Analiza znanja i racionalna organizacija uenja

Edukacijska psihologija 1 eni Zuliani, mag. psihologije 2011/12.

Sadraj
Tradicionalna analiza
Suvremena analiza znanja Organizacija uenja

Tradiocionalna analiza
Vjetine navike

Znanja u uem smislu

- Stjecanje navika povezano sa usvajanjem nekih informacija - integracija sadraja u nove strukture - slina fizioloka osnova
3

Opaanje signala ili znakova

Vjetine (navike)

Motoriki akti

Novosteena psihomotorika ili senzomotorika struktura koja omoguuje pojedincu da lake i uspijenije obavlja radnje jednake ili sline onima na temelju kojih je tu strukturu stekao Brzina, tonost, ekonominost
4

Proces uenja vjetine

Neodvoljno usklaeni pokreti (suvini i pogreni pokreti)
ponavljanje
Ispadanje neprikladnih pokreta i sve bolja prostorna i vremenska organizacija prilagoenih radnji Nove dinamike strukture

- automatizacija pokreta

Fizioloka podloga biokemijske promjene u korteksu, sredinjem ivanom sustavu i izvrnim organima ------ stabilizacija

Proces uenja vjetine

Integracija manjih jedinica aktivnosti u sloenije motorike strukture Uvjebani obrasci pohranjuju se u dugorono pamenje NAVIKA

steena i u znatnoj mjeri automatizirana reakcija (s malo kontrole) organizma Via kvaliteta vjetina Krajnji cilj treninga Teko se mijenjaju otpornost na promjene

Proces uenja vjetine FAZE PODUAVANJA

Kognicijska

Asocijacijska

Raslambom se upoznaje struktura pokreta i radnji, kako i kada se se odvijaju u prostoru

Automatizacijska
Prelazak u naviku

Svi pokreti i radnje se ustrajnim vebanjem povezuju i organiziraju u odgovarajue strukture

Znanja u uem smislu

Prevladava unutranja mentalna komponenta Simbolika znanja: injenice, pojmovi, pravila,... Verbalni, numeriki, grafiki oblik sadraja ili kombinacija Izraavaju se reprodukcijom, prepoznavanjem, generalizacijom i upotrebom podataka, informacija, itd.
8

Suvremene koncepcije znanja

Bloomova taksonomija Gagneova postupna struktura znanja Koncept o varijetetima uenikih znanja

Bloomova taksonomija
Edukacijski ciljevi na kognitivnom podruju ZNANJA
Terminologija i injenice

ZNANJA POJEDINOSTI

ZNANJA PUTOVA I NAINA TRETIRANJA POJEDINOSTI

ZNANJA OPIH POJMOVA ILI UNIVERZALIJA

Poznavanje konvencija, smjerova, nizova, klasifikacija, kategorija, kriterija, metodologije

Naela, generalizacije Teorije, strukture

10

Bloomova taksonomija
Edukacijski ciljevi na kognitivnom podruju
INTELEKTUALNE VJETINE I SPOSOBNOSTI

RAZUMIJEVANJE

PRIMJENA

ANALIZA

SINTEZA

EVALUACIJA
11

Gagneova postupna struktura znanja

6 tipova znanja

Pravila vieg reda Pravila Definirani pojmovi Konkretni pojmovi Uenje diskriminacija Uenje znakova

12

 Uenje znakova
- Znak ---- reakcija - Uenje klasinim uvjetovanjem

Uenje diskriminacija
- Kako su dvije stvari jednake ili razliite

13

 Konkretni pojmovi
- Stjecanje iskustva - Prepoznavanje ili identificiranje kvalitete objekta

Definirani pojmovi
- Odreenja za cijelu kategoriju predmeta koji su u vanjsko izgledu razliiti - Apstraktni pojmovi - Iskazuju se verbalno, bez nazonosti predmeta

14

 Pravila (naela)
- Odnosi izmeu dva ili vie pojmova - Funkcija: kontrola ponaanja - Bomboni kotaju novaca

Pravila vieg reda

- Kompozit dvaju ili vie pravila - Rjeavanje problema

15

Koncept o varijetetima uenikih znanja

4 oblika znanja:
Faktografski Interpolacijski Operacijski Ekstrapolacijski
Statika znanja

Dinamika znanja

16

1. Faktografska znanja
Elementarna znanja iz nekog podruja Osnova za stjecanje sloenijih varijeteta Percepcija i retencija podataka,... Poznavanje detalja ili izoliranih injenica,..

