Edukacijska psihologija 1

EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA 1

POJAM EDUKACIJSKE PSIHOLOGIJE

- disciplina psihologije koja se bavi prouavanjem miljenja i ponaanja povezanih s nainom
uenja i pouavanja, posebno u kolskim uvjetima
- osigurava znanstvene spoznaje o imbenicima koji utjeu na proces pouavanja: spoznaje o
principima uenja i njihovoj primjeni u konkretnim situacijama, imbenicima koji utjeu na
proces uenja kao to su individualne razlike, socijalna atmosfera, disciplina, te nainima
evaluacije rezultata pouavanja
- cilj objasniti proces uenje-pouavanje sustavnim opaanjima utvrditi uzrono-
posljedine odnose meu fenomenima uenja i pouavanja; izgraditi teorijske modele
koji e omoguiti predvianje i kontroliranje obrazovnog procesa i ishoda pouavanja
- metode istraivanja EP:
1. DESKRIPTIVNA ISTRAIVANJA
- analiza problema na deskriptivnoj razini
- dozvoljavaju opis ponaanja, ali ne objanjavaju njegove uzroke
- metode opaanja, korelacijska istraivanja (nastoji utvrditi vezu izmeu dvije
ili vie varijabli promjenjivih pojava) bez namjere da se na njih utjee; npr. U
kakvom su odnosu inteligencija i kolsko postignue?), komparativna
istraivanja (usporeuju rezultate dviju skupina sudionika)

2. EKSPERIMENTALNA (KAUZALNA) ISTRAIVANJA

- utvrivanje uzrono-posljedinih veza
- faktorijalni (promatra se kako prisutnost ili odsutnost NV djeluje na ZV) i
funkcionalni (promatra se kako razliiti nivoi NV djeluju na ZV) eksperiment

3. RAZVOJNA ISTRAIVANJA
- ispitivanje promjena neke pojave tijekom duljeg vremenskog perioda
- longitudinalna (praenje istih sudionika kroz odreeno vremensko razdoblje) i
transverzalna (usporedba sudionika razliitih dobnih skupina u jednoj
vremenskoj toci) metoda

POUAVANJE/UENJE
- pouavanje proces donoenja odluka, sistem akcija za poticanje uenja; sloena aktivnost
rjeavanja problema
- pouavanje i uenje su povezani, ali samostalni procesi; pouavanje nekad vodi do uenja,
ali ne uvijek
- nastavnik potie uenje; uenik upravlja vlastitim uenjem
- to ini dobrog nastavnika:
a) akademska podruna znanja
b) specifine vjetine upravljanja razrednim procesima i poticanja na uenje
- komunikacijske vjetine (umijee rada s uenicima, razumijevanje i motiviranje

1
 Edukacijska psihologija 1

uenika)
- konceptualne vjetine (uoavanje problema, identificiranje moguih rjeenja i
njihovo vrednovanje, donoenje odluka)
- komponente procesa uenje-pouavanje - MODEL PROCESA POUAVANJA (Hunter, 1971):
- jedna od najvanijih odluka koje nastavnik donosi jest cilj pouavanja, tj. to eli da
bude naueno
- na odluivanje o cilju pouavanja utjee nastavnikovo poznavanje sadraja, njegova
sposobnost odreivanja to uenici ve znaju o tome, znanje o tome to uenici trebaju
uiniti da bi nauili predvieni sadraj utjeu
- 2. komponenta jesu metode pouavanja imbenici koji utjeu na izbor metoda
pouavanja su teorije uenja, individualne razlike meu uenicima i ponaanje
nastavnika
- teorija uenja koju primarno prihvaa nastavnik znaajno odreuje njegovo ponaanje
i izbor metoda pouavanja. Ponaanje nastavnika takoer treba modificirati
uvaavajui individualne razlike u sposobnostima, linosti i motivaciji uenika na
ovaj proces izravno utjee interpersonalna komunikacija tj. socijalna dinamika u grupi
- Evaluacija napredovanja takoer izravno utjee na proces uenje-pouavanje, iako se
mainfestira u svim fazama pouavanja, od planiranja, preko pouavanja do eksplicitne
primjene.
Principi uenja Individualne razlike Ponaanje nastavnika

Sadraj Ponaanje uenika

Metode pouavanja

TEORIJE UENJA
Ciljevi pouavanja PROCES
Uenje = proces u kojem organizam mijenja svojeUENJE-POUAVANJE
ponaanje kao rezultat iskustva
= svaka relativno trajna promjena u ponaanju ili znanju prouzrokovana odreenom
interakcijom ili skupom interakcija s okolinom
Evaluacija
Dvije karakteristike uenja: 1. relativno trajna promjena

TEORIJA UENJA
Uenje = proces u kojem organizam mijenja svoje ponaanje kao rezultat iskustva
= svaka relativno trajna promjena u ponaanju ili znanju prouzrokovana odreenom
interakcijom ili skupom interakcija s okolinom
Dvije karakteristike uenja: 1. relativno trajna promjena
2. promjena u ponaanju mora proizai iz interakcije s okolinom
da bi bila smatrana uenjem

2
 Edukacijska psihologija 1

ne ukljuuje promjene nastale zbog instinkta ili sazrijevanja na koje nitko ne moe
utjecati
INSTINKTIVNA PONAANJA - uroena ponaanja svojstvena svima sa svrhom
zadovoljavanja potreba (npr. hranjenje - instinktivno ponaanje, nain i izbor hrane nauen)
SAZRIJEVANJE relativno trajne promjene u fizikom rastu nastale zbog uroenih,
genetskih odreenja (npr. dijete u 2. razredu moe due mirno sjediti u klupi nego prva
djelomino uzrokovano sazrijevanjem, djelomino uenjem)
uenje uvijek ukljuuje i kogniciju i manifestaciju promjena ponaanja
2 grupe teorija uenja:
1. Bihevioristike teorije - naglaavaju to osoba ini; istrauju promjene u ponaanju
koje se mogu opaati, a ignoriraju/minimaliziraju internalne
procese koji su u osnovi promjena ponaanja; njihov sadraj je
uenje ponaanja i emocionalnih reakcija
nastavnici koji prihvaaju biheviorizam - ponaanja uenika su reakcije na
prolu ili sadanju okolinu i da su sva ponaanja nauena; zadatak - stvoriti
okolinu u kojoj e poticati poeljno ponaanje uenika
osiguravaju vrijedne uvide u ljudsko uenje i ponaanje:
uvjeti ve prisutni u okolini izazivaju odgovore koji nisu (klasino
uvjetovanje) ili jesu (operantno uvjetovanje) voljni
ovi odgovori zauzvrat dovode do promjene u okolini (npr. potkrepljenja
ili kazne)
rezultat je kontinuirana interakcija izmeu uenika i njegove okoline podraaj
reakcija podraaj reakcija podraaj ...
promjenom bilo kojeg elementa niza, mogue je pomoi uenicima u stjecanju
produktivnijih razrednih ponaanja
primjena bihevioralnih principa u pouavanju:
- uloga nastavnika je kontrola i usmjeravanje aktivnosti uenja
- naglaavaju se tri komponente pouavanja:
odreivanje specifinih ciljeva (u terminima ponaanja)
redoslijed prezentacije materijala u malim koracima
osiguravanje potkrepljenja neposredno nakon reakcije

