strukturi jasno
uoavaju tri slike.

1. Tri mladia - Vlaho, Miho, Divo ("Nonici govore"). U bunoj

karnevalskoj noi susreu se dva dubrovaka mladia - Vlaho i Miho. Oni
priaju o svojim doivljajima, o bjekstvu kroz prozor iz kue koju su roditelji
zatvorili, o grupi obijesnih mladia. Miho pria kako je video nekog Vlaha
da drema uz fontanu poto nigdje nije naao konak. On je ponio da proda
jare, sir i maslo. Uto nailazi trei mladi Divo Peica pa se dogovore da
Vlahu prirede alu (novelu).

2. Stanac i Divo. Divo zapoinje razgovor sa Stancem koji se ali da ga

nitko nije primio na konak: "Studene vodice umjesto prijatelja; ter mi je
druica, a kami postelja". Obradovao se Divu u tom trenutku
usamljenosti, jo vie se obradovao kada je uo da ovaj potie iz Gacka, da
je trgovac i da lepo govori jezikom koji govori Stanac. Kada je video da je
stekao seljakovo povjerenje, Divo pripovjedna kako je i on nekada bio
star, na ovom istom mjestu, pa su ga vile uinile mladim. Ovo je ivo
zainteresiralo starca koji je odmah poelio da se podmladi jer je imao
mladu enu. To je ono to je Divo oekivao, na hitro priprema novelu
(alu) sa Stancem - kae mu da se nita ne plai kad vile dou i odlazi da
pripremi makare govorei: "Ovo smijenijega, brate, Vlaha od svijeta, nije
ga luega od Rta do Mljeta".

3. Stanac vile. Makare, preobuene u vile, igraju oko Stanca i pitaju za

elje. On bi htio da se podmladi. "Vile" ga sveu, obriju, i uzmu jare, sir i
maslac i izgube se. Stanac ostane da jadikuje i grdi, ali se smiri kada vidi
da su mu za robu ostavili novce.

Ova vesela dramska pria o ali sa seljakom Stancem, koju zbijaju obijesni
i zabave eljni dubrovaki mladii u veseloj i bunoj karnevalskoj noi,
mogui je prikaz istinitog dogaaja kakvih je bilo u renesansnoj povjesti
Dubrovnika. Igra i igranje kroz preruavanje u razliite likove i uloge
svojstveni su renesansnom ovjeku koji je okrenut ivotu i uivanjima u
zemaljskim radostima. Ostvarena je realistika ivopisnost ambijenta i
podneblja, ivopisnost ljudskih karaktera i naravi, koloritna slika epohe
renesanse. Ovdje ima mitolokih likova (vile), ali se oni ne pojavljuju u
funkciji predoavanja mitolokog sveta, ve kao sredstvo poigravanja sa
Stancem i, naravno, kao sredstvo za stvaranje kominih situacija. ala i
smjeh su u prvom planu, tek na momente osjeti se lukavost, poalica i
podsmjeh. Ovdje ne postoji pouna namjera, nego samo komina - da se
publika slatko nasmije nestaluku mladia i naivnosti i prostodunosti
seljaka Stanca.

Od svihlikova dramske prie izdvajaju se dvojica; seljak Stanac i mladi

Dubrovanin Divo. Mladi Divo je zahvaen karnevalskom atmosferom i
pojava seljaka Stanca dobro mu je dola da se poigra i naali, ba onako
kako se esto inilo u Dubrovniku. On je dosjetljiv, lukav i vjet; djeluje
sigurno i samouvjereno; govori uvjerljivo. Oarao je Stanca jezikom
ovjeka sa sela, zanimljivim prianjem, prisnim tonom. To je bilo dovoljno
da Stanac povaruje i u priu o pomlaivanju koja je dola na plodno tlo:
stari Stanac ima mladu enu pa ga pria o pomlaivanju toliko zanese da
gubi smisao za realnost, podlijee vjetoj igri razuzdanih mladia i biva
ismijan.
Stanac je naivan, prostoduan, lakovjeran, ali ume i da slae.
Neobrazovan, vjeruje u vile, uda i podmlaivane. U danoj situaciji, zbog
svega toga, on ostavlja utisak zaostalog i glupog seljaka. Za ovakvu alu
sa Stancem stekli su se svi uvjeti. Naao se u gradu gdje mu je sve strano,
tue, slabo shvatljivo. Nema gostoprimstva, nitko ga ne prima na konak,
mora da zanoi pod vedrim nebom, da se uva da ne zaspi jer e ga
pokrasti. No, nepoznati grad, neljubazni ljudi - sve to je doprinijelo da se
osjea izgubljenim. Zato je sa radou primio dolazak mladog Diva i
njegovu priu: prijalo mu je to je neko zastao da s njim popria, da mu
ublai usamljenost. Slatkorjeivost mladoga Diva uspavala je uroenu
seljaku nepovjerljivost i opreznost pa je Stanac postao rtva ale.