Nepovezana i u iskustvo nedovoljno organizirana i strukturirana znanja

17

2. Interpolacijski varijetet
Utvrivanje slinosti i razlika, uzronoposljedinih veza meu faktografskim materijalom Stvaranje generaliziranih znanja Poznavanje opih pojmova, kategorija, pravila, zakona, naela, teorija, struktura kao i putova i naina kojima se do tih znanja dolo Dugorono pamenje

18

3. Operacijski varijetet
Odabir i kombiniranje steenih generaliziranih znanja Stvaranje modela ili obrazaca reagiranja prikladnih za odreenu situaciju Modeli se usvajaju vjebom i treningom Koritenje modela za jednaku ili slinu situaciju Uinci na individualnom i socijalnom planu Navike, vjetine

19

4. Ekstrapolacijski varijetet
Reorganizacija znanja prema potrebama nove situacije Pronalaenje ispravne reakcije i rjeavanje problema Divergentno miljenje Inteligencija U eduakciji nedostaju poticaji kojima s razvija takvo znanje
U sklopu satova ponavljanja, vjebanja i utvrivanja

20

Zakonitosti stjecanja vjetina

Prati se kroz 2 aspekta:
1. Registriranjem promjena koje nastaju u rezultatu onoga koji vjeba svakim ponavljanjem 2. U svakom ponavljanju se registrira broj pogreaka

21

1. Napredovanje
1. Faza naglog napredovanja 2. Faza sve sporijeg napretka 3. Faza zastoja u napredovanju
Teina i sloenost pokreta i radnji, sposobnosti i motivacija, metode i oblici pouavanja

Kad je napredovanje najbre?

22

 Granica vjebe uinak koji se ne da nadvisiti Opseg uvjebljivosti razlika izmeu poetnog i zavrnog rezultata

23

2. Pogreke
Broj pogrenih reakcija vei na poetku treninga Broj greaka e naglo, a zatim sporo opadati ---- do nulte vrijednosti

24

 Krivulja napretka vrlo sloenih i kompliciranih vjetina?

A broj pogreaka?
- Napredak u poetku spor - dui period sa vie greaka

25

 Krivulja napretka vjetina s ogranienom strukturom pokreta?

A broj greaka?

A kod kombiniranih vjetina sa jednostavnim i sloenim radnjama?

26

Zakonitosti stjecanja znanja u uem smislu

Jednake kao i za usvajanje vjetina!

27

Granica ili plato vjebanja

Ovisi o fiziolokim mogunostima organizma Poputanje napora, motivacije, zasienost s aktivnou,... U vjetinama su granice prividne U znanju u uem smislu su stvarne (sadraj)
28

Racionalna organizacija uenja

Metode uenja
Globalna
- Uenje sadraja u cijelini

Parcijalna
- Upoznavanje sadraja, pa dijeljenje na manje cijeline +: usvaja se sav injenini materijal -: ne shvaa se biti ni logika sadraja

- Upoznavanje sa sadrajima, a zatim njihovo usvajanje

+: usvajanje biti i povezanosti sadraja -: izostavljanje informacija

29

Kombinirana ili progresivna metoda

Gradivo se pregleda, pa se dijeli na manje cijeline Ui se prvi, pa drugio dio, pa ga se smisleno povezuje, pa se ui trei koji se zatim smisleno povezuje sa prva dijela, i tako redom -: vremenska neekonominost

30

 Kada koristiti globalnu, a kada parcijalnu metodu? A kada se ue vjetine?

- Ovisi o vrsti zadataka (jednostavne ili kompleksne radnje) - povezanosti podzadataka

31

Kako samostalno uiti?

1. 2. 3. 4. 5. Planirati uenje Odrediti blie i daljnje ciljeve Biti motiviran za uenje Uiti sabrano i sa razumijevanjem Samostalno organizirati i strukturirati informacije Grupirati sadraje po slonosti i razliitosti Besmisleni materijal mnemotehniki osmiljavati Aktivno ponavljati sadraje Izbjegavati interferenciju

6. 7. 8. 9.

32

...i jo
Stalnost mjesta gdje se ui Osigurati udbenike, materijale,.. Provjetravati prostoriju Osvjetljenost Temperatura zvuni podraaji namjetaj

33