1. Što je didaktika?

Znanost čiji je predmet sustavno organizirano učenje i poučavanje orijentirano na pojedinca.

Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa.

2. Objasnite odnos učenja i poučavanja.

! Temeljni didaktički odnos
• nužnost skladno uravnotežene rasprave o odnosu učenja i poučavanja, nasuprot
apsolutiziranju učenja spram poučavanja (Palekčić, 1999a; 2015c).
• učenje i poučavanje dijalektički procesi, međusobno povezani i upućeni jedno na drugo.
• poučavanje u suvremenoj školi nije puko prenošenje gotovih informacija nastavnika
učeniku, već poticaj i pomoć za aktivno učenje i razvoj učenika.
• interakcija

UČENJE: proces mijenjanja pojedinca pod utjecajem njegova osobnog i preraĎenog iskustva -
OBRAZOVANJE: intencionalno, pedagoški osmišljeno i sustavno organizirano učenje koje se
očituje u porastu znanja i vještina, te u razvoju sposobnosti pojedinca - ima informativnu
(usvajanje znanja i vještina) i formativnu komponentu (razvoj sposobnosti)

3. Objasnite odnos didaktike i metodike.

Didaktika : istražuje zakonitosti odgojnoobrazovnog procesa koji se odvija u nastavi i školi te
kao grana pedagogije nastoji otkriti što, kako i zašto se događa u odgojno-obrazovnom
procesu.
Metodika: umijeće planskog postupanja, pedagogijska disciplina koja proučava zakonitosti
odgoja i obrazovanja putem jednoga nastavnog predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga
područja.

Veza metodike i didaktike utemeljena je na razlikovanju općega (didaktika) i posebnoga

(metodika) unutar nastave. Metodika je predmetom određena didaktika (ili didaktika
nastavnoga predmeta) koja odgovara na opća pitanja nastavnoga predmeta. Metodika se
razlikuje i prema stupnju obrazovanja, npr. metodika početne nastave nekoga predmeta.
Suvremena pedagogija naglašava razlikovanje metodike odgoja i metodike
obrazovanja. Metodika odgoja temelji se na različitim shvaćanjima pojma odgoja, npr.
naglašavanju socijalizacijskih elemenata u odgoju, ali i zadovoljavanju različitih potreba
pojedinca. Metodika obrazovanja odnosi se na kognitivni aspekt obrazovanja kada je ono
proces stjecanja znanja i vještina, ali i doživljavanja. Metodika je ne samo pedagogijska već i
granična disciplina s psihologijom, filozofijom, logikom, sociologijom, informatologijom,
kibernetikom i dr., iz kojih se biraju sadržaji za nastavne programe određenoga nastavnoga
predmeta, tj. odgojno-obrazovnoga područja. Metodika se nekada odnosila samo na nastavu
jer je bila jedini oblik odgojno-obrazovnog rada. U tom se značenju pojam metodika i danas
upotrebljava kako bi se naglasilo da je riječ o metodici koja se odnosi na nastavu. Kada je
riječ o metodikama koje se odnose na neka druga područja odgoja, naglašava ih se
dodavanjem odgovarajućih atributa (metodika odgoja, metodika obrazovanja, metodika
praktičnoga rada, metodika letačke obuke i sl.).
4. Što podrazumijeva didaktički i metodički pluralizam nastave?
didaktički i metodički pluralizam nastave i učenja
• mnoštvo različitih pristupa nastavi i učenju, koji su potrebni da bi se nastava sve više
usmjeravala na učenika i zadovoljavala njegove potrebe i interese na individualnoj i socijalnoj
razini.
• Svako je dijete individua za sebe i zadaća je nastavnika pronaći najbolje pristupe koji će
potaknuti procese aktivnoga učenja i pomoći svakom pojedinom učeniku u njegovu
cjelovitom rastu i razvoju.
• Svako dijete može učiti, ali to čini svojim tempom i zadatak je suvremene škole to im i
omogućiti, stvoriti uvjete i poticaje za aktivnosti učenja, i na individualnoj i na socijalnoj
razini (Bognar i Matijević, 2005).
• Didaktičke i metodičke kompetencije podrazumijevaju cjeloživotno učenje i usavršavanje
nastavnika, osobito u području suvremene nastave, interakcija i novih uloga učitelja i učenika
u njoj, kao i strategija i metoda učenja.