Komedija izaziva buru smjeha alom koju sa Stancem izvode mladii. ala
je na mahove gruba, ali je dobroduna i bez zlih namjera. Mladiima je bila
vana ala - malo smjeha i poigravanja u toj karnevalskoj noi i nita vie.
To to uzimaju Stancu jare, sir i maslac samo je potez kojim se ostvaruje
komini efekt - da pokae koliko se Stanac oamutio igrom "vila" i
zaboravio na svoju robu. U tom postupku mladia nema nieg runog jer
Stancu nadoknauju vrijednost robe ostavljenim novcem. On nije
povrijeen i oteen. Poruka je jasna - ovo je bila samo ala. Novela od
Stanca bila je vrlo popularna pa je Stanac dugo ostao u sjeanju
Dubrovana uavi u poslovice kao tipini predstavnik naivnog seljaka:

Farsa - Dramska vrsta koja nema ni umjetnike ciljeve ni drutvenu

funkciju. Jedina joj je svrha da zabavi i razonodi publiku. Komika se
ostvaruje zanimljivom fabulom, igrom rijei, gegovima, grubim i
neukusnim alama. Jezik je grub i vulgaran. Povlauje niem ukusu
publike, ne spada u knjievno umjetniko djelo

Saetak
je saetosti vjerojatno stilski najistije i najsavrenije djelo Marina Dria.
Ona vjerno reproducira slike gradskog ivota u kasnim nonim satima. Nije
na osobit nain izraen zaplet i svase radnja deava u jednom inu, no
takva joj kratkoa i od govora. Dri se u Noveli od Stanca koristi
opkoraenjem (prenoenje iz jednog stiha u drugi), kako bi grubi jezik
smjestio u dvostruko rimovani dvanaesterac:
VLAHO"A ti gdje s dosle bio? Kako li s od ocu iz kue izit smio?
MIHOBogme smjena oca imam! " (79.str.
Novela od Stanca zapoinje na sa tadanjim dubrovakim govorom, kojim
govore Vlaho, Miho i Divo, dok dolaskom Stanca poinju govoriti
tokavskim govorom. Dri prikazuje suprotnost izmeu starosti i mladosti.
Iako on tu farsu pie u42 godini, stavlja se na stranu mladia. Koristi se
vulgarnim humorom, no mladii se ele samo naaliti, poto su bile
poklade (makare).

Fabula
Uvod
Razgovor izmeu Vlahe i Mihe. Vlaho i Miho na ulici u kasnim satima noi
razgovaraju kako im je dosadno i o tome kako su uspjeli pobijei iz kua
dok roditelji misle da oni spavaju.
MIHO Bogme imam smijena oca!Kuu mi zatvori, ma ja, kad veeram,
fengam po le gori; a ja ti omijeram
kako u se kalat niz njeku funjestrui,
kad pou svi spat, obuen se u pjastru;elatu na glavu,
brokijer na bedru uas
stavim, a ravu ovu miinu na pas,
pak se niz konopac na ulicu kalam,
a mudri moj otac u odru mni da sam." (80. str.)

Zaplet
Divov dolazak
Dolazi Divo i govori Mhi i Vlahu, da se spreme vlahu alu napravit.
"DIVONu hodmo tja;vlahu u njekomu novelu uinit. " (82. str.)
Vrhunac
Divo uvjerava Stanca da se pomladio. Divo odlazi Stancu, koji mu ispria
kako je doao u grad daproda jare i sira, ali ga nitko nije htio primiti da
prespava. Divo mu je govorio kako ga shvaa jer je i on nekad biostari
seljak, te se pomladio. Uvjerio ga je da se i on moe pomladiti, te ispriao
kako se to njemu desilo. Bilo je to na Ivandan, kad su mu se pokazale etri
vile te plesale sa njim ina kraju ga pomladile. Stanac se silno elio
pomladiti, poto ima mladu enu.
Rasplet
Maskare Mladii susreu maskare seljaki obuen, koji su se spremali na
svatove, te ih zamolie da odglume vile. Oni pristanu i odlaze k Stancu.
Vile su se poele poigravati sa Stancem prijetei da e ga pretvoriti u
pticu, buhu ili stranog stvora.
VILA
Pomo ga junaka u pticu stvoriti.
STANAC
Neu mo bisaka letei nositi.Nemojte, molju vas!"(92. str.)
Kraj
Stanac ostaje nasamaren. Dok se maskari ale sa Stancem, Divo,Vlaho i
Miho preobueni u makare, zaveu ga, obriju mu bradu, uzmu kozle i sir
te ostave mu onoliko novca koliko je to bilo vrijedno. Kad se Stanac
osvijesti pone vikati za njima i traitiih.
STANAC
Kozle mi! Bog te ubio! Je li tko? Pomaga?Prem ti sam luak bio! Nije ovo
bez vraga!
Bijedan se pomladio.- ostrigoe bradu!Haramje tko bi mnio da su u
ovomem gradu?!Kozle mi uhiti! Je li tko? Dri ga! A, brate, uje ti? Poteci,
stigni ga!" (97. str.)

LIKOVI
STANAC
Stari seljak iz istone Hercegovine, koji je stigao u Dubrovnik s namjerom
da proda jedno jare i neto sira. No kad je stigao u grad nitko mu nije htio
dati prenoiste. Poto je on bio star, a kod kue imao mladu enu,
povjerovao je u Divovu priu kako se pomladio. Vjerovao je da e se i on
pomladiti.
DIVO
Ovo smjenijega, brate vlaha od svijeta;nije ga luega od Rta do
Mljeta."(89. str.)MLADI DUBROVANIT
o su Vlaho, Miho i Divo Peica, koji su se eljeli ukarnevalskoj noi
zabaviti. Njima je dosadno, kako i sami kauoni su "zahrali", te se ele
samo zabaviti.
VLAHO
Nijes pratik, jo si mlad.MIHOVidi li minu ovu?
VLAHO
Vidim, sva je rava. " (77. str.)Divo je od njih trojicenajdomiljatiji. On je
uvijerio Stanca ismislio cijelu alu.
DIVO
Ogrn se kapom ti i hran mi baretu;sad ete viditi, obadva sjete tu. " (83.
str.)
ZAKLJUAK
Novela od Stanca je vrlo kratka komedije, to joj i pae .Nema suvinog
opisivanja i dosadnih dijaloga koji se esto nalaze u zapletu komedija.
Napisano je ono glavno, tadanji istinski ivot i bit same komedije, sukob
mladog i starog svijeta. Ritam same komedije je brz, pa se i sama
komedija morala odvijati u jednom inu.