2. Kognitivne teorije - istrauju internalne mentalne procese koji se odvijaju za vrijeme

uenja; njihov sadraj - znanje: kako se stjee, uskladitava i
upotrebljava
nastavnici koji prihvaaju kognitivizam - nastavnik moe biti efikasniji ako
zna to uenici ve znaju i kako razmiljaju za vrijeme pouavanja; zadatak
poticati procese uenja i strategije pamenja kako uiti, pamtiti, razmiljati,
sebe motivirati

neasocijacijsko uenje - javlja se kad je organizam jednom ili ponavljano izloen jednoj
vrsti podraaja i upamuje ih:
HABITUACIJA - slabljenje reakcije organizma na ponavljani, a netetni ili
beznaajni podraaj
SENZITIZACIJU - jaanje reakcije organizma na raznolike podraaje to se jave
odmah nakon jednog snanog i/ili tetnog podraaja

asocijacijsko uenje klasino i operantno uvjetovanje (biheviorizam)

3
 Edukacijska psihologija 1

UPOSREDBA KLASINO I OPERANTNOG UVJETOVANJE

KLASINO UVJETOVANJE OPERANTNO UVJETOVANJE

ORGANIZAM JE PASIVAN ORGANIZAM JE AKTIVAN

PONAANJA BEZ VOLJNA PONAANJA

VOLJNE KONTROLE
OKOLINSKI DOGAAJ PONAANJE PRETHODI
PRETHODI PONAANJU OKOLINSKOM DOGAAJU
(S - R ODNOS)

SLINOSTI:
oba zahtijevaju iskustvo kako bi uenje zapoelo;
jednom kada doe do uenja, oba oblika podlona su generalizaciji i diskriminaciji
podraaja, kao i gaenju
oba oblika uenja su predvidljiva - okolinski podraaj ili ponaanje indiciraju da
slijedi potkrepljenje naueno ponaanje perzistira dok god su potkrepljenja
predvidljiva, odnosno smanjuje se kada potkrepljenja vie nisu predvidljiva
TEMELJNA RAZLIKA:
operantno uvjetovanje temelji se na posljedicama ponaanja
klasino uvjetovanje temelji se na uparivanju podraaja

KLASINO UVJETOVANJE
organizam ui o meusobnom odnosu vie razliitih podraaja; ui predviati odnose
izmeu dva dogaaja (podraaja) u okolnom svijetu (npr. kad kia pada, ulice su mokre)
sastoji se od uparivanja podraaja koji je originalno neutralan s podraajem koji proizvodi
reakciju nakon jednog ili vie uparivanja prethodno neutralan podraaj izaziva
reakciju dogodilo se klasino uvjetovanje
Ivan Pavlov ruski fiziolog; po. 20. st. sluajno otkriva mehanizam uenja KU da bi
dolo do klasinog uvjetovanja potrebno je postojanje refleksa
- pokus - Pas refleksno lui slinu na hranu.
Hrana BP....luenje sline BR.
Prethodno neutralan podraaj zvuk to je uvjetovan podraaj;
reakcija se naziva uvjetovana reakcija koja je vrlo slina ali ne i
ista bezuvjetnoj reakciji
PODRAJI I REAKCIJA U KS:
Bezuvjetni podraaj (BP) - izaziva bezuvjetnu reakciju bez prethodnog uvjetovanja
(uenja)
Bezuvjetna reakcija (BR) - nenauena reakcija na bezuvjetni podraaj koja se javlja
bez prethodnog uvjetovanja
Uvjetovani podraaj (UP) - prethodno neutralan podraaj koji nakon uenja izaziva
uvjetovanu reakciju
Uvjetovana reakcija (UR) - nauena reakcija na uvjetovani podraaj

javljanje novih podraaja u okolini (BP) moe nas uplaiti (reakcija straha) BR ako se
taj podraaj opetovano javlja i s vremenom ne izaziva nikakve reakcije, strah prestaje to
je proces HABITUACIJE

4
 Edukacijska psihologija 1

znaajno u ivotu ovjeka je tzv. emocionalno uvjetovanje

npr. osmijeh, zagrljaj i lijepa rije uiteljice BP za dijete,
osjeaj ugode BR....uiteljica, kola (prethodno neutralni podraaji) UP,
ugoda UR
vikanje, vrijeanje nastavnika BP, strah BRnastavnik, kola UP, strah UR
u koli se kod djece moe pojaviti veza izmeu rezultata kol. Ispitivanja i osjeaja
neuspjeha (npr. ruganje djece) ispitna anksioznost snana reakcija straha izazvana
uvjetovanim podraajima najavom ispitivanja ili ispitivanjem
verbalno uvjetovanje klasino uvjetovanje u kojem glavnu ulogu podraaja ima verbalni
podraaj....
npr. nepoznata osoba nam postane simpatina jer nosi ime neke nama simpatine osobe
(BP ime...BR simpatina osoba......UP nepoznata osoba....UR simpatina
osoba)
to sve utjee na uspostavljenje uvjetovane reakcije?
ako je asocijativna veza izmeu UP i BP prestala nakon uvjetovanja ... mogu je
izostanak UR kao odgovora na UP gaenje (ekstinkcija) uvjetovane reakcije
ugaeni UP-UR moe ponovo brzo postati aktivan ukoliko asocijacija UP/BP postane
ponovno jaka spontani oporavak
generalizacija podraaja javljanje nauene reakcije i kod podraaja koji su slini
originalnom
npr. dijete koje se boji matematike moe reagirati strahom i na fiziku jer se i u tom
predmetu trai raunanje
diskriminacija podraaja ako izostane reakcija na podraaj razliit od originalnog
npr. djeca reagiraju strahom samo na one osobe s kojima su imala neugodno iskustvo
klasino uvjetovanje u razredu:
mnoga djeca doivljavaju vezu izmeu rezultata kolskih ispitivanja i osjeaja
neuspjeha
najava ispitivanja ili samo ispitivanje (uvjetovani podraaji) izazivaju snane reakcije
straha - ispitnu anksioznost
primjer:
Prije - (BP) pokuda nastavnika zbog neuspjeha u rjeavanju zadatka (nelagoda)
- (UP) matem. Zadatak (nema reakcije)
Za vrijeme - (BP+UP) uparivanje situacije pokude/neuspj. i matematikog
zadatka (nelagoda)
Nakon - (UP) matematiki zadatak (nelagoda/anksioznost)
generalizacija u koli uenik koji se naui bojati matematike moe reagirati strahom ina
fiziku (jer se i u tom predmetu trai raunanje); uenik iji je
komentar ismijan na satu povijesti, moe prestati izraavati svoje
miljenje i na satovima drugih nastavnika
diskriminacija u koli uenik pokazuje strah samo na ispitima iz matematike ili daje
svoje miljenje na svim satovima osim na povijesti uoava
razlike meu situacijama i daje razliite odgovore na sline, ali
ne identine podraaje