5. O čemu ovisi razvoj nastavničkih kompetencija?

Ovisi o:
- teorijskom znanju (koje se stječe tijekom studija),
- stručnom znanju (određeno kao praktično ili profesionalno znanje)
- biografijom učenja nastavnika koju čini osobna i socijalna kompetencija

6. Poučavanje u kontekstu suvremene nastave

Poučavanje je izravna ili neizravna pomoć učenicima u učenju. Stvaranje odg.-obr. situacija u
kojima se učenika dovodi do traženja podataka, odgovora, rješavanja problema, analiziranja
podataka na različite načine. To dovodi do razumijevanja, odnosno o primjeni informacija u
novoj nastavnoj situaciji i u životu.
Aktivna nastava i aktivno učenje.

7. Što je nastavna priprema?

Nastavna priprema je organizacijska jedinica nastavnog sata u školi u kojoj je vremenski,
sadržajno i logički zaokružena cjelina. Sat traje 45 minuta i na svakom satu se uči, ponavlja,
vježba i evaluira. Nastavna priprema sadrži: opći podatke, nastavni predmet – cjelina – tema
– jedinica, ključne pojmove, nastavne zadaće: obrazovne, odgojne, funkcionalne, nastavni
oblici, metode, postupci, sredstva; tip nastavnog sata, korelaciju odnosno suodnos i
literaturu.

Pripremanje za nastavu sastoji se od tri aspekta.

- materijalno-tehnička priprema,
-pedagoškopsihološka priprema i
-didaktičko-medotička priprema.
Etape pripremanja su:
-Uvođenje (motivacija, cilj) – određuju se zadaće nastavnika i učenika
-Glavni dio sata – obrada, vježbanje, ponavljanje, određuje se vrsta nastave, metodičko
oblikovanje nastave i moguća korelacija (povezanost) –
Završni dio sata – sinteza, evaluacija, generalizacija
8. Opišite cilj obrazovanja s individualnog i društvenog aspekta.
Individualni aspekt - stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i senzibiliteta. Schiro smatra da
cilj i zadaci odgojno-obrazovnog procesa zavise od interesa i potreba djece i da se oni ne
mogu određivati neovisno o njima. To je proces orijentiran na poticanje prirodnog rasta i
razvoja ljudskog organizma. Na dijete se gleda kao na biće koje ima tendenciju rasta u
sretnu, zdravu i dobro funkcionirajuću odraslu osobu, a smisao odgoja je da u tome
pomogne. Čovjek se ne shvaća onakvim kakav jest, nego kakav bi mogao biti, a isto tako
čovjek je i u društvu orijentiran na promjene koje omogućavaju njegov optimalan razvoj.

Društveni aspekt - razvoj kulture i civilizacije. Društvo je to koje određuje svrhu odgoja i
obrazovanja. No kako ono to nije jasno odredilo, svrha odjegoja i obrazovanja ostaje posao
stvaraoca programa. On je opunomoćenik društva koje okriva i definira te potrebe. Čovjek se
ne shvaća kao isključivo intelektualno biće, nego kao biće aktivnosti i akcije.