PRIZORI

NOVELA OD STANCA, najkrae djelo Marina Dria, pisano dvostruko

rimovanim dvanaestercem u sedam prizora (316 stihova).
Novela od Stanca, Bogdan Bogdanovi kao Stanac i Jovica Jovi kao Obrad,
Dubrovake ljetne igre, 1952 (redatelj Marko Fotez)
Objavljeno je 1551. u knjizi Pjesni Marina Dria ujedno stavljene s
mnozim druzim lijepim stvarmi. Vrstovno se razliito imenovalo: komedija,
pokladna igra, seoska farsa (farsa rusticale). U posveti Marin Dri svojim
prijateljem sam ju je pjesnik nazvao komediola, napominjui da ju je u
dva sjedenja skupio, to vjerojatno kako misli Frano ale treba
razumjeti kao frazu govorenog jezika (Marin Dri: Djela, 1979). Novela
je prikazana u kui vlastelina Frana Marinova Kabuia na Pustijerni, na
piru Martolice (Bartula) Vidova Damanjia (Martolica Hajdinov) i Anice
Kabui, koji se odrao potkraj travnja ili po. svibnja 1550 (P.
Kolendi, Kad je postala Drieva Novela od Stanca?, 1926). Milan
Reetar pak izvedbu Novele smjeta u vrijeme poklada 1551, za to
uporite nalazi u Pacta Matrimonialia i samom djelu: Martolica se branim
ugovorom sklopljenim 13. V. 1549 obvezao Anicu povesti kui za dvije
godine, u Noveli se kae da maskari na pir idu (4, s. 217), radnja se
dogaa u pokladnoj noi (Djela Marina Dria, 1930).
Prva novovjeka izvedba, pod naslovom Stanac, bila je u starom kazalitu
na Markovu trgu u Zagrebu 2. I. 1895. u reiji Stjepana Miletia.

Rije nvela iz naslova oznaava alu, lakrdiju, burlu, emu je valjda bila
sklona dubrovaka vlasteoska mlade Drieva doba. Starija je
komparatistika tematsko uporite Novele traila u tal. predlocima: Pavle
Popovi (Novela od Stanca, 1925) spominje lakrdiju Aluta iz 1535. i
firentinsku farsu Biaggio contadino iz XVI. st., a Arturo Cronia (Za ispravno
tumaenje Marina Dria Per una retta interpretazione di Marino Darsa,
1953) nvelu dovodi u vezu s pojmom beffa iz devete novele osmoga
dana Decamerona Giovannija Boccaccia, no njegovo je tumaenje
odbaeno te se vjerojatnijim ini da je Dri lik Stanca i
rije nvela preuzeo iz onodobne dubr. stvarnosti, a ne iz tal. farse u kojoj
se takoer pojavljivao lik priglupa seljaka. Petar Kolendi (Driev Stanac u
poslovicama, 1950), na temelju pet poslovica s kraja XVII. i po. XVIII. st.
(Dava razumjet ko Stancu, Dava sebi to i Stancu razumjet, Dri ga
za Stanca, Lui si od Stanca, Uinio ga je Stancom), zakljuuje da je
njihov nastanak vezan upravo za Drievu Novelu te da je Stanac iz
literature preao u usmeni folklor, emu se protivio Leo Kouta (Siena u
ivotu i djelu Marina Dria Siena nella vita e nellopera di Marino
Darsa /Marin Dri/, 1961), drei da je proces bio obratan.

Prvi prizor.

Vraajui se iz Duiine ulice u kojoj su stanovale prostitutke mladi

plemi Vlaho nailazi na prijatelja Miha, a budui da se nisu prepoznali,
Miho je gotovo nasrnuo na Vlaha, to potonji iskoritava da bi se narugao
Mihu, njegovoj mladosti i neiskustvu, napominjui da mu je ma zahrao.

Vlaho Mihu pokuava ispripovijedati kako je upravo rastjerao neke mladie

s Duiinijeh skalina, a njegove replike prekida Miho, kojega vie zanima
dama koju je Vlaho posjetio, da bi on konano otkrio da je bio u one
starei s Garita (s. 20).

Na Vlahovo pitanje gdje se on skitao i kako je uope napustio roditeljsku

kuu, Miho odgovara kako ima smijenoga oca koji misli da on spava, dok
se zapravo nou iskrada kroz prozor i odlazi u grad u potrazi za zabavom.
Miho napominje da je u grad stigao neki vlah s kojim se dosada sprdao
(s. 45).

Drugi prizor.

Njihov razgovor prekida dolazak nonika, kojega u prvi mah ne prepoznaju

pa hoe navaliti maevima na njega. Ispostavlja se da je rije o Divu
Peici, preodjevenom u seljaku odjeu; poziva ih da mu se pridrue, jer

Vlahu u njekomu novelu uinit (s. 63).

Trei prizor.

Divo pita Stanca zato je sam, a on mu otkriva da je sino stigao u grad

trgovati, no nije nita uspio prodati, a kako mu nitko nije dao prenoite,
doao je do fontane kako bi tu doekao jutro.

Divo mu se predstavlja kao trgovac govedima iz Gacka, istiui svoje

trgovake vrline, a zatim mu kae da je kad je prvi put doao u grad bio
star, a sada je mlad. Na Stanevo uenje Divo mu ispripovijeda kako je u
Dubrovnik stigao na Ivanjdan, nije naao prenoite pa je isto kao i
Stanac legao uz fontanu. Uto je spazio vile kako pleu pokraj vode.
Prikljuio im se u kolu, jedna mu je dala pazlatnu jabuku, a druga ga je
pozvala da se napije vode koja e mu dati razum. Vile su se zvale
Perlica, Kitica, Pavica, Propumanica, a glavna je bila Pavica,

koja penga lica (s. 126).