OPERANTNO UVJETOVANJE

5
 Edukacijska psihologija 1

organizam ui o odnosu podraaja i vlastitog djelovanja; ui predviati odnose izmeu

odreene vrste vlastitog ponaanja i posljedica do kojih to ponaanje dovodi (npr. kada
izae na kiu bez kiobrana, pokisne)
oblik uenja koji ukljuuje manipuliranje posljedicama nakon reakcije tako da se
poveava ili smanjuje vjerojatnost te reakcije
pojam operantno odnosi se na pojam uenja kroz operiranje okolinom

E. Thorndike: zakon efekta vjerojatnost javljanja ponaanja se poveava ako ga prate

pozitivne posljedice, odnosno smanjuje ako ga prate
negativni efekti

Skinner i analiza ponaanja

prouava instrumentalno uvjetovanje na razliite naine najpoznatija je
Skinnerova kutija omoguava eksperimentatoru kontrolu brojnih okolinskih
podraaja te mu dozvoljava nagraivanje ili kanjavanje
definira ponaanje naueno operantnim uvjetovanjem kao voljno i cilju
usmjereno; kontrolirano posljedicama; pojaano nagraivanjem, oslabljeno
kanjavanjem
uvodi pojam potkrepljenja neki je dogaaj potkrepljenje ako njegova pojava nakon
odgovora mijenja vjerojatnost pojavljivanja tog odgovora
Skinner opisuje ponaanje (1) dogaaj koji prethodi - ukljuuje prezentaciju
diskriminativnog podraaja
(2) ponaanje kao odgovor na diskriminativni
podraaj
(3) dogaaj koji slijedi - posljedica naega ponaanja

primjena principa operantnog uvjetovanja radi mijenjanja ponaanja u realnim ivotnim

situacijama naziva se primijenjena analiza ponaanja (modifikacija ponaanja)
manipuliranje posljedicama vri se upotrebom potkrepljenja sve ono to poveava
vjerojatnost ponovnog javljanja reakcije
vrste potkrepljenja:
Potkrepljenje zadano Potkrepljenje uklonjeno

Kazna
Pozitivan Pozitivno potkrepljenje uklanjanjem
potkrepljiva (poveava vjerojatnost (smanjuje vjerojatnost odgovora,
odgovora) Time-out)
Odlino si to napisao! Ne mogu vie tolerirati tvoje prianje,
otii sjesti u zadnju klupu.
Kazna Negativno potkrepljenje
Negativan primjenom (poveava vjerojatnost odgovora)
potkrepljiva (smanjuje vjerojatnost Ako se ne osjea dobro, danas ne
odgovora) treba odgovarati.
Prestani razgovarati.

Pozitivno potkrepljenje - nagrada, meutim posljedice koje djeluju kao pozitivna

potkrepljenja nisu uvijek nagraujua. Nastavnikova pohvala je
efikasno potkrepljenje za veinu djece, ali za dijete kojem nije
stalo do toga to nastavnik misli pohvala ne djeluje
potkrepljujue treba utvrditi to je potkrepljujue za pojedinog

6
 Edukacijska psihologija 1

uenika
- nagrada nije sinonim za pozitivnog potkrepljivaa, ona mu je
slina, ali mora zadovoljavati 3 uvjeta:
(1) posljedica ovisi o ponaanju
(2) ponaanje se javlja s veom vjerojatnosti
(3) ponaanje se javlja s veom vjerojatnosti iskljuivo zato
to posljedica ovisi o ponaanju
- npr. verbalna opomena moe biti pozitivan potkrepljiva, jer
osigurava panju

Negativno potkrepljenje - uklanjanje ili izostanak odreenog neugodnog (averzivnog)

podraaja poveava vjerojatnost da se reakcija ponovno javi.
- npr. uenik mirno sjedi u klupi i time izbjegava nastavnikovo
prozivanje ili opomenu zbog nemira. (uenje izbjegavanjem)

Uklanjanje negativnog podraaja donosi olakanje. Reakcija uklanjanja proizvodi negativno

potkrepljenje. Npr. uenik sanjari tijekom dosadne nastave i time se uklanja iz neugodne
situacije. (uenje uklanjanjem)

razlikujemo primarne i sekundarne potkrepljivae:

Primarni - zadovoljavaju primarne potrebe (glad, e, potreba za sigurnou)
- efikasni su za mijenjanje ponaanja male djece i mentalno zaostalih osoba
(npr. slatkii)
Sekundarni - prethodno neutralni podraaji koji su uparivanjem s potkrepljujuim
podraajima stekli svojstvo potkrepljenja
- u obrazovanju socijalni potkrepljivai
- znaenje - glavnina naega uenja u realnom svijetu pod utjecajem je
sekundarnih potkr.(npr. novac, osmijeh, komplimenti ...)
- SP dobivaju na znaenju kroz klasino uvjetovanje prediktori su
bezuvjetnih podraaja (BP) koji su u asocijativnoj vezi s primarnim potk.
(BR)
- bez SK usmjerili bismo se samo na kratkotrajne odgovore, te ne bismo
nauili sloene obrasce ponaanja
- veina potkrepljivaa koji se primjenjuju u obrazovanju jesu SP (pohvale,
nagrade, ocjene, bodovi...)

planovi potkrepljenja:
odnose se na to kada i koliko esto se reakcija potkrepljuje
2 osnovna tipa:
1. Kontinuirano potkrepljenje se daje iza svake traene reakcije
2. Povremeno (parcijalno) potkrepljenje se daje nakon vie traenih reakcija
- fiksan plan potkrepljenje se daje svaki put iza istog broja traenih reakcija
(fiksno-omjerno) ili u istom vremenskom intervalu (fiksno-
intervalno)
- varijabilni plan varira broj reakcija (varijabilni-omjerni) ili vremenski
razmak (varijabilni-intervalni) nakon kojeg se daje
potkrepljenje
tako se moe koristiti:
a) Fiksni-omjerni plan
- rezultira stabilnim reagiranjem

7
 Edukacijska psihologija 1

- moe biti koriten nakon kontinuiranog, a na kraju potkrepljenje moe biti

postupno izostavljeno
b) Varijabilni-omjerni plan
- osigurava potkrepljenje nakon razliitog broja tonih reakcija i osoba ne zna
kada e dobiti potkrepljenje
- izaziva mnogo vie reakcija nego kontinuirani plan
- ponaanja koja odrava varijabilni plan mnogo se tee gase
- npr. javljanje dizanjem ruke, kockarsko ponaanje
c) Fiksni-intervalni plan
- izaziva pad uestalosti reagiranja neposredno nakon dobivanja potkrepljenja i
pojaano reagiranje kada se pribliava vrijeme potkrepljenja efekt
nazubljenosti
- npr. uenje studenata tijekom semestra i tijekom ispitnih rokova
d) Varijabilni-intervalni plan
- izaziva stabilno i uniformno reagiranje koje traje dugo nakon prestanka
potkrepljivanja......
- npr. nenajavljeni kratki kontrolni radovi potiu uenike na kontinuirano
uenje, ali mogu stvoriti visoku razinu anksioznosti kod uenika

Fiksno Varijabilno

Omjerno Potkrepljenje se daje iza Potkrepljenje se daje

istog broja traenih reakcija.nakon razliitog broja
tonih reakcija.
Intervalno Potkrepljenje se daje Varira se vremenski
nakon istog vremenskog razmaka. razmak nakon kojeg se
daje potkrepljenje.

