Temeljne

vrijednosti u izradi
predškolskog
kurikuluma
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
Alen Hasikić, asistent
 Kurikulum

Sadržaj:

Razrađeni ciljevi
Sadržaji učenja
Nastavne metode i strategije
 Kurikulum danas

Treba odgovoriti na sljedeća pitanja:

 Što se odgojem želi postići?
 Koje sadržaje dijete treba učiti da bi se
ciljevi ostvarili?
 Koje metode, organizaciju i strategiju
primijeniti da bi učenje bilo uspješno?
 Kako vrednovati odnosno utvrditi načine
procjenjivanja rezultata procesa učenja?
Osnovne značajke kurikuluma

1. ODNOSI
 Trebaju biti ravnopravni
 Recipročni, između svih sudionika
odgojno-obrazovnog procesa bez
obzira na moguću etičku, vjersku,
religijsku ili bilo koju različitost
2. KREATIVNOST

 Urođena djetetova kreativnost

se treba poticati, njegovati i
razvijati u različitim oblicima
ekspresije
3. OKRUŽENJE

 Važna uloga okruženja u odgojno-

obrazovnom procesu koji se još naziva
“drugi odgojitelj”
 Bitno je kvalitetno okruženje iskazivanje
kreativnosti, slobode izbora aktivnosti,
istraživanje, otkrivanje, razmišljanje te
različiti oblici interakcije i komunikacije
4. VRIJEME

 Fleksibilnost organizacije vremena kroz

odgojno-obrazovni proces koje je usmjereno
na zadovoljavanje i održavanje ravnoteže
između potreba djece i odraslih
5. UČENJE I POUČAVANJE

 Djeca i odrasli postaju partneri u procesu

učenja i poučavanja
 Zajednički istražuju, otkrivaju i iznose
svoje stavove u procesu učenja u kojem
vlada dvosmjerna komunikacija između
djece i odraslih
6. REFLEKSIVNA PRAKSA

 Odgojitelj konstatno prati vlastite

odgojno-obrazovnu praksu,
istraživanje i dokumentiranje
odgojno-obrazovnog procesa utječe
na kvalitetu odgoja i učenja djece.
 Kontinuirano prati razvoj djece te
uči djecu i zajedno s djecom
 Komunikacija u vrtiću treba polaziti od
djeteta
 Takva komunikacija temelji se na
razumijevanju djetetovih interesa,
individualnih potreba i mogućnosti,
kognitivnih strategija, stilova učenja,
postojećih znanja, inteligencije i
razumijevanja.
 Odgojiteljevo razumijevanje djeteta
oblikuje i određuje perspektive razvoja
kurikuluma
Kurikulum vrtića

Tko donosi kurikulum pojedinog

vrtića i do kojeg datuma?
Kurikulum vrtića donosi
Upravno vijeće, do 30.
rujna tekuće pedagoške
godine.
 Kurikulum vrtića – predstavlja implementaciju
Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski
odgoj i obrazovanje

 Oblikujese u ustanovi s obzirom na kulturu te

ustanove i tradiciju

 Kvalitetukurikuluma vrtića određuju

kontekstualni uvjeti u vrtiću
(prostorno-materijalni uvjeti, socijalno okruženje,
organizacijska kultura)
Ostvarivanje kvalitetnog kurikuluma
temelji se na suvremenom shvaćanju
djeteta
(dijete kao cjelovito biće, aktivan
stvaratelj znanja)
 Značajke kurikuluma vrtića prema
Nacionalnom kurikulumu za
predškolski odgoj i obrazovanje

1. INTEGRIRAN
2. RAZVOJNI
3. HUMANISTIČKI
4. KONSTRUKTIVISTIČKI-
SUKONSTRUKTIVISTIČKI
INTEGRIRANI

 Obuhvaća sva područja djetetova

razvoja u jednoj cjelini
 Stvaranje stimulativnog okruženja:
djeca imaju slobodu istraživanja,
stjecanje različitog znanja (fizičkog,
socijalnog, logičkog)
 Dijeteprema svojim interesima,
potrebama i mogućnostima bira
sadržaje svojih aktivnosti i partnere
 RAZVOJNI

 Odstupanje od planiranih sadržaja

učenja i aktivnosti djece u korist
podupiranja trenutnih interesa djeteta

 Naglasakna oblikovanju uvjeta za

učenje, a ne na samu aktivnost
 HUMANISTČKI

Potiče se razvoj potencijala

djeteta, a ne njegova poslušnost
Poticanje na kritičko razmišljanje
 KONSTRUKTIVISTIČKI-
SUKONSTRUKTIVISTIČKI
 U oblikovanju kurikuluma odgojitelj potiče dijete na
promišljanje i kreiranje novog znanja temeljenog na
promišljanju, a ne memoriranju i repeticiji već
postojećega.
 Takav pristup odstupa od uvjerenja da sva djeca određene
kronološke dobi uče na jednak način, da imaju jednaka
predznanja i interese te da su im razvojne potrebe i
mogućnosti istovjetne
Vrijednosti Nacionalnog kurikuluma
za predškolski odgoj i obrazovanje