9. Opišite cilj odgoja s individualnog i društvenog aspekta.

Individualni aspekt – ostvarenje ličnosti odnosno optimalan razvoj svih potencijala pojedine
ljudske jedinke. Taj se razvoj odvija zadovoljavanjem osnovnih ljudskih potreba, zajedničkih
svim ljudima. Postavljeni odgojni cilj može se ostvariti realizacijom ovih zadataka:
zadovoljenjem bioloških potreba kao što su potreba za hranom, voodm, kretanjem,
boravkom na svježem zraku, potreba za sigurnošću i zaštitom. Zadovoljavanjem socijalnih
potreba kao što su potreba za drugim ljudima, potreba za pripadanjem i ljubavlju, za čvršćom
emocionalnom vezanošću uz bliske osobe, potreba uvažavanja i prihvaćanja od drugih,
osjećaj vlastite vrijednosti i pozitivna slika o sebi. Zadovoljavanjem samoaktualizirajućih
potreba kao što su potreba za stvaralačkom aktivnošću i djelovanjem, potreba za
osmišljavanjem života, potrebe za ljepotom, akualizacija vlastitih sposobnosti.

Društveni aspekt – afirmacija društvenih vrijednosti, ako je društvo okrenuto promjenama,

da bi to bilo moguće, društvo nastoji odgojem afirmirati određen sustav vrijednosti i
moralnih normi primjerenih potrebama tog društva. To su prije svega norme koje se odnose
na društvenu reprodukciju života – na preoblikovanje prirode prema ljudskim potrebama. To
je područje proizvodnje pa možemo govoriti o zadacima egzistencijalnog odgoja. Suprotnosti
između pojedinaca i društva, između pojedinih društvenih grupa (klanova, kasta, slojeva,
klasa, nacija), reguliranje način rješavanje konfliktnih situacija i izbjeganje sukoba i
samouništenja, uvjetovali su potrebu ostvarivanja zadataka socijalnog odgoja. Toleracnija,
uvažavanje različitosti, borba za mir i razoružanje zadaci su socijalnog odgoja. Svako društvo
više ili manje okrenuto pojedincu, njegovoj osobnoj sreći i svestranom razvitku. To su zadaci
humanističkog i emancipacijskog odgoja koji je povijesno uvjetovan.

10. Što je pedagoški takt nastavnika?

Pedagoški takt – smisao za vladanje i snalaženje u svakom društvu: nježan i obziran
postupak, finoća u obraćanju, osjećaj mjere i dopustivosti u ophođenju. Sposobnost da se
brzo i pouzdano pronađe primjereni smjer u svakoj odgojnoj i obrazovnoj situaciji i situaciji
poučavanja.
11. Na kojoj se paradigmi temelji suvremena nastava? Opišite njezina temeljna obilježja.
Aktivno učenje kao didaktičko-metodička paradigma suvremene nastave
• povezivanje obrazovne vertikale
• nastavnici – ključna uloga
• individualni pristup, velike razlike prisutne u praksi
• mjerni instrumenti – praćenje razvoja aktivnoga učenja u nastavnoj praksi
• strategije učenja i poučavanja koji doprinose aktivnoj nastavi

12. Što je nastavni plan?

Nastavni plan je školski dokument koji utvrđuje i donosi državna prosvjetna vlast. Njime se
određuje koji će se nastavni predmeti i područja učiti u određenoj školi, kojim redoslijedom i
u kojem vremenu.

13. Što je nastavni program?

Nastavni program je školski dokument koji propisuje opseg i dubinu sadržaja koji će se
proučavati u sklopu nekog nastavnog predmeta u određenom tipu škole.

14. Nabrojite socijalne oblike rada u nastavi.

• FRONTALNI RAD • INDIVIDUALNI RAD • RAD U PARU • RAD U SKUPINAMA

15. O čemu ovisi izbor nastavnih medija?

- Ciljevi i ishodi odgoja i obrazovanja
- Iskustvo i psihofizičke karakteristike učenika
- Sposobnosti i stavovi nastavnika
- Prednosti i nedostaci raspoložive nastavne opreme

16. Kojoj vrsti kurikuluma pripada Nacionalni okvirni kurikulum?

Temeljni dokument na nacionalnoj razini i predstavlja osnovu za izradu svih ostalih
kurikularnih dokumenata za planiranje i programiranje nastave u školi.
Otvoreni kurikulum.

17. Što je školski kurikulum?