RASPOREDI POTKREPLJENJA

eliminacija reakcije:
1) gaenje - najee se javlja kod klasinog uvjetovanja kada nema bezuvjetnog
podraaja
- ponekad se moe javiti nenamjerno
- najprimjereniji nain uklanjanja nepoeljnih reakcija
- izostavljanjem potkrepljenja postupno se smanjuje uestalost javljanja
reakcije i dolazi do gaenja
- npr. ometajua ponaanja u razredu koja nastavnik potkrepljuje nenamjernim
ili namjernim obraanjem panje najbolji nain uklanjanja takvih
nepoeljnih oblika ponaanja je nereagiranje koje u poetku povea
uestalost ponaanja, a kasnije ga postupno ugasi
Otpornost na gaenje
- ponaanje naueno kroz diskontinuirani (varijabilni) obrazac potkrepljenja
otpornije je na gaenje nego ono koje je konzistentnije nagraivano
- to je vii omjer zadavanja potkrepljenja, vea je otpornost na gaenje
2) kanjavanje - uklanjanje nepoeljnih oblika ponaanja
- u najboljem sluaju kazne su tek privremeno djelotvorne i obino
spreavaju nepoeljno ponaanje samo u prisutsvu onoga koji kanjava
- uinkovitost:

8
 Edukacijska psihologija 1

vrijeme zadavanja za vrijeme ili neposredno nakon nepoeljnog

ponaanja
dosljednost primjena svaki puta kada se javi nepoeljno ponaanje
intenzitet ne preslaba/prejaka kazna; najgora kombinacija je
postupno pojaavanje kazne (navikavanje)
vano je kod kanjavanja ponuditi novo, poeljno ponaanje i
pozitivno ga potkrijepiti tj. osigurati razvoj nekog drugog ponaanja
- negativni aspekti frustriranost, anksioznost, izbjegavanje ili odgoda
neugode (npr. uenik kojeg roditelj pretjerano kanjava zbog loe
ocjene, moe lagati roditelju ili poeti izbjegavati kolu),
poveana agresivnost (kao odgovor na frustraciju), ishod moe
biti suprotan od eljenog; uestalost nepoeljnog ponaanja moe
se ak poveati, osoba koja kanjava moe stei osobine
negativnog podraaja, mogua je generalizacija negativnih
osobina na podraaje koji su u dodiru s osobom koja kanjava
(npr. predmet, kolu)

3) time out postupak se koristi za uskraivanje potkrepljenja na neko vrijeme

4) averzivna stimulacija se koristi kod samopovrijeivanja autistine i mentalno
retardirane djece.....Kod 40% djece ne djeluje potkrepljenje.
Npr. ako dijete lupa glavom o zid moe ga se vezati, davati
elektro-okove... Stoga se ovdje javljaju velike etike dileme.

upravljanje kontingentnou:
Kontingentno potkrepljenje potkrepljenje ovisi o odreenim uvjetima...
Potkrepljenje se daje samo ako je uvjet zadovoljen
(ako..onda.....dobit e kola, ako pojede povre)
Premackov princip aktivnost koju dijete preferira moe biti potkrepljenje za manje
preferiranu aktivnost....npr. rijeimo ove zadatke pa emo se
ii van igrati....za kontrolu ponaanja razreda u kojem djeca
iskazuju mnogo ometajueg ponaanja (sjednite i pogledajte
plou...sada skaite i viite)
Ugovaranje kontingentnosti dogovor o kontingentnosti potkrepljenja moe se
napraviti u pisanoj formi....izgleda poput pravog
ugovora.
Ekonomija etona (etoniranje) upotreba etona kao simbolikog
potkrepljenja..... etoni koji se daju prema unaprijed
dogovorenim uvjetima povremeno se mogu mijenjati za
razliite stvari ili aktivnosti koje djeca preferiraju...npr. kod
treninga djece s tekoama u itanju

mijenjanje sloenih oblika ponaanja:

1) Oblikovanje potkrepljuje se uspjeno pribliavanje ciljnom ponaanju....standardi za
potkrepljivanje se postupno poveavaju to je ponaanje blie
ciljnom......Najlake se oblikuju ponaanja koja se mogu kvantificirati
po uestalosti, snazi, trajanju.
Pri planiranju oblikovanja treba tono znati to je poeljno ponaanje
da bi se mogli odrediti koraci do ciljnoga ponaanja. Takoer, treba
znati to je uenik u stanju izvesti da bi se znalo od kuda poeti i da bi
se odredila veliina pomaka koji se potkrepljuju. Ako su pomaci
premali, nepotrebno gubimo vrijeme, a ako su preveliki, uenik e

9
 Edukacijska psihologija 1

izgubiti motivaciju jer nee doivjeti potkrepljenje. Prije nego to se

poveaju zahtjevi za dobivanje potkrepljenja, treba biti siguran da je
prethodni cilj postignut.

2) Nizanje (ulanavanje) ponaanja se mogu podijeliti u sekvence odgovora

(lance), u kojih je vaan redoslijed tih sekvenci....potkrepljen je
tek zadnji lan lanca, ali ponaanje se ipak odvija jer podraaj
koji prethodi potkrepljenju postaje diskriminativan podraaj koji
i sam moe biti potkrepljenje.....npr. niz reakcija za upaliti auto,
a potkrepljenje kad auto krene Uvjet za nizanje je prethodno
poznavanje svih elemenata niza koje treba povezati. Nizanje
unaprijed, unazad ili kombinacijom oba smjera.....nizanje
unatrag - npr. uenje dugoga dijeljenja... nizanje unaprijed
kada je svaki element u nizu jednako vaan kao i prvi npr.
uenje stihova... kombiniranje kod uenja sloenih vjetina
koje sadre lake i teke elemente npr. uenje sviranja pjesme na
muzikom instrumentu

potkrepljenje i kazne u koli

Potkrepljenje treba biti jasno povezano s ponaanjem; uitelj treba jasno rei zato je dijete
nagraeno, njegov izraz lica i glas trebaju biti primjereni situaciji
Potkrepljivai trebaju biti primjereno odabrani i njihova vrijednost se ne smije umanjivati
bezrazlonom upotrebom; uenici mogu sami smisliti potkrepljenje ili ga odabrati s menija
nagrada
Kada nagraivati ponaanje? Prema istraivanjima, potkrepljivanje nezainteresiranih uenika
rezultira boljim uratkom i poveanjem interesa, dok potkrepljivanje uenika koji ve jesu
zainteresirani za sadraj, moe dovesti do gubitka interesa
Kako uenici interpretiraju doivljeno pozitivno potkrepljenje:
kada ga tumae kao znak svog napredovanja u podruju, dolazi do daljnjeg napretka i
poveanja motivacije
ako je potkrepljena aktivnost samo put do nagrade, potkrepljenje moe dovesti do
opadanja interesa za samu aktivnost

