Temeljni pojmovi didaktike

Didaktika
Ishodi seminara

 definirati pojam didaktike

 spoznati predmet didaktike
 spoznati temeljne didaktičke pojmove
 definirati temeljne pojmove didaktike
 razlikovati temeljne didaktičke pojmove
 spoznati odnos između temeljnih didaktičkih pojmova
 spoznati elemente odgojno-obrazovnog procesa
 spoznati različite tipove nastave
 spoznati specifičnosti pojedinih nastavnih procesa
Didaktika

 DIDAKTIKA posebna pedagoška disciplina koja

proučava bitne probleme odgoja i obrazovanja u
procesima nastave i učenja (i drugim situacijama
edukacijskih procesa)

 DIDAKTIKA proučava opće zakonitosti nastave i

učenja, ali i drugih oblika učenja i obrazovanja izvan
nastave

 DIDAKTIKA se bavi teorijom odgojno-obrazovnog

procesa
Didaktika

SOCIO-KULTURNE ANTROPOLOŠKO-PSIHOLOŠKE
PRETPOSTAVKE PRETPOSTAVKE

CILJEVI SADRŽAJI

METODE MEDIJI

SOCIO-KULTURNE ANTROPOLOŠKO-PSIHOLOŠKE
POSLJEDICE POSLJEDICE
Odnos didaktike, pedagogije
i metodika
PEDAGOGIJA

DIDAKTIKA

METODIKA ODGOJA METODIKA OBRAZOVANJA

m. m. znanstvenog,
humanističkog, umjetničkog,
socijalnog, radno-tjelesnog
egzistencijalnog obrazovanja
odgoja

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
Temeljni pojmovi didaktike

 Proizlaze iz samog predmeta didaktike

ODGOJ
 OBRAZOVANJE
 UČENJE
 POUČAVANJE
 NASTAVA
Odgoj

 ODGOJ predstavlja proces formiranja i

samoformiranja ličnosti u određenim uvjetima i pod
utjecajem određenog niza činitelja koji proizlaze iz
psihostrukture ličnosti, karakteristika, potencijala i
socio-kulturalnih uvjeta

 proces formiranja predstavljao bi neku vrstu

manipulacije
 nije moguć bez aktivnosti odgajanika
Obrazovanje 1/5

 OBRAZOVANJE (u užem smislu) predstavlja proces

prenošenja, usvajanja i stjecanja sustava znanja,
vještina i navika

 OBRAZOVANJE (u širem smislu) predstavlja proces

razvoja sposobnosti, formiranja stavova i sustava
vrijednosti. Obrazovanje predstavlja proces razvoja
voljno-emocionalnih karakteristika, usmjereno je na
pobuđivanje motivacije, interesa i osobina ličnosti
Obrazovanje 2/5

 kroz proces obrazovanja mijenjaju se i tendencije u

ponašanju pojedinca

 oplemenjuje ličnost

 utječe na promjene na kognitivnom, konativnom i

psihomotornom području
Komponente
obrazovanja 3/5

 INFORMATIVNA – usvajanje i nadogradnja

generacijskog iskustva (znanja, vještina...)

 FORMATIVNA – razvijanje sposobnosti i drugih

dispozicija
Koncepti
obrazovanja 4/5

 ENCIKLOPEDIJSKO OBRAZOVANJE – temeljito

opće znanje

 OPĆE OBRAZOVANJE – površno opće znanje

 KONCEPT DUBINSKE DIMENZIJE

OBRAZOVANJA – usavršavanje potencijala,
razvijanje potencijala koji kod pojedinaca imaju
najviše šanse da se razviju
Tipovi
obrazovanja 5/5
 SAMOOBRAZOVANJE predstavlja vid obrazovanja koji je
utemeljen na samoaktivnosti onoga tko se obrazuje. Cilj
svakog organiziranog, intencionalnog obrazovanja je
samoobrazovanje. Ono proizlazi iz koncepta društva koje uči

 PERMANENTNO (CJELOŽIVOTNO) OBRAZOVANJE je

koncept doživotnog obrazovanja koje proizlazi iz potreba i
zahtjeva znanstveno-tehnološkog razvoja

 IZOBRAZBA se poistovjećuje s pojmom obrazovanja, no taj

je proces usmjeren na neku konkretnu djelatnost (zanimanje,
struku). Izobrazba predstavlja proces prenošenja, usvajanja i
stjecanja sustava znanja, vještina i navika za obavljanje
određene djelatnosti
Učenje 1/3

 UČENJE je promjena ponašanja pojedinca koja je

izazvana vanjskim i unutrašnjim poticajima
(utjecajima sredine i potrebama pojedinaca)

 svaka rasprava o obrazovanju i nastavi ne može

izbjeći kategoriju učenja.
 značajan pojam u psihologiji (pedagoškoj psihologiji)
 različite teorije učenja
Promjene u
učenju 2/3

 KOGNITIVNOM PODRUČJU – pojedinac nauči

nešto što prije nije znao, dolazi do spoznaja koje prije
nije posjedovao, dolazi do promjene u znanju i
njegovoj primjeni (analizi, sintezi, evaluaciji)

 KONATIVNOM PODRUČJU – promjene u

stavovima, uvjerenjima, motivima...

 PSIHOMOTORNOM PODRUČJU – pojedinac može

obavljati različite psihomotorne aktivnosti koje prije
učenja nije mogao
Tipovi
učenja 3/3
 učenje uvjetovanim refleksima,
 instrumentalno učenje,
 učenje pokušajima i pogreškama,
 učenje motornih radnji,
 učenje uviđanjem u situaciju,
 učenje identifikacijom,
 učenje imitacijom,
 različiti oblici verbalnog učenja,
 učenje po modelu,
 problemsko-otkrivajuće učenje,
 učenje rješavanjem problemskih situacija,
 učenje igranjem uloga...
Poučavanje

 POUČAVANJE predstavlja posredovanje (pomoć) u

procesu učenja. Poučavanjem se prenose znanja,
sustavi vrijednosti primjenom različitih metoda,
postupaka, tehnologija

 sastavni dio procesa obrazovanja, no proces

obrazovanja ne može ostati samo na formi
poučavanja
Nastava 1/4

 NASTAVA je centralni pojam didaktike pod kojim se

podrazumijeva namjeran, organizirani odgojni-
obrazovni proces.

 odvija se po određenim planovima i programima rada

Nastava 2/4
Podjela nastavnih
aktivnosti 3/4

 kriteriji razlikovanja:

 obvezatnost (redovna, izborna, fakultativna)

 trajanje (nastava po epohama, tečajna
nastava, mikronastava)
 mjesto održavanja (učionička, izvanučionička,
nastava na daljinu)
Tipovi
nastave 4/4

 KLASIČNA (TRADICIONALNA) NASTAVA –

didaktički trokut
 Stara škola
 Nova škola
 Suvremena škola

 SUVREMENA (SISTEMSKA) NASTAVA – didaktički

četverokut
Stara škola

 Herbart
U

N NS
Nova škola

 Reformski pravci
 Dewey – pragmatizam
 Kopernikovski obrat u
pedagogiji U

N NS
Suvremena škola

N NS
Suvremena (sistemska)
nastava
U

N NS

NT
Aktivnost učenika i
nastavnika
Pitanja za promišljanje

 Komu je didaktika potrebna?

 Što praktičaru znači didaktika?

 Razjasnite odnos didaktike i pedagogije?

 Razjasnite odnos didaktike i metodike?