Curriculum (lat.) - slijed, tijek koji opisuje relativno optimalan put djelovanja i dolaska do
nekog cilja.
Pod pojmom Školskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadržaje, procese i aktivnosti koji su
usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadaća odgoja i obrazovanja kako bismo promovirali
intelektualni, osobni, društveni i tjelesni razvoj učenika.
On obuhvaća, osim redovitih programa nastave, i druge programe koje škola provodi,
pokazuje brojne aktivnosti učenika i učitelja, pokazuje po čemu je naša škola prepoznatljiva.
Trenutno se provodi eksperimentalni program „Škola za život“.

Školski - cjelokupan proces odgoja i obrazovanja koji svaka škola planira za svoje učenike, a
nastaje na temelju nacionalnog kurikuluma i primjenom svih njegovih sastavnica.

18. Koja su obilježja autoritatnog, a koja demokratskog vođenja nastavnika?

Demokratski nastavnik: - Nastup voditelja - Ljubazan glas, prijedlozi - Koristi se utjecajem,
poticanjem i zadobivanjem suradnje, nudi svoje mišljenje kao jedno od mogućih - Sklon
vođenju, ohrabrivanju, odavanju priznanja učenicima - Pomaže - Češće vodi dijalog - Razvija
svijest o zajedničkoj odgovornosti.
Demokratski stil – pomaže uspostaviti pravila unutar grupe tako da voditelj uključuje i same
članove u postavljanje tih pravila i spreman je diskutirati oko pravila.

Autorirativnih nastavnik: - Nastup „šefa” - Oštar glas, naredbe - Skloniji pritiscima, isticanju
vlastite moći, zahtijevanju suradnje, nametanju vlastitoga mišljenja - Sklon vladanju, kritizira,
naglašava pogreške - Kažnjava - Češće vodi monolog - Smatra da snosi odgovornost za
rezultate zajedničkog rada.
Autoritani stil – nastavnik postavlja čvrsta pravila i standarde, ali ne želi s članovima grupa
pregovarati i diskutirati o tim pravila. Ona su tu da se poštuju!

19. Objasnite pojam refleksivne prakse.

Način učenja i istraživanja u kojem se integrira teorija s refleksijom (promišljanjem) i
praksom.

20. Što obuhvaća cjelovit razvoj učenika?

Važno je unaprijed s učenicima dogovoriti sastavnice vrednovanja tj. što će se vrednovati.Te
sastavnice mogu biti odabrane iz različitih domena: kognitivne, afektivne i socijalne, za
razliku od tradicionalne nastave gdje su se isključivo vrednovale sastavnice iz kognitivne
domene. Stoga možemo zaključiti da pri vrednovanju kao učenje vrednujemo i
procjenjujemo cjeloviti razvoj učenika. Kod vrednovanja kao učenje podrazumijeva se da
učenik vrednovanjem uči.
Vrednovanje kao učenje pridonosi razvoju učenika kao kompetentne i samouvjerene osobe,
učenik uči kritički promišljati o procesu učenja,uočava svoj napredak, prednosti i nedostatke
svog načina i metoda učenja, te se uči samoregulaciji vlastitog procesa učenja.

21. Objasnite razliku između vrednovanja i ocjenjivanja.

Vrednovanje - Individualizirano, postignuća i napredak u skladu s mogućnostima
uvjetovanima
okolinom, načinom življenja i učenja, učenikovom psihičkom i emocionalnom zrelošću.
Ocjenjivanje - naglasak na objektivnosti pristupa prema učenicima: učenikovo znanje i
sposobnosti se rangiraju.

22. Što su ishodi učenja?

Usmjereni su na učenika i odnose se na razvoj kompetencija (znanja, vještine, stavovi) koje
bi učenik morao imati na kraju određenog razdoblja učenja, to su tvrdnje o tome što se
očekuje od učenika da zna, razumije, može napraviti,vrednovati ka o rezultat procesa
učenja.