Potkrepljenja jesu dobra za poticanje poeljnih ponaanja, ali vjerojatno nee u

potpunosti ukinuti neeljena ponaanja
Kazne kao to su opomene djelotvornije su ako ih uitelj izrie tiho ueniku, a ne pred
cijelim razredom (glasnu opomenu uenik moe doivjeti kao potkrepljenje)
Primjedba ili opomena treba se odnositi na ueniko ponaanje, a ne na njegovu linost;
u ljutnji smo skloni generalizirati primjedbu na osobu umjesto na ono to je uinila
(Ovo nisi paljivo obavila umjesto Stvarno si nemarna )
Ponaanja imaju svoju cijenu koju uenici trebaju znati; kanjavanje mora ovisiti o
ponaanju i treba ga primjenjivati dosljedno, a ne sukladno trenutnom raspoloenju
uitelja
Potkrepljenje i kazne u koli
Kazna treba biti primjerena ponaanju, ne smije ovisiti o tome koliko je uenik
simpatian uitelju
Domaa zadaa ne smije biti kazna; ako kanjavamo domaom zadaom, ona gubi svoj
smisao, a to je utvrivanje novog znanja ili vjetina, sljedei put e uenici zadau, bez
obzira na njezin cilj, doivjeti kao kaznu

SOCIJALNO-KOGNITIVNA TEORIJA (teorija modeliranja)

osim ponaanja ukljuuje i kognitivne procese koji su u osnovi promjena u ponaanju
objedinjuje elemente bihevioristikih i kognitivnih teorija

10
 Edukacijska psihologija 1

modeliranje, samodjelotvornost, samoregulacija

tvorac ove teorije je Albert Bandura (1986.) originalno nazvana teorija opservacijskog
uenja (Bandura i Walters, 1963) potom teorija socijalnog uenja potom socijalno-
kognitivna teorija (jer socijalno uenje posreduju kognitivni procesi)
reciproni determinizam PONAANJE = f (Linost, Okolina)
pretpostavke:
I. Ljudi mogu uiti opaajui druge
Primjer: Porazgovarajte u paru o tome to je sve mogue nauiti opaajui druge
II. Uenje je internalni proces koji moe i ne mora mijenjati ponaanje
Primjer: esto uimo sadraje s medija poput TV-a koji ni na koji nain ne utjeu na
nae ponaanje; neto znamo, ali to ne inimo
III. Ponaanje je usmjereno prema odreenim ciljevima
Primjer: Zato studirate? Koji su to ciljevi u ijem e vam dostizanju studiranje
pomoi?
IV. Ponaanje moe postati samoregulirano
Samoregulirano ponaanje - ponaanje koje pojedinac sam zapoinje, nadgleda i
evaluira kako bi dostigao vlastite ciljeve
Bihevioristi vjeruju da se uenje ljudima dogodi i da ga kontroliraju vanjski
podraaji i standardi.
Socijalno-kognitivni teoretiari vjeruju da ljudi postavljaju vlastite ciljeve i
standarde, te da mogu nauiti kontrolirati svoje uenje i ponaanje
V. Potkrepljenje i kazna mogu imati izravne, ali i neizravne uinke na ponaanje
Primjer: Oekivanja stvorena na temelju prijanjeg iskustva s potkrepljenjem mogu
utjecati na ponaanje vie od aktualnih potkrepljenja
Objanjenje: Vjerovanja utjeu na efekte potkrepljivaa
velik dio naeg znanja stjee se modeliranjem koje se dogaa kroz kognitivne procese za
vrijeme izloenosti modeliranom dogaaju, prije izvoenja bilo koje reakcije i ne zahtijeva
nuno ekstrinzino potkrepljenje
uenje modeliranjem ukljuuje opaanje nekog modela moe slijediti izvoenje istog
ili slinog ponaanja
model moe biti osoba ili neki reprezentacijski uzorak reakcija npr. verbalna uputa za
ponaanje
blisko je:
Imitacija oponaanje ponaanja, naglasak je na kopiranju ponaanja i nije nuno
razumijevanje (npr. psovanje kod djece) modeliranje usvajanje postavki i
pravila za generiranje ponaanja odgovarajueg za razliite situacije, i
ukljuuje proces psiholokog usporeivanja postavki s ishodima izvoenja
Identifikacija inkorporacija cijelog uzorka ponaanja koji odraava linost modela
modeliranje uenje s razumijevanjem, te nije nuno da doe do
identifikacije poto je za identifikaciju tipino da osoba zakljui da je
slina nekome po svim obrascima.
osnovni efekti modeliranja:
Bandura ovo pokazuje na tzv. Eksperiment s Bobo lutkom Ispitivanje
modeliranja agresivnog ponaanja na uzorku djece predkolske dobi (3 do 6 godina)
Efekt uenja opaanjem - stjecanje novih reakcija kroz opaanje ponaanja modela
Facilitacijski efekt javljanje reakcija koje nisu nove, nego idu u istu skupinu
ponaanja kao i opaano ponaanje
(djeca su prije opaala agresivne modele)

11
 Edukacijska psihologija 1

Inhibitorni i dezinhibitorni efekt:

jaanje ili slabljenje ponaanja koja su prethodno nauena

najjai kad opaa vidi posljedice ponaanja modela tada govorimo o
VIKARIJSKOM (posredno) UVJETOVANJU
posljedice ponaanja utjeu na to hoe li opaa kasnije izvesti naueno ponaanje
ako je model doivio negativne posljedice za ponaanje inhibicija kod opaaa
ako je model doivio pozitivne posljedice dezinhibicija
oekivane posljedice utjeu na izvoenje opaanoga ponaanja, a ne na stjecanje
ponaanja izvoenje nije nuno kao potvrda uenja
temelji se na procjeni vjerojatnih posljedica ponaanja; informacijama o
mogunostima izvoenja (procjena opaaa o vlastitim sposobnostima; percepcija o
posljedicama modeliranog ponaanja; zakljuci hoe li doi do eljenog ponaanja ako
se sami angairaju u takvim aktivnostima)

faze uenja modeliranjem SUBPROCESI MODELIRANJA:

1. PROCES PANJE
uenje zapoinje obraanjem panje i tonom percepcijom relevantnih aspekata
modelirane aktivnosti
selektivnost panje ovisi o:
Znaajkama aktivnosti panju e privui istaknuti dijelovi aktivnosti i oni
koji se razlikuju od ostalih dijelova
Znaajkama panje individualne razlike opaaa
Funkcionalnoj vrijednosti aktivnosti panju privlae oni oblici ponaanja
koji vode poeljnim ishodima
Atraktivnosti modela panju privlae modeli koji su slini opaau, koji
imaju bolji status, i koji su poznatiji opaau (visoki
status, kompetentnost i strunost, slinost opaau,
privlanost, popularnost, dostupnost)

2. PROCES RETENCIJE ZADRAVANJE (PAMENJE)

opaeno treba nauiti ovi procesi vezani su uz upamivanje aktivna
transformacija i restrukturiranje informacija o dogaajima
- npr. proces simbolizacije osjetne informacije se transformiraju u simbole
ovi simboli su korisni kao vodii za generiranje aktivnosti i moraju biti tono
upueni

3. PROCES IZVOENJA ILI REPRODUKCIJE

samim gledanjem izvoenja sloene aktivnosti neemo nauiti izvoditi samu
aktivnosti, ve je nuno izvoenje
potrebno nadgledati vlastito izvoenje da bi se dobila povratna informacija
ona je vana zbog eventualnog korigiranja simbolinog vodia za akciju koji je
stvoren u fazi retencije (temelji se na korektivnom modeliranju)
npr. kaemo djetetu da lake pritie olovkom na papir proces korigiranog
usklaivanja izvoenja i simbolikog vodia = proces usklaivanja postavki
osnovni mehanizam uenja opaanjem