Odvele su ga u svoje dvore, nakon ega se pomladio: Svukoh se od tada

iz koe jak zmija, / opade mi brada, idoe dlake tja; / a mlada koica lati
se na meni / kakono plitica na kojoj pisma n (s. 129132).

Stanac se udi Divovoj prii, nikad takvo to nije uo, premda je i on

neko plesao s vilama. Tek sada Divu kae da se zove Stanac i da je s
rijeke Pive, nato mu Divo priopava svoje lano ime: Sedmi mu,
prezime Dugi nos. Stanca zanima trava koju su Divu dale vile, a on kae
da je rije o bravi, koja raa i ljeti i zimi te da e mu je donijeti vile, zato
neka pazi da ne zaspi. Stanac uzdie, eli se pomladiti, njegovoj supruzi
Mioni to bi sigurno bilo drago. Nakon to ga Divo jo jednom upozori da se
ne prepadne kad vile iziu iz vode te ga upita ima li to za popiti a
Stanac mu ponudi vodu odlui otii. Stanac ga zadrava, a Divo se
pravda enom koja ga eka. No Stanac mu savjetuje da ju dri u strahu
(Kobila obijesna bez uzde pruca se, s. 195), zatim se rastanu.

etvrti prizor.

Divo se vraa Vlahu i Mihu, a Miho zakljuuje da je Divo gotovo kao on u

zbijanju ala. Vlaho hoe poi kui, no Divo ne pristaje, kae da se
zainteresirao za Stanevo kozle. Uto nailaze maskari koji idu na (svadbu)
pir, a Divo u trenutku odlui iskoristiti ih za alu sa Stancem. Kad Miho
predloi neka on s maskarima dogovori nvelu, Divo odbija i poziva ih da
to zajedno uine.

Peti prizor.

Stanac zaziva vodene vile da se pojave i pomlade ga.

esti prizor.

Dolaze maskari preodjeveni kao vile, a jedna od njih Stancu nudi vodu koja
e ga pomladiti. Zatim se vile dogovaraju da Stanca pretvore u magarca,
pticu, paklenu napast i buhu, a on moli da to ne uine. Povjeri im da ima
dvadesetogodinju enu kojoj bi bilo u har da joj se vrati mlad.

Sedmi prizor.

Pokraj njih prolazi druga skupina maskara, odjevenih kao vlasi, a vile ih
pozivaju u kolo. Stanac ih gleda dok pleu. Vila maskare pita imaju li kakvu
elju, a oni odgovaraju da bi voljeli nikad ne ostarjeti. U razgovor se uplee
Stanac, moli vile neka ga ve jednom pomlade, a ubrzo izbije prepirka
izmeu Stanca i na vlaku preodjevenih maskara komu e prvomu vile
ispuniti elju. Glavna vila svima zapovjedi da ute; progovorit e tek kad
ona to odobri. Zatim vile zazivaju zvijezde, biljni svijet, zemaljske i nebeske
moi kako bi se Stanac pomladio. Nakon toga Stanca zaveu, oskube mu
bradu, ocrne mu lice, ukradu kozle i torbu, ali mu za robu ostave novac i
pobjegnu. Stanac shvaa prijevaru i zaziva upomo.

Novela od Stanca, Mladen Budiak kao Stanac,

Dubrovake ljetne igre, 1971 (redatelj Tomislav Durbei)

Prizori i radnja krae

Prvi prizor: Mladi dubrovaki plemii Vlaho i Miho se sreu na ulici u noi, za vrijeme karnevala.
Kako su bili maskirani, dolazi do nesporazuma i zamalo do borbe maevima. Kad se prepoznaju,
poinju se iz ale izazivati i hvaliti kako provode no s kurtizanama, a Miho se ak i podii svojim
uspjenim bijegom od kue kroz prozor. Zatim Miho predlae Vlahu da
uine novelu nekom Vlahu (seljaku iz dubrovakog zalea) koji je doao prenoiti u Dubrovnik i,
budui da nije naao smjetaj, smjestio se kraj Fontane uz mir. No odjednom im dolazi neki
stranac i oni trgaju maeve spremni na borbu.

Drugi prizor: Stranac im prilazi s maem u ruci i prijetnjama, no oni ga prepoznaju i shvaaju da
je to njihov prijatelj Divo Peica. Zaueni ga Miho upita zato se obukao kao Vlah, a ovaj im
obznanjuje da je i on sam planirao uiniti novelu pridolom Vlahu. Zajedno odlaze k fontani.