23. Navedite i objasnite sastavnice uvodnoga dijela nastavnoga sata.

1. PRIPREMA • MATERIJALNA I TEHNIČKA • EMOCIONALNA
2. MOTIVACIJA • INTELEKTUALNA • EMOCIONALNA • Intrinzična motivacija (predznanja,
interesi, sklonosti)
3. NAJAVA CILJA NASTAVNOGA SATA ILI PLANA RADA • Završni dio uvodapočetni dio
središnja dijela sata • Usmeno, pisano, slikovno, mentalna mapa
24. Navedite i objasnite sastavnice središnjega dijela nastavnoga sata.
• Vrijeme za ostvarenje osnovnih ciljeva zadane nastavne jedinice
• Spoznavanje novih nastavnih sadržaja (analiza, sinteza)
• Ponavljanje sadržaja radi njihova pamćenja
• vježbanje radi stjecanja vještina

25. Navedite i objasnite sastavnice završnoga dijela nastavnoga sata.

• Sinteza
• Zaključci
• Vrjednovanje nastavnoga procesa ili evaluacija
• Najava novog plana za sljedeći sat
26. Obilježja tradicionalne i suvremene nastave
TRADICIONALNA NASTAVA- pasivno učenje Prenošenje ili posredovanje znanja (transmisija
znanja) • verbalno učenje • konvergentno mišljenje(logičko zaključivanje, traženje točnog
rješenja) • bez pomagala ili minimum pomagala • aktivnost nastavnika
SUVREMENA NASTAVA- aktivna nastava, aktivno učenje Poticanje i praćenje procesa učenja-
interakcija. Multimedijsko, praktično učenje Divergentno mišljenje (stvaranje novih ideja,
uživanje u procesu traženja- što više točnih rješenja)

27. Objasnite pojam aktivnoga učenja?

Osobna uključenost učenika u učenje. Učenje samoinicirano od strane učenika. Učenik sam
odabire svoje ciljeve učenja iz širokog raspona alternativa, djeluje prema njima, ali isto tako
preuzima odgovornost za posljedice.

28. Nabrojite tri temeljne skupine nastavničkih kompetencija.

• Predmetna kompetencija- znanja određenog područja
• Pedagoško-didaktičko-metodička kompetencija- obuhvaća znanja i vještine posredovanja
znanstvenih spoznaja u nastavi određenog predmeta
• Psihološka kompetencija- osobine ličnosti učitelja/nastavnika

29. Što čini temeljni didaktički odnos?

Učenik – Sadržaj - Nastavnik
Nastavnik - Nastavni sadržaj - Obrazovna tehnologija - Učenik

30. Što je nastavni cilj? Navedite primjer cilja.

odgoj i obrazovanje
Obrazovanje je doživotan i cjeloživotni proces (cjeloživotno učenje) koje obuhvaća znanje,
vještine i sposobnosti  Odgoj je međuljudski odnos koji obuhvaća vrijednosti, interese,
stavove, motive, navike…

31. Što su ishodi učenja? Navedite primjer ishoda učenja.

jasni i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika koji proizlaze iz ciljeva nastavnog
predmeta. Mogu biti određeni kao znanja, vještine, stavovi i vrijednosti.
Što učenici znaju? Što mogu učiniti?
32. Što je Bloomova taksonomija?
klasificiranje odgojnoobrazovnih ciljeva i ishoda učenja
klasificira se “željeno ponašanje učenika – načini na koje učenici reagiraju, misle ili osjećaju
nakon što su bili izloženi utjecaju nastave i svog učenja
Bloomova taksonomija nudi jasan, učinkovit i jednostavan model za objašnjavanje i
stupnjevanje ciljeva i ishoda učenja, za oblikovanje metoda poučavanja i za vrednovanje
rezultata poučavanja.