4. MOTIVACIJSKI PROCES

12
 Edukacijska psihologija 1

pri uenju opaanjem treba razlikovati uenje od izvoenja nauena

aktivnost ne mora se izvoditi
da li e se to izvesti ovisi o vrijednosti i posljedicama (direktne, posredne,
samoproducirane) te aktivnosti, o pozitivnom potkrepljenju ili kazni
sve to ovisi i o uvjerenosti u vlastitu sposobnost da se to izvede
na temelju infor. steenih kroz direktno i vikarijsko iskustvo ljudi formiraju
koncepciju o sebi svijetu oko sebe i tako predviaju to e se eventualno desiti

oblici modeliranja:
1) mentorstvo
2) samoregulacija ponaanja
primjena principa modeliranja na sebi (samopohvaljivanje i samokanjavanje)
glavne komponente samoregulacije:
1) samonadgledanje ine ga nadgledanje i biljeenje rezultata javlja se
reaktivni efekt koji kae da su promjene u ponaanju kao
posljedica samog opaanja i biljeenja.
2) samoevaluacija - odreivanje adekvatnosti izvoenja usporedbom rezultata
- samonadgledanja s nekim standardom, procjena izvoenja

3) samopotkrepljivanje - daje osjeaj zadovoljstva ili nezadovoljstva svojim

ponaanjem
- npr. uenik sebi moe dodjeljivati bodove, privilegije
ili pozitivne kognicije
4) samoupuivanje primjena odreenih uputa, pravila ili strategija s ciljem
rjeavanja problema otvoreno ili prikriveno.

Model treninga samoregulacije (Meichenbaum i Goodman)

- govori o tome da se kontrola postepeno provodi s vanjske na unutarnju kontrolu.
- koraci su:
1) uitelj izvodi zadatak uz glasan komentar ueniku koji opaa
2) uenik izvodi zadatak dok uitelj daje glasne upute
3) uenik izvodi zadatak i sam si daje glasne upute
4) uenik izvodi zadatak i sam si daje tihe upute
5) uenik izvodi zadatak i daje si upute u sebi
- cilj : promjena uenikovih misli i rjeavanja specifinih problema kada je
promijenjeno miljenje mijenja se i ponaanje rjeavanja problema
samoevaluacija samopotkrepljenje ili samokanjavanje jaanje
ili slabljenje ciljnog ponaanja

modeliranje i pouavanje:
uenici puno ue kroz opaanje nastavnika i ostalih uenika
uenje modeliranjem koristi se pri usvajanju razliitih kognitivnih vjetina npr.
strategije rjeavanja matematikih problema, ujednaavanje kemijskih jednadbi,
nastavnici mogu modelirati pozitivne stavove prema sadrajima koje pouavaju
osim intelektualnih, opaanjem se ue i socijalna ponaanja npr. kontrola
izraavanja emocija u konfliktima, iskazivanje uvaavanja i zanimanja za druge,
pozorno sluanje,..
usvajanje poeljnih ponaanja kroz vikarijska iskustva pohvale i kazne
mentorstvo osigurava kontinuirano uenje modeliranjem kroz dui period

13
 Edukacijska psihologija 1

PITANJA ZA ISPIT, KOLOKVIJ (1)

1. Opservacijsko uenje (i vrste)

2. Klasino uvjetovanje
3. Operantno uvjetovanje
4. Da li primjer za pozitivno potkrepljenje?
Melita je uila itati izgovarajui zvukove povezane sa slovima abecede kada bi joj
majka pokazala slovo. Kad bi Melita tono proitala slovo, majka bi je pohvalila. Melita
je jako voljela pohvalu.
NE (nije poveana uestalost ponaanja)
Uiteljica Lovri je znala da njezin razred jako voli izlete pa je svaki dan nakon nastave
stavljala oznaku na plou. Kada bi se na ploi skupilo 30 oznaka, uenici su ili na izlet.
Uiteljica je primijetila da uenici tonije odgovaraju na pitanja tijekom nastave i bila je
zadovoljna rezultatima.
NE (dogaaj nije slijedio konkretno ponaanje ne postoji pogodbeni
odnos)
Dva biheviorista su radila sa pacijenticom koja je bila smjetena u psihijatrijskoj bolnici.
Pokuavali su nauiti medicinske sestre da smanje pacijentiin psihotini govor.
Tijekom lijeenja dogodio se problem. Socijalni radnik koji nije bio ukljuen u tretman,
naao se u bolnici i razgovarao s pacijenticom, obraajui panju na nju za vrijeme
psihotinog govora. Kao rezultat njegove panje, pacijentica je ee drala svoje
psihotine govore.
DA
Dr. Mori je radio s djeakom s fiziim invaliditetom koji je radio malo pokreta i nije
govorio nakon prometne nesree koju je doivio. Dr. Mori je poeo priati s djeakom
svaki dan kao dio terapijskog procesa. U poetku, djeak se smijeio oko dva puta na
dan, no kao rezultat doktorove panje poeo se smijeiti svakih par minuta.
NE (dogaaj nije slijedio konkretno ponaanje ne postoji pogodbeni
odnos)
5. Da li primjer za pozitivno potkrepljenje i objasni
Sven i Hrvoje su dva mentalno zaostala djeaka koji se rijetko smijee drugim ljudima.
Dr. Horvat koristio je postupak u kojem bi ih vodio u etnje i ako bi se nasmijeili
prolaznicima dao bi im bombone. Kao rezultat ovog postupka Sven i Hrvoje su se
smijeili puno ee nego prije.
U situaciji b nema poveanja uestalosti ponaanja
b)Petra je bila gospoa od 67 godina koja zbog modanog udara nije mogla koristiti
lijevu podlakticu jer nije mogla saviti lakat. Kako bi se rijeio ovaj problem, istraiva je
konstruirao mjera koji je pokazivao bodove koje je Petra osvajala savijajui lakat za 5
stupnjeva. Nakon terapije mogla je zamijeniti bodove za novac. Kao rezultat, Petra je
ee savijala lakat, a nakon 19 terapija mogla ga je saviti cak 70 stupnjeva.
U situaciji a radi se o negativnom potkrepljenju

POZITIVNO POTKREPLJENJE
Primjer 1.
Pozitivno potkrepljivanje tonih odgovora u ispitivanju znanja
Uitelj je uveo tjedno ispitivanje znanja uenika.

14
 Edukacijska psihologija 1

Postupak: Kako je u prvom tjednu postotak tonih odgovora bio nizak, poeo je
pohvaljivati one uenike koji su ispravno odgovarali na postavljena pitanja.
Posljedica: Poveanje postotka tonih odgovora uenika u ispitivanjima znanja u
narednim tjednima.

Kada je tono odgovaranje pozitivno potkrepljeno?