Trei prizor: Dok Vlaho i Miho promatraju skriveni, Divo Peica prilazi k Vlahu i upita ga,
glumei i sam priprostog seljaka, to tu radi tako usamljen. Vlah mu se izjada kako nigdje nije
naao smjetaj u Dubrovniku i kako je prisiljen prenoiti kod fontane i bdjeti u strahu da mu tko ne
bi ukrao kozle, maslac i sir koje je donio kako bi ih prodao. Divo mu se zatim predstavlja kao
bogati trgovac stokom iz Gacka (mjesto u istonoj Hercegovini, dubrovakom zaleu) i pokuava
ga opiniti svojom mudrou i vjetinom trgovanja. Kad vidi da mu se Vlah poinje diviti, slae mu
kako je, kad je prvi put doao u Dubrovnik, bio starac kao i on, i kako su ga vile pomladile upravo
na tom mjestu gdje se sada nalaze. Vlah mu povjeruje i poinje se uditi toj neobinoj prii. Divo
od njega saznaje da se zove Stanac i da dolazi s rijeke Pive (u dananjoj Crnoj Gori), a sam mu
se predstavlja kao Sedmi Mu, prezimena Dugi Nos. Uvjerava Stanca da bi se i on u toj noi
mogao pomladiti i preporuuje mu da prieka vile. Stanac naivno povjeruje i obraduje se mislei
da e se stvarno pomladiti, te da e ga njegova ena Miona zavoljeti, budui da je puno mlaa od
njega. Divo Sedmi Mu mu opie svoju enu vrijeajui ju i oponaajui seljaki mentalitet i
ponaanje, te time Stanca jo dublje uvjeri u stvarnost prie. Odlazi i ostavlja naivnog Stanca
opinjenog priom o pomlaivanju samog kod fontane.

etvrti prizor: Divo se vraa k prijateljima Vlahu i Mihu koji su se cijelo vrijeme smijali
promatrajui ga kako vara starog Vlaha Stanca. Tad se pojavljuje i skupina ljudi maskirana u vile,
i ova trojica mladih Dubrovana ih odluuju pozvati da dovre zapoetu alu.

Peti prizor: Stanac priziva vile da mu dou i pomlade ga.

esti prizor: Prilazi mu druina maskirana u vile i obraa mu se. Poinju brati bilje za svoje
arolije i uvjeravaju Stanca da e ga pretvoriti u magarca, pticu, udovite ili buhu. U strahu da to
doista i ne uine, moli ih da ga pretvore u dvatesetogodinjeg mladia, na to varalice pristaju.

Sedmi prizor: Pridruuje im se i skupina Dubrovana maskiranih u Vlahe. Poinju plesati s

"vilama", a Stanac ih promatra. "Vlasi" zatrae od "vila" da ih pomlade, no Stanac se pobuni i
zatrai od njih da prvo njemu udovolje tu elju. "Vile" pristaju i zapovijedaju mu da uti dok ga
pomlauju. Stancu odsijeku bradu i namau mu lice mau, a kozle mu ukradu zajedno sa sirom i
maslacom i ostave mu novca koliko je taj ukradeni teret vrijedio. Nakon to svi pobjegnu, Stanac
shvaa da je prevaren i poinje panino vikati da uhvate varalice.

O djelu-DISKUSIJA (ELEMENTI ZA ESEJ)

Novela od Stanca, stilski najistije i moda najsavrenije djelo

dubrovakog komediografa (F. ale), nema izrazitijega dramskoga
zapleta, u njoj sudjeluje nevelik broj likova, radnja je smjetena u zapadni
dio Dubrovnika, pokraj Onofrijeve fontane, a ne na Placu, blizu Male
fontane, kako je mislio P. Popovi (1925), a osporio ga P. Kolendi (Driev
Stanac u poslovicama, 1950), poslije i Cvito Fiskovi, objanjavajui
Drievu napomenu da se Stanac prislonio prid fontanu uz mir (s. 43):

Treba k tome napomenuti da je izmeu esme i tog gradskog zida

postojao posebni zid vodovoda koji je dovodio vodu u gornji dio esme. ()
Drieve rijei uz mir se mogu odnositi na taj zid ili jo vjerojatnije na
gradski, tvravni zid, jer on nazivlje gradske zidine uvijek samo miri ()
pa je stoga vjerojatno da je svog Stanca zamislio naslonjenog na gradski
zid ispred velike esme, dok su se dva Divova druga mogla sakriti
od Stanca, kad mu je Divo priao, upravo za stupove vodovoda i pojaviti
se zatim kroz njegove polukrune otvore (Pozornice Drievih igara,
1967).

Na razini doslovno proitane dramske fabule rije je o lakrdiji koju trojica

mladih dubrovakih plemia izvedu s priprostim vlahom nastanjenim u
okolici rijeke Pive. Nalazei uporite u navadama vlasteoskih sinova da bez
znanja roditelja obilaze grad, odlaze u posjet prostitutkama, nerijetko
spremni i potui se maevima, Dri je oblikovao priu koja oslikava noni
ivot Dubrovnika.
Realistika faktura Novele naglaena je spominjanjem razliitih lokaliteta
koji su onodobnim Dubrovanima bili dobro poznati. To to mladii nou
izbjegavaju Placu koju ophode zduri a radije se zadravaju u blizini
Duiinih skalina, Garita ili pak Podmirja, aluzija je na njihove seksualne
nepodoptine sa enama krhkijega morala, o emu je rije i u Dundu
Maroju (Petrunjela objanjava Babi Prinoj razliku izmeu rimskih i
dubrovakih prostitutki: Sjetna, to to govori? A jeda kako i one vae od
Pelila i od Podmirja ke se vazda od buha puaju?, III, 17).

Vile e ponijeti imena stvarnih nepotenih dubr. ena, na to je ezdesetih

godina XX. st. upozorio Jorjo Tadi, a zatim istraila Slavica Stojan (Slast
tartare: Marin Dri u svakodnevici renesansnog Dubrovnika, 2007). U tim
se imenima dade od itati po podrijetlu staro, srednjovjekovno, kransko-
moralistiko stajalite o ukraavanju tijela kao simbolu nemoralne, dapae
bludne enske prirode; uljepavanje kozmetikim sredstvima
(Pavica penga lice), kienom odjeom (Perlica i Kitica) te koritenje
parfema (Propumanica, od tal. profumato: namirisan) znak je enske
pohotnosti, odn. sugerira prodavanje tijela, a ne njegovo darivanje samo
jednome mukarcu.