33. Koja su tri najvažnija zadatka nastave?

Materijalni zadatak odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se proučava u
pojedinim predmetima
Funkcionalni zadatak odnosi se na razvijanje vještina i sposobnosti
Odgojni zadatak odnosi se na razvijanje stanovitih odgojnih vrijednosti (moralnih, estetskih,
fizičkih, radnih, društvenih)

34. Što je kognitivni zadatak?

stjecanje znanja, razvoj kompetencija

35. Afektivna domena učenja odnosi se na stjecanje određenih vrednota, usvajanje

stavova i uvjerenja

36. Psihomotoričko područje obuhvaća fizičko kretanje, koordinaciju i korištenje

motoričkih vještina

37. Što obuhvaća didaktička prerada sadržaja učenja?

• Definirane ciljeve učenja
• Učeničke sposobnosti
• Interese učenika
• Uvjete učenja
• Osposobljenost učitelja

38. Koji je cilj pisanja nastavne pripreme za učitelje početnike?

Ovladati sustavnim planiranjem nastavnoga sata tako da svaku aktivnost nastavnoga sata
koji vodi nastavnik može argumantirano objasniti zašto nastavu upravo tako organizira te
koje su didaktičke i metodičke utemeljenosti takve nastave. Napisana je priprema dokument
iz kojega je vidljivo da je nastavnik promišljao i stručno kreirao nastavni proces te je kao
takav i stručno utemeljen.

39. Što je artikulacija nastavnoga sata?

Artikulacija nastave i učenja podrazumijeva raščlanjivanje i strukturiranje, oblikovanje
procesa nastave i učenja u pojedinim situacijama odgojno- obrazovnog rada.

40. Na što se odnosi načelo socijalizacije?

Odnosi se na KOLEKTIV.
41. Za što se rabi stožac iskustva Edgara Dalea?
Mnogi se njime koriste u objašnjavanju kriterija za izbor nastavnih medija i kreiranje procesa
učenja.

42. Što je školska, a što nastavna godina?

Školska godina je godina koja traje od 1. rujna – 31. kolovoza svake godine. To je vrijeme
koje uključuje nastavne i nenastavne dane, dane odmora učitelja i učenika. Nastavna godina
je regulirana pravilnikom o kalendaru rada osnovnih i srednjih škola koji donosi trenutno
mjerodavna ministrica. Određen je početak i završetak nastavne godine, trajanje
polugodišta, trajanje učeničkih odmora u osnovnim i srednjim školama. Traje 175 nastavnih
dana, odnosno 35 nastavnih tjedana, dok završni razredi srednjih škola traju 160 nastavnih
dana, odnosno najmanje 32 nastavna tjedna.

43. Što je godišnji izvedbeni kurikulum?

Plan i program koji izrađuje i definira nastavnik tako da iz nastavnih cjelina koje su naznačene
u okvirnom nastavnom planu i programu izdvaja i kreira pojedine nastavne jedinice

44. Što je nastavna cjelina?

Cjelovit sadržaj i ideja u okviru jednog nastavnog predmeta.
45. Što je nastavna tema?
Slična pojmu nastavne cjeline, razlike su uglavnom u opsegu sadržaja - tema je u pravilu uža
od cjeline.

46. Što je nastavna jedinica?

Nastavna jedinica je naziv za sadržaj koji se radi s učenicima u okviru jednog nastavnog sata.

47. Nabrojite etape nastavnoga sata.

- Pripremanje učenika za nastavni rad - UVOD
- Najava cilja
- Obrada
- Vježbanje
- Provjeravnje učinka sata

48. Što podrazumijeva individualizirani rad u nastavi?