Posljedica ovisi o ponaanju:
pohvala je povezana s ponaanjem tj. ispravno odgovaranje:
ako je odgovor toan, primijeni se pohvala; ako odgovor nije toan, nema pohvale
Raste uestalost poeljnog ponaanja:
poveava se postotak tonih odgovora
Ponaanje se javlja s veom vjerojatnosti iskljuivo stoga to posljedica ovisi o
ponaanju:
vei postotak tonih odgovora ovisi o odnosu izmeu tonog odgovaranja i pohvale

Primjer 2.
Pozitivno potkrepljenje kooperativne igre
Marta je 5.godinjakinja i polazi djeji vrti. Rijetko se igra zajedno s drugom
dijecom na konstruktivan nain.
Postupak: Teta ju u vrtiu pohvaljuje i divi joj se svaki put kada se konstruktivno igra
s drugom djecom.
Posljedica: Djevojica se ee konstruktivno igra s drugom djecom.
Nije primjer pozitivnog potkrepljenja ako teta poinje ee openito hvaliti
djevojicu i diviti joj se. Kao posljedica toga Marta se ee poinje konstruktivno
igrati.

Kada je igra pozitivno potkrepljena?

Pohvala i divljenje javljaju se u zavisnosti od poeljnog ponaanja (postoji veza
izmeu igre i pohvale)
Uestalost konstruktivne igre raste
Porast uestalosti konstruktivne igre izravno se vezuje uz odnos igre i pohvale.

Primjer 3.
Pozitivno potkrepljenje nepoeljnog ponaanja
U razredu se ispituju uinci ponaanja nastavnika na ponaanje uenika.
Postupak: Nastavnik kritizira nepoeljno (ometajue) ponaanje uenika u razredu
kada se ono pojavi.
Posljedica: Uenik poveava uestalost nepoeljnog ponaanja.
Nije primjer pozitivnog potkrepljenja ako uenik smanji razinu nepoeljnog
ponaanja. Tada nije rije o pozitivnom potkrepljenju ve o kazni, jer ponaanje slabi
kritika nastavnika zapravo je kazna za uenika.

Moe li kritika nastavnika biti pozitivno potkrepljenje za nepoeljno ponaanje?

Postoji povezanost izmeu neodobravanja (kritike) nastavnika i nepoeljnog
ponaanja neodobravanje poveava uestalost ponaanja
Podraaj i dogaaji koji se ine negativni, nepoeljni ili ak bolni mogu djelovati kao
pozitivni potkrepljivai pojaavati ponaanje

15
 Edukacijska psihologija 1

NEGATIVNO POTKREPLJENJE
Laboratorijski mi kojega stavljaju u kavez dobiva blagi elektrook. ok je negativan
podraaj za mia. Mi pritie polugu i ok prestaje. Mi dobiva drugi ok, ponovno
pritie polugu, ok ponovo prestaje.
Ponaanje pritiskanja poluge je pojaano jer je njegova posljedica zaustavljanje oka
za mia.
Negativno potkrepljenje = uklanjanje negativnog/averzivnog podraaja (oka), ali
posljedica je pojaavanje ponaanja (pritiskanje poluge).

Primjer negativnog potkrepljenja (nastavak)

Guva u prometu nepovoljna je situacija za sve nas. Ukoliko ustanemo i krenemo
ranije od kue vjerojatno emo izbjei guvu. Uinimo to i sljedei dan i ponovno
izbjegnemo guvu.
Ponaanje ranijeg izlaska iz stana je pojaano jer je njegova posljedica izbjegavanje
prometne guve.
Negativno potkrepljenje = uklanjanje podraaja (jutarnje guve u prometu), ali
posljedica je pojaavanje ponaanja (ranije ustajanje).

Primjer negativnog potkrepljenja (nastavak)

Uenik ispravi negativnu ocjenu, pa mu je opet dozvoljen izlazak vikendom -
uklanjanje iz
neugodne situacije ili
uenik se spremi za ispitivanje kako ne bi izgubio pravo na izlazak vikendom -
izbjegavanje
dolaska u neugodnu situaciju
Uenik mirnim sjedenjem u klupi izbjegava nastavnikovo prozivanje ili opomenu

Primjer negativnog potkrepljenja (nastavak)

Sanjarenje za vrijeme dosadne nastave
Ispriavanje boleu da se ne moe odgovarati izbjegavanje loe ocjene
Najava ispitivanja je diskriminativan podraaj za reakciju kolskog markiranja kojim
se izbjegava loa ocjena

16
 Edukacijska psihologija 1

1. KOLOKVIJ 2008./2009.

1. Djevojica je pala kada je preskakala preko kozlia na satu tjelesnog odgoja. Sad im vidi
kozli osjea strah. Uvjetovani podraaj je u ovom sluaju:
a) sat tjelesnoga
b) strah
c) kozli
d) pad
2. Kad bi djevojica iz prethodnog primjera osjeala strah kad bi vidjela bilo koju gimnastiki
spravu, do koje bi pojave dolo?
a) negativnog potkrepljenja
b) generalizacije podraaja
c) gaenja uvjetovane reakcije
d) spontanog oporavka
3. Uenik je pokvario eludac kolskom marendom. Sada im se marenda donese u razred,
uenik osjea muninu. U ovom primjeru munina je:
a) uvjetovana reakcija
b) bezuvjetna reakcija
c) kazna
d) uvjetovani podraaj

4. Uitelj iz matematike svakog drugog dana daje peticu uenicima koji su taj dan tono rjeili
zadatak. Tono rjeavanje potkrepljuje se putem:
a) varijabilno-intervalnog plana potkrepljenja
b) varijabilno-omjernog plana potkrepljenja
c) fiksno-intervalnog plana potkrepljenja
d) fiksno-omjernog plana potkrepljenja

5. ega se NE BI trebalo drati kod pouavanja novih zadataka:

a) u ranoj fazi uenja treba se drati fiksnog plana potkrepljenja
b) kasnije treba uvesti varijabilni plan potkrepljenja
c) potkrepljenje treba davati s odreenom odgodom
d) treba potkrepljivati samo poeljno ponaanje

6. Nastavnik je odluio one uenike koji su najbolje rijeili zadatak nagraditi na nain da mu
pomau u ispravljanju drugih zadaa. Ovakav primjer nagraivanja nazivamo:
a) negativno potkrepljenje
b) ugovor o kontigentnosti
c) oblikovanje
d) Premackov princip

17
 Edukacijska psihologija 1

7. to od sljedeeg NE spada u nepoeljne efekte averzivne stimulacije:

a) kazna moe dovesti do toga da osoba koja kanjava stekne osobine
pozitivnog podraaja
b) kanjavanje moe dovesti do toga da se averzija generalizira
c) kanjavanje moe dovesti do toga da kanjena osoba usvoji obrasce agresivnog
ponaanja
d) kanjavanje moe dovesti do toga da se kanjena osoba ponaa povueno i
anksiozno

8. Kako se u okviru modeliranja naziva smanjenje vjerojatnosti da e opaa uiniti istu reakciju
nakon opaanja modelirane reakcije i negativne posljedice te reakcije:
a) efekt simbolizacije
b) efekt dezinhibicije
c) kontraimitacija
d) efekt inhibicije

9. to je u osnovi pretpostavke da se samoregulacija moe provoditi putem samoupuivanja:

a) unutarnji govor utjee na kognicije i samopotovanje
b) procesiranje informacija je fleksibilno
c) samonadgledanje moe promjeniti ponaanje
d) ljudi su u stanju procjeniti posljedice vlastitog ponaanja

10. Promjene u ponaanju koje se javljaju kao posljedice samog opaanja i biljeenja nazivamo:
a) efekt opaanja i biljeenja
b) reaktivni efekt
c) efekt samonadgledanja
d) efekt reaktivnosti

Ilustriraju li primjeri u sljedeim zadacima operantno uvjetovanje?