I inae su aluzije na posteljne obiaje vane u tematskom svijetu Novele:

Stanac pristaje na Divovu igru voen eljom za mladou, ali ne zato da
bi togod bitno promijenio u svojem ivotu, nego zato to e se tomu
osobito obradovati njegova supruga Miona, kojoj bi Staneva mladost bila
u har, jer vie ne bi morala grijati peu leda.

Zato Novela i poinje povratkom Vlaha iz ulice koju su nastanjivale

prostitutke, a zavrava Vilinim spomenom Mione: Da bi se pomladio i da
bi mnogo lit / drag i mlad Mioni bio; i po da si estit! (7, s. 309310).

Novela od Stanca pria je o mladima i starima to je provodna tema

Drieva opusa koji su u trajnom sukobu, to e Vlaho podcrtati
metaforom nonoga lova, sugerirajui spolno sazrijevanje mladia, koje
su proli i njihovi oevi, zaboravivi u meuvremenu vlastitu mladost:
Smijeni su oci ovi! Nee im se njekad / da su i oni bili svi lovci kako i mi
sad, / ki nono lovimo kako i jeji (1, s. 3335).

Gotovo istu repliku ponovit e i Pijero u Dundu Maroju: Smijeni su ovi oci:
ne spomenuju se er su oni u mlados mahnitiji od nas bili (II, 2), a o istoj
temi govori i Miljenko u Tireni: Vikaju, er mlados mladosti provodi, / sad
kad ih zla staros u tamni grob vodi; / kako da nijesu nigda mladi bili / i
mlados u biesu hue od nas vodili (III, 1, s. 915918).

U tom kontekstu treba shvatiti i Stanevo sjeanje: I ja sam njekada

njimi tance izvodio (3, s. 145), to nema nikakve veze s mitolokim
vilinskim biima, nego s metaforikim saimanjem prolaznosti ivota i
gubitkom tjelesne energije.
 Drieva je aluzivnost jasna udnja za mladou, udnja je za
seksualnom moi. Bila je to prikladna pria za pir Martolice Damanjia,
kojom je Dri htio poruiti da u mladosti treba uivati jer je starost
neizbjeiva. Spominjanje imena grad. prostitutki nedvojbeno je izazivalo
smijeh, a uzvanici su neto od odlika Diva, Vlaha i Miha zacijelo mogli
prepoznati i u dvadesetogodinjem mladoenji. L. Kouta Novelu povezuje
sa solarnim mitovima: Staneva udnja za pomlaivanjem simbol je
preobrazbe umiruega Sunca koje se u sr. vijeku simbolino prikazivalo u
obliju staroga seljaka, zimske zemlje koja se hoe obnoviti.

Zato on ime Stanac razumije u znaenju ivi kamen, stanac kamen.

Luko Paljetak pak u radu Stanac u svjetlu Sunca ivanjske noi (1994)
dokazuje da Stanac nije samo simbol zimske zemlje, nego naprotiv
simbol Sunca. Folklorni se elementi u Noveli dadu oditati iz ritualnoga
podmlaivanja koje u sedmom prizoru nad Stancem obave maskari
prerueni u vile, utjelovljenom u maginim zazivima, a ponajprije u
skubljenju Staneve brade.

Da se Dri nadahnuo teatraliziranim oblicima pukih obrednih aktivnosti

potvruje Ivan Lozica, koji upozorava da Novela od Stanca jest prikazana u
vrijeme poklada, ali da njezino scensko vrijeme nije vezano uz poklade te
da njezin magijski inventar prije pripada Ivanju (pomlaivanje travom,
darivanje pazlatne jabuke, pjevanje i plesanje blizu vode) nego vremenu
karnevala. Konano, brijanje starca sadri u sebi tragove mita o
rtvovanju kralja, o smrti i uskrsnuu boanstva plodnosti, a ponekad i
inicijacije (obred prijelaza djeaka u mukarca).

U toj se naizgled bezazlenoj igri naziru drevni mediteranski kultovi i obredi

obnavljanja vlasti, prirode i ivota (Folklorno kazalite, 1996). Dri
je Novelu od Stanca koncipirao kao isjeak iz brojnih simultanih zbivanja
jedne dubr. noi: radnja zapoinje ex abrupto, furioznim ulaskom Vlaha i
Miha na scenu.

No razgovor dvaju nonika koji se upravo vraaju iz svojih pustolovina

slui kao uvod u sredinji dogaaj i priprema nastup gl. aktera Novele
Diva Peice. Je li rije o prezimenu ili pak nadimku, ne znamo, no Peica je
oito bio poznat gledateljima iz predstave Tirene, jer ga prijatelji
oslovljavaju s na stari Radate (s. 58). Kad izie pred Stanca, predstavit
e mu se kao trgovac govedima iz Gacka, gradia u Hercegovini, a L.
Paljetak (Stanac ili Dubrovnik kao idealni trg, 1989) u njegovoj
samoprezentaciji vidi utjelovljenje savrenoga trgovca iz knjige Benedikta
Kotrulja Knjiga o umijeu trgovanja (Libro del arte dela mercatura,
napisana 1458, objavljena 1573).

Stihove u kojima Divo sebe naziva Sedmim muem Dugim nosom (3, s.
151156) nalazimo u drami Pripovijes kako se Venere boica uee u
ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena, gdje ih kao zagonetku
izgovara vlah Vukodlak (1, s. 6469).

Sve ono to se potom zbiva burleskno je poigravanje sa Stancem, a nije

nevano uoiti da je on iz kraja kojim tee rijeka Piva.