Socijalni oblik rada u kojem svaki učenik unutar nekog razreda
Radi samostalno na svom zadatku; samostalan rad

49. Navedite prednosti i nedostatke rada u skupini.

Prednosti: - Neposredan odnos učenika s izvorima znanja i ostalim učenicima u skupini
- Razvijanje radnih sposobnosti
- Razvijanje socijalnih kompetencija
- Veće mogućnosti međusobnog komuniciranja učenika
Nedostatci: -Pojedinci ometaju rad grupe
- Sukobi i neslaganja unutar grupe
- Druge aktivnosti
- Nesnalaženje učenika
- Velik utrošak vremena
50. Navedite prednosti i nedostatke individualnog rada.
Prednosti: - uvažavanje individualnih razlika
- neposredan odnos s nastavnim sadržajem; individualan tempo rada
- razvoj samopouzdanja, samostalnosti, stvaralačkih sposobnosti
- uspjeh ovisi o samom učeniku
Nedostatci: - nema suradnje s ostalim učenicima i nastavnikom
- tihi rad
- otuđivanje od rada kad se naiđe na poteškoće
- zatvaranje u sebe, jačanje individualnosti
- mala učinkovitost pri obradi novih nastavnih sadržaja

51. Navedite prednosti i nedostatke rada u paru.

Prednosti:- dva učenika zajednički rade na problemu na nastavi ili izvan nje
- osposobljavanje učenika da svoj rad usporedi s drugim učenikom
- slušanje sugovornika
- udruživanje znanja i sposobnosti
- zajednička odgovornost za učinak rada
Nedostatci: - ograničena suradnja na samo dva učenika
- moguća pojava suparništva i izbijanje sukoba
- nastavnikovo otežano praćenje rada svih parova

52. Navedite prednosti i nedostatke frontalnoga rada.

Prednosti: - ekonomičnost
- didaktički jednostavna organizacija
- olakšava održavanje discipline na satu
- nastavne situacije pokazivanja primjera kao uvođenja učenika u druge socijalne
oblike rada, analiziranja, prezentiranja učeničkih radova, ponavljanja, planiranja
Nedostatci: - jednosmjerna komunikacija
- tradicionalna nastava
- usmjerenost na nastavnika
- nemogućnost uvažavanja individualnih interesa i potreba (razredni prosjek)
- ne potiče suradnju među učenicima

53. Koja je najbolja nastavna metoda za uporabu u nastavi?

Pri odabiru strategija i metoda aktivnog učenja važno je uzeti u obzir da ne postoji najbolja
nastavna strategija ili metoda i za njihovu je učinkovitost potrebno uvažiti osobine učenika,
kompetencije nastavnika, kao i cilj i zadatke odgojno-obrazovnih sadržaja. Svaka strategija i
metoda rada može motivirati učenike, ali nijedna sama po sebi ne jamči aktivno učenje.
Dakle, prije upotrebe svake metode nastavnici trebaju promisliti o njihovoj primjerenosti
razvoju novih učeničkih kompetencija i trenutačnom supnju učeničkih kompetencija, o tomu
potiče li metoda procesa učenja i mogu li je učenici samostalno rabiti. Svaka se strategija i
metoda može primijeniti na različite načine, prilagođene učeničkom stupnju razvoja,
njegovim potrebama i interesima.
54. Što su nastavne metode?
- smišljeni postupak kojim se nastavnik služi kako bi učenicima omogućio dolazak do
nastavnih ciljeva uz pomoć nastavnih sadržaja
- metode rada označuju načine aktiviranja, odnosno oblike komuniciranja subjekata odgojno-
obrazovnog procesa.

55. Što je heuristički razgovor?

Polazi od problema • nastavnik učenike vodi kroz problem (ne daje izravan odgovor) -
postavlja pitanja kojima učenika postupno, korak po korak, vodi do nove spoznaje tako da
učenik prateći njegova pitanja sam zaključuje i novu spoznaju prima kao svoju (sam dolazi do
zaključka)

56. Navedite podjelu nastavnih metoda prema dominantnom osjetilnom kanalu.

-VERBALNE (• MONOLOŠKE – usmeno izlaganje (predavanje, tumačenje, objašnjavanje) •
DIJALOŠKE - razgovor (razvojni razgovor, diskusija) – DEBATE I RASPRAVE, intervju)
-VIZUALNE (demonstracija i crtanje)
-PRAKSEOLOŠKE METODE (stjecanje iskustva i zvođenje praktične radnje)

57. Sastavnice kurikulumskog kruga

Ciljevi
Sadržaji
Postupci
Nositelji
Ostvarenje
Vrednovanje

58. Što je humanistički kurikulum?

Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj (naginje pedagoški otvorenom pristupu,
usmjeren je na učenika, promovira samostalnost i slobodu s gledišta cilja, osobnost i
kreativnost s gledišta doprinosa inovativnosti i humanost uvažavanja razvojnih mogućnosti s
obzirom na dob i socijalne mogućnosti)

59. Što obuhvaća jezgrovni kurikulum?

- odnosi se na sve učenike
- jednak je i obvezan za sve učenike, izuzev učenika steškoćama
- ocjenjuje se brojčanom ocjenom

Jezgrovni dio kurikuluma obuhvaća ukupnost njegova općeobrazovnoga i obveznoga dijela.

60. Što obuhvaća diferencirani kurikulum?

-jedan ili više izbornih nastavnih predmeta ponuđenih na nacionalnoj i/iliškolskoj razini
-čini dio obrazovnog standarda učenika
-ocjenjuje se brojčanom ocjenom
61. Što je skriveni kurikulum?
Skriveni- implictan, nepisan, neregistriran, parakurikulum. Neformalan sustav škole tj.
Zahtjevi škole koje učenik mora ispuniti. Učiteljev stil, meĎuljudski odnosi, način upravljanja
školom etc.

62. Koja su tri pristupa vrednovanju u suvremenoj školi?

PRAĆENJE
PROVJERAVANJE
OSJENJIVANJE

63. Što je formativno, a što sumativno vrednovanje?

Formativno provodi se tijekom ostarivanja kurikuluma ◦formativno usmjereno vrjednovanje:
kontinuirane, sveobuhvatne i sumirajuće prosudbe učinkovitosi pojedinih sudionika
odgojnoobrazovnog procesa i čitavog sustava.- U funkciji poticanja i optimiziranja učenja
Sumativno provodi se na kraju jednog vremenskog razdoblja (na kraju polugodišta ili školske
godine) te proučenih sadržajnih cjelina. pretvaranje rezultata u dokument - svjedodžba,
diploma.

64. Koja je svrha vrednovanja kao učenja?

Vrednovanje kao učenje - aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj
učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju.

65. Koja je svrha vrednovanja za učenje?

Vrednovanje za učenje - unaprjeđivanje i planiranje budućeg učenja i poučavanja

66. Koja je svrha vrednovanja naučenoga?

Vrednovanje naučenog, ima sumativnu svrhu. ◦ Taj pristup upotrebljava se za ocjenjivanje i
izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika na kraju određenoga razdoblja (teme,
polugodišta, razreda) u odnosu na određene odgojno-obrazovne ishode

67. Što je školska ekologija?

Izabrani i uređeni prostori u kojima se odvija odgojno-obrazovni proces, odgovarajuća mjesta
za pedagoške aktivnosti i izbor odgovarajućih izvora znanja.

68. Što čini okruženje za učenje?

Okruženje aktivnoga učenja promatra razredno okružje kao prostor potreban kako bi se
poticalo aktivno učenje učenika, kao i razredno ozračje (klima), odnosno socijalni i
emocionalni odnosi koji utječu na aktivno učenje.

69. Što je nastavno ozračje?

Kvaliteta odnosa u procesu odgoja i obrazovanja
Razredno ozračje: odgojno-obrazovna klima, koja uključuje socijalne i emocionalne aspekte
učenja i odnosa, između ostaloga ukazuje na važnost povezivanja emocija i učenja

70. Koja dva faktora najviše utječu na komunikaciju učenika i nastavnika?

1.nastavnikov odnos prema učeničkim pogreškama
2.stupanj osobnog zanimanja za učenički napredak
71. Koji su uzroci nediscipline u razredu?
Objektivni (nedogovarajući namještaj, oprema, uređenost prostorija za nastavu)
Subjektivni (ponašanje nastavnika i učenika)