Ako da, navedite za svakog o kakvoj se vrsti potkrepljenja ili kazne radi
(pozitivno ili negativno, kazna I ili II). Takoer, podcrtajte u svakom zadatku
ponaanje koje se potkrepljuje/kanjava.
Ako se ne radi o operantnom uvjetovanju, napiite zbog ega!

11. Uitelj je pohvalio uenika svaki put kad je tono rjeio zadatak. Uenik je zbog toga sretan.
Nema uvjetovanja.
12. Uenik je povremeno bockao olovkom uenicu u klupi ispred sebe. Nakon to ga je uiteljica
poela upozoravati da prestane, uenik je sve ee bockao uenicu. Pozitivno potkrepljenje.
13. Kako bi potaknula pisanje eseja u slobodno vrijeme, nastavnica hrvatskog je uenicima
obeala da nee ispitivati one uenike koji su taj dan predali esej. Uenici su poeli ee
predavati eseje. Negativno potkrepljenje.
14. Uenika su stariji kolege maltretirali za vrijeme kolskog odmora. Sad on osjea strah kad
zazvoni zvono koje najavljuje odmor. Radi se o klasinom uvjetovanju, a ne operantnom.
15. Na kraju semestra uitelj je svim uenicima koji su imali vie od 5 neopravdanih sati zabranio
odlazak na kolski izlet. U sljedeem semestru uenici su imali manji broj neopravdanih sati.
Kazna II time out.

Kratko odgovorite na sljedea pitanja.

16. to je modifikacija ponaanja (primjenjena analiza ponaanja)? Kratko opiite njene faze.
17. Navedite modifikaije ponaanja proizale iz klasinog uvjetovanja.

18
 Edukacijska psihologija 1

18. Koji se praktini problemi mogu javiti kod modifikacije ponaanja?

19. to je ugovaranje kontigentnosti? Navedite barem 5 savjeta kako uinkovito ugovarati
kontigentno potkrepljenje.
20. Koje su prednosti ekonomije etona?
21. to je cijena reakcije?
22. O emu sve ovisi hoemo li izvesti ponaanje koje smo opaali (i nauili)?
23. Na koje naine mentor moe poticati uenika, odnosno to uenik moe usvojiti od
mentora?
24. Opiite proces voenog razvijanja samoregulcije.
25. Na koje sve naine uvjerenja o samoefikasnosti utjeu na funkcioniranje osobe?
26. Objasnite temeljne principe uenja operantnim uvjetovanjem.
27. Definirajte potkrepljenje i opiite osnovne rasporede potkrepljenja.
28. Objasnite razliku izmeu kazne i negativnog potkrepljenja. Navedite primjere.
29. Navedite karakteristike uinkovite kazne.
30. Navedite primjer pozitivnog pokrepljenja nepoeljnog ponaanja.

31. Mehanizmom klasinog uvjetovanja objasnite strah od zubara

BP vaenje zuba....BR bol
UP odlazak zubaru.....UR - bol

32. to sve nastavnik moe uiniti da bi kolsku situaciju oslobodio bezuvjetnih podraaja
opasnosti i ugoenosti?
Uparivanje s bezuvjetnim podraajima koji izazivaju negativne emocionalne reakcije se
dogaa bez svjesnosti uenika. Zato dijete ne moe razumijeti zato se osjea neugodno i
uplaeno i teko moe sam otkloniti svoj strah.
Nastavnik treba preispitati kolsku okolinu i atmosferu da bi utvrdio BP koji izazivaju
nelagodu i strah i prevenirati uenej nepoeljnih reakcija, a isto tako pomoi uenicima da
ugase nauene negativne emocionalne reakcije.

33. Nabrojte neke sadraje koje djeca mogu nauiti samo dodirom!
U koli....dril viestruko doslovno ponavljanje sadraja Dril je dosadan i zato ga djeca
odbijaju, ali neke sadraje djeca ne mogu nauiti drugaije nego ponavljanjem podraaja, npr.
uenje tablice mnoenja, abecede, deklinacija, padea...

34. Navedite primjere kako negativni naini izraavanja panje imaju funkciju pozitivnog
potkrepljenja!
- kad uenik ometa nastavu elei biti u centru panje
- nastavnik ga opominje i time je panja usmjerena na uenika (umjesto eljene kazne
pozitivno potkrepljenje)

35. Kada je uputno koristiti kontinuirano potkrepljenje?

- kad se poinje s potkrepljivanjem za mijenjanje nekog ponaanja ???

36. Kako planirati potkrepljenje da bi se potaknulo uenike na kontinuirano uenje, a izbjeglo

visoku razinu anksioznosti?
Nenajavljeni kratki kontrolni radovi potiu uenike na kontinuirano uenje, ali mogu
stvoriti visoku razinu anksioznosti kod uenika...pa zato najavljivati kratke provjere
znanja tijekom godine, uz velike kontrolne radove

37. Navedite kada je opravdano koristiti kaznu u obliku negativne stimulacije.

19
 Edukacijska psihologija 1

- kad je ponaanje ugroavajue za socijalni ivot i druge npr. noenje noa u kolu,
paljenje ibica...

38. Zato je pismeno ugovaranje kontingentnosti efikasnije od usmenog obvezivanja?

- jer je formalnije i ozbiljnije...ako neto usmeno ugovorimo, to moemo brzo zaboraviti pa
moe doi do nesporazuma izmeu strana

39. Kako se moe upotrijebiti oblikovanje za uklanjanje separacijskoga straha i odbijanja odlaska
u kolu?
- podijeliti na zahtjeve koji e izazvati potkrepljenje....npr. oblaenje za kolu i spremanje
torbe....odlazak ispred kue i ekanje autobusa za kolu, ali ne ulaenje u
autobus.....ulazak u autobus i dolazak ispred kole, ali ne ulaenje u kolu.....ulazak u
kolu, ali ne mora otii na nastavu....odlazak na nastavu, ali ne mora sudjelovati u nastavi i
nitko ga nee nita pitati.....sudjelovanje u nastavi ako eli, ako ne eli nitko ga nee nita
pitati....i dijete je ozdravilo

40. Objasnite kako procjena vlastitih sposobnosti izvoenja opaanog ponaanja utjee na odluku
treba li opaano ponaanje izvesti.
- ako mislimo da nismo sposobni onda neemo izvoditi opaeno ponaanje

41. Navedite aktivnosti za ije se izvoenje moemo pripremiti mentalnim uvjebavanjem prije
situacije primjene.
- kuhanje, pri rjeavanju zadataka

42. U emu se razlikuje shvaanje potkrepljenja u teoriji operantnog uvjetovanja i teoriji

modeliranja?
- potkrepljenje ili kazna za poveanje ili smanjenje uestalosti reakcije (operantno
uvjetovanje)....ponaanje postoji i treba se nastaviti ili prestati javljati
- potkrepljenje ili kazna odreuju hoe ili naueno ponaanje biti izvedeno ili nee (teorija
modeliranja)...ponaanje jo ne postoji

20