Unaprjeđuju intelektualni, društveni, moralni, duhovni,

motoričkirazvoje djece, a to su:
 ZNANJE
 IDENTITET
 HUMANIZAM I TOLERANCIJA
 ODGOVORNOST
 AUTONOMIJA
 KREATIVNOST
 ZNANJE

U vrtiću dijete stječe znanje

aktivno, oslanjajući se na svoj
urođeni istraživački i otkrivački
potencijal.
 HUMANIZAM I TOLERANCIJA

 podrazumijeva oblikovanje odgojno-obrazovnog

pristupa temeljenog na suosjećanju, prihvaćanju i
međusobnom pružanju potpore, kao i
osposobljavanju djeteta za razumijevanja svojih
prava, obveza i odgovornosti te prava, obveza i
odgovornosti drugih.
 IDENTITET

 odstupanje od stereotipa i predrasuda bilo koje

vrste te prihvaćanje individualnih posebnosti svakog
djeteta i osiguranje individualnoga pristupa svakom
djetetu.
 Vrtić treba djetetu pomoći da razumije sebe i
vlastiti identitet, ali i identitet drugih s kojima se
susreće u vrtiću i široj socijalnoj zajednici.
 ODGOVORNOST
 Odgovorno ponašanje pretpostavlja smislen i savjestan
odnos između osobne slobode i odgovornosti djeteta.
 Vrtić djeci treba omogućiti slobodu izbora aktivnosti,
sadržaja, patrnera za aktivnosti, prostora i načina
oblikovanja aktivnosti te ih poticati da za svoje izbore uče
preuzimati odgovornost.
 Djecu treba poticati i sustavno osposobljavati na
samoprocjenu vlastitog djelovanja, mišljenja, učenja,
komunikacije s drugima i sl., kao osnovne alatke razvoja
odgovornosti.
 AUTONOMIJA

 Dijetese potiče na donošenje odluka i

vršenje izbora, ostvarenje vlastitih
prava te iznošenje i zastupanje
vlastitog mišljenja
KREATIVNOST
 prihvaćanje prirodne kreativnosti djeteta, koju tijekom
odgojno-obrazovnoga procesa treba njegovati, poticati i
razvijati različitim oblicima izražavanja i stvaranja.
 Vrtić djetetu osigurava raznovrsne mogućnosti izražavanja i
stvaralačke prerade vlastitih ideja, načina razumijevanja i
doživljaja.
 U oblikovanju odgojno-obrazovnoga procesa posebno se cijeni
i potiče razvoj divergentnog mišljenja djeteta, i to u svim
vrstama aktivnosti, područjima učenja i komunikaciji.
 U planiranju kurikuluma posebno je važno pažljivo
praćenje, promatranje i razumijevanje djece, kao i
dokumentiranje njihovih aktivnosti.
 Dokumentiranje i zajedničko interpretiranje aktivnosti
djece predstavlja podlogu za pripremu okruženja,
primjerenih odgojno-obrazovnih intervencija odgojitelja i
usklađivanja njegova cjelokupnoga odgojno-obrazovnog
rada s individualnim različitostima djece (različitim
interesima, mogućnostima, potrebama, predznanjem,
stilovima učenja).
 Planiranjekurikuluma temelji se na
kvalitetnoj komunikaciji i profesionalnoj
suradnji odgojitelja, kao i drugih stručnih
djelatnika vrtića.
 Ono uključuje zajedničko promišljanje,
realizaciju i evaluaciju odgojno-
obrazovnoga procesa, odražavajući
uvjerenje da je kvalitetna odgojno-obrazovna
praksa kolektivno, a ne individualno
postignuće.
 Prema Nacionalnom kurikulumu (MZO, 2014)
obveza svakog vrtića je da se usklađuje s
nacionalnim zahtjevima koji su sadržani u
Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj
i obrazovanje.
 On sadrži polazišta, vrijednosti, načela i ciljeve
koji proizlaze iz dugogodišnjeg iskustva, razvoja
odgojno-obrazovne prakse te kurikuluma vrtića u
Republici Hrvatskoj.
 Polazišta, vrijednosti, načela i ciljevi oblikuju
odgojno-obrazovni proces i kurikulum svakog vrtića
kao i sustav ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja u cjelini.
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
obuhvaća skrb i brigu o djeci koji su dio
sustava odgoja i obrazovanja.
Taj sustav je namjenjen za djecu od
navršenih šest mjeseci do polaska u
osnovnu školu.
Godina dana prije polaska u školu je
obvezna godina predškolskog odgoja i
obrazovanja za svu djecu u Republici
Hrvatskoj
 Literatura

 https://
www.azoo.hr/images/strucni2015/Nacion
alni-kurikulum-za-rani-i-predskolski-odgoj
-i-obrazovanje.pdf
, posjećeno 23.2.2020.