U tom se odreenju skriva prijezir prema seljacima koji su dolazili u

Dubrovnik togod prodati (Staneva je roba vrlo skromna). Oholost
stanovnika Dubrovake Republike prema pridolicama utjelovljena je u
grubom poigravanju sa Stancem, koji moe povjerovati u neto tako
nevjerojatno kao to je povratak u mladost.

Svijet Drieve drame ne mjeri se logikom zbilje, nego logikom grad.

umiljenosti koja je sve ono izvan zidina Republike drala lakovjernim i
prostim, osobito kad se susretnu plemiki sinovi i siromani seljak.

I dok on silom nude mora spavati oslonjen o grad. zid, Vlaho, Miho i Divo
Peica postelju zamjenjuju ulicom zbog obijesti, ne doivljavajui barem
Peica sprdnju sa Stancem neim nehumanim.

Upravo zbog injenice da Peicu zanima Stanevo kozle, Franjo velec je u

nveli vidio mnogo vie od bezazlene ale. U radu Neke misli o Drievoj
Noveli od Stanca (1954) krau Staneve robe tumaio je kao teku
podvalu. Ostavljanje novca Stancu velec je protumaio kao Driev
ustupak vlasteli: prikazavi plemike sinove u loem svjetlu, nije ih ocrnio
do kraja, njihova gruba lakrdija kompromisno je ublaena financijskom
nadoknadom.

Je li Dri prigodu prikazivanja Novele od Stanca u vlastelinskom domu

iskoristio za ruganje vlasti, teko je pouzdano tvrditi, no Slobodan P. Novak
(Planeta Dri, 1984) dri da Dria treba vidjeti u liku Diva Peice, a vlast
utjelovljenu u liku Stanca, pa se i najkrae Drievo djelo moda moe
proitati u kontekstu pieva otpora aristokratskoj vlasti.

Ako je to naglaavano kad je o Noveli od Stanca rije, onda je to njezina

realistinost i ivotnost. Nisu tom dojmu pridonosili samo prepoznatljivi
toponimi nego i njezina struktura. Pritom treba istaknuti da je Dri
u Noveli primijenio postupak teatra u teatru, inae najizrazitije vidljiv
u Pripovijesti, gdje se ena otkriva i zakriva. Premda je Divo Peica smislio
alu sa Stancem, on ju nije i izveo, nego to ine maskari prerueni u vile i
vlahe.

Dvaput e se u Noveli zbiti predstava u predstavi: prvi put kad Vlaho

i Miho skriveni na to je upozoreno didaskalijom promatraju razgovor
Peice i Stanca, a drugi put kad sva trojica gledaju kako se maskari rugaju
sa Stancem.
Raslojavanje jedinstvenog oita u Noveli od Stanca izvedeno je na sljedei
nain: pirnici (uzvanici sa svadbe) gledaju predstavu o naivnom seljaku,
unutar koje likovi takoer gledaju dvije razliite predstave: jednu u kojoj je
na djelu verbalna obmana i drugu u kojoj se obmana utjelovljuje u
oskvrnuu Staneva lica i krai njegove robe.

Rije je o kazalinoj autotematizaciji u kojoj je iluzija viestrukoga teatra

u teatru Driu posluila ne bi li penetrirao u zbilju, uhvatio vlastelu u
identifikacijsku stupicu Staneva poloaja () pod ijom se krinkom nalaze
uzurpatori Grada i njegovih sloboda (L. ale Feldman, Teatar u teatru u
hrvatskom teatru, 1997).

Saimajui dramsku fabulu, isputajui pojedine dijelove dogaaja

(pregovaranje Diva Peice s maskarima), koristei se eliptinim
reenicama i semantiki relevantnim trotojem, funkcionalno rabei
didaskalije, posebno pazei da se iz njih u svakom trenutku razumije
kostimski aspekt dramske radnje, uspijevajui postii prirodnost dijaloga
koji nije sapet pravilima dvostruko rimovanoga dvanaesterca, Dri je
scensku igru Novele od Stanca oplahnuo autentinou dubr. stvarnosti.

ivotopis

DRI, MARIN, antunin, trgovac (Dubrovnik, 12. XII. 1463 Dubrovnik,

1550).

Sin Nikole i Nikolete Vodopija, otac M. Dria. Imao je brau Marina (umro u
djejoj dobi), Doru i Vlaha, polubrata Andriju te sestru Katarinu (145962).
Otac mu je stradao pod ruevinama 8. VIII. 1463. nakon eksplozije streljiva
uskladitenog ispod Kneeva dvora. Dana 30. XI. 1496. sklopio je brani
ugovor s Anulom Kotrulj, obvezavi se da e ju za dvije godine povesti
kui. S obzirom na to da je njihov mirazni ugovor registriran 1499, Marin se
te godine Anulom zacijelo oenio; s njom je imao dvanaestero djece: est
sinova i est keri. Jedan sin (Marin prvi) i etiri keri umrli su u djejoj
dobi, a preivjeli su Nikola, Vlaho, Vicko, Ivan i Marin (drugi) te Nika i Pra.

Kuu je imao u blizini Kneeva dvora; 1539. prodao ju je za tisuu dukata

kako bi namirio obiteljske dugove. S bratom Vlahom podijelio je imovinu
28. V. 1502: dobio je obiteljske posjede na Koloepu, a Vlaho posjede u
Rijeci dubrovakoj. Vlahov sin Petar koji je umro u vrijeme kuge 1527
oporuno je svima u Marinovoj kui ostavio po dva dukata, a Marin je bio i
jedan od izvritelja njegove oporuke. U sauvanim se dokumentima esto
pojavljuje kao jamac sinu Vicku, neko vrijeme uspjenom trgovcu i bankaru
(bancherio): 9. I. 1527. registrirana su dva ugovora, oba vezana za Marina
urova Lujova Guetia prvim Marin i Vicko jame da e Marinu urovu,
pod prijetnjom kazne, vratiti trideset osam zlatnih dukata i trideset groa,
u drugom je rije o namirenju duga od sto dvadeset zlatnih dukata koje je
Vicko uzajmio od Marina urova, a vratit e ih u robi (dvadeset bala
platna), pri emu se kao jamac pojavljuje otac Marin; 6. VIII. 1527.

Marin je jamio da e Julijanu Marinovu Turinoviu djedu po majci Vlaha

Nikolina Dria, na ijem je piru s Marijom Sinievi Allegretti 1551.
prikazana Tirena vratiti sto dvadeset zlatnih dukata koje je Turinovi
imao u Vickovoj banci. Trg. poslovi Marina i njegovih sinova propali su
26. XI. 1544, kad su imenovana tri lana Senata kako bi nadzirali
likvidaciju i brinuli se o interesima vjerovnika. Umro je bez oporuke.

Zajedno s Andrijom Driem i Nikolom Vlahovim Driem traio je da sin

Marin preuzme rektorat nad crkvom Svih Svetih (Domino), to je
zabiljeeno u dokumentu sastavljenom 12. IV. 1526. Dana 28. VIII. 1537.
emancipirao je Marina svoje vlasti i proglasio ga samostalnim u svim
djelatnostima, no 15. X. 1538. ta je odluka ponitena, da bi ga 15. X. 1539.
trajno emancipirao, napominjui da uz sinove Nikolu, Vicka i Ivana,
trgovce, ima i sina Marina, klerika, koji e ubrzo postati sveenik te da mu
kao duhovniku ne prilii baviti se trgovinom pa zato nema nikakva udjela u
poslovima svoje brae. Dana 13. VI. 1538. zajedno sa sinovima Nikolom,
Vickom i Ivanom za godinu je dana odgodio plaanje obiteljskih dugova
vjerovnicima.

O piscu

Marin Dri je ostao poznat kao ilirik i dramatik koji je iza sebe ostavio
velik broj priznatih djela. Roen je 1508. godine u Dubrovniku u poznatoj
trgovakoj obitelji koja je jo za njegova ivota doivjela financijski krah.

Iako nema puno podataka o njegovu obrazovanju, poznato je kako je neko

vrijeme bio sveeniki pripravnik da bi 1538. godine bio odabran da svira
na orguljama u katedrali u Dubrovniku. Uskoro je dobio i novanu potporu
kako bi mogao nastaviti kolovanje.

Zahvaljujui financijskoj potpori u Sieni 12. lipnja je prihvatio kandidaturu

za rektora. Nakon kandidature poeo je obavljati posao rektora zaduenog
za studentski dom, a nije trebalo dugo da se sukobi s upraviteljem koji je
nadzirao dom i cijelo sveuilite.

Nakon to je bio uporan uspio je dobiti pristanak za svoj projekt, a unato

zabrani za odravanje bilo kakvih skupova i predstava, Dri je sudjelovao
kao jedan od glumaca u predstavi ije se ime nikada nije moglo saznati. Za
razliku od drugih dobio je samo ukor. Oito je kako je ve za vrijeme
studiranja pokazao veliki interes za glumu.

Kako ne postoje detaljni zapisi o njegovu kolovanju prije fakulteta, tako ne

postoje dokazi o tome to je zavrio, ali sigurno je kako na kraju ipak nije
priveo kraju studiranje. Nakon to je oito napustio fakultet Marin je neko
vrijeme bio komornik u slubi jednog grofa iz Austrije s kojim je otiao u
Be, da bi se nakon toga vratio u Dubrovnik jer unato tome to je posao
predstavljao veliku zaradu, Marin se cijelo vrijeme osjeao ponienim
budui da je radio kao sluga.

Godine 1546. vraa se u Dubrovnik nakon ega se poeo baviti razliitim

poslovima, pa je neko vrijeme obnaao dunost upravitelja crkve Svi Sveti.
etiri godine kasnije se zaredio i postao sveenikom. I dalje je imao
novanih problema pa je 1566. godine otiao u Firencu kada je napisao
vojvodi Mediciju kao i njegovu sinu urotniko pismo u kojem je traio da se
u Dubrovakoj Republici uspostavi demokracija.

Odgovor na pitanje nije nikada stigao, pa je otiao u Veneciju gdje je i

1567. godine umro. Zahvaljujui filmu snimljenom 2006. godine "Libertas"
svi su mogli dobiti uvid kako je izgledao njegov ivot. Knjievnost je u
njegov ivot ula preko ljubavnih pisama, da bi kasnije nastavio dramskim
djelima u kojima je ostvario vrhunac kao knjievnik.Najvee dosege kao
knjievnik imao je u komedijama "Skup" i "Dundo Maroje", a ija je
cjelokupna karijera ostala zabiljeena u znaku renesansnog vitalizma uz
malo dodataka ironije i sumnje. Kroz njegova djela se moe zakljuiti kako
su mu najblii komediografi bili Lop de Vega i Ben Jonson. U djelima Marina
Dria se moe primijetiti sva rasko hrvatskog jezika iz sredine 16.
stoljea.

Najpoznatija djela bila su: "Tirena", "Dundo Maroje", "Novela od

Stanca", "Hekuba", "Venera i Adon" i "Skup".

Literatura
http://www.lektire.hr/novela-od-stanca/
http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/novela-od-stanca/
http://opusteno.rs/analiza-dela-f158/analiza-dela-novela-od-stanca-marin-drzic-
t23732.html
https://www.scribd.com/doc/88843333/Novela-Od-Stanca