Kreativni naini itanja

i doivljaja slikovnica
Alma Flor Ada i F. Isabel Campoy

itanje uvijek moe biti kreativan proces, osobito kad se naoruamo razliitim
tehnikama i strategijama rada na tekstu. Predstavljamo vam tri tehnike
itanja tj. rada sa slikovnicama za koje vjerujemo da e vam biti koristan alat
u radu s najmlaima i dati novu dimenziju vremenu koje u vrtiu posveujete
slikovnicama.

Transformativni dijaloki proces

Kad odgajateljica potakne djecu na stvaranje veza izmeu pria i njihovih vlastitih iskustava, to stvara priliku da
djeca progovore o stvarima koje ih zaokupljaju
Transformativno obrazovanje ima za
cilj podrati potpun razvoj ljudske
osobnosti i ljudskih vrijednosti kao to
su suosjeanje, velikodunost prema
sebi i drugima te elja za izgradnjom
miroljubivog i pravednog svijeta te-
meljenog na jednakosti. U ovom kon-
tekstu proces itanja postaje puno iv-
lji i uzbudljiviji. Transformativni dijalog
se opisuje kao proces od etiri faze.
Ove etiri faze se u stvarnom ivotu
ne odigravaju uvijek linearnim redosli-
jedom, niti se mogu precizno odvojiti
jedna od druge.
da ispitaju likove, motivaciju i teme
Deskriptivna faza
Glavni izazov za odgajatelje u ovoj se
fazi sastoji u tome kako osmisliti de-
skriptivna pitanja koja od djece trae
da se osvrnu na tekst, to se razlikuje
od postavljanja jednostavnih, memo-
rijskih pitanja, za koja je dovoljno tek
upamtiti sadraj teksta. Iako su obje
vrste pitanja usredotoene na sadraj
teksta, ipak postoji bitna razlika meu
njima. Memorijska pitanja su pitanja
tipa: to se dogodilo? Tko je to uinio?
Gdje se to zbilo? Ovo su najea pita-
nja kojima se ispituje razina razumi-
jevanja teksta i, naalost, uglavnom
jedina vrsta pitanja koja se postavljaju
djeci koja se tek upoznaju s itanjem.
Ova pitanja po svojoj prirodi ne po-
tiu dijalog. Reflektivna pitanja, pak,
navode djecu na razmiljanje o pri-
i i na zauzimanje stava prema njoj.
Najjednostavnija pitanja ove vrste su
ona kojima se saznaje to se u prii
djeci svidjelo, a to ne. Reflektivna
deskriptivna pitanja ujedno su i prava
pitanja otvorenog tipa. Prava su pita-
nja stoga to odgovor nije poznat prije
nego to je dat, a otvorena su zato to
doputaju mogunost razlike u odgo-
vorima. Reflektivna pitanja se usredo-
touju na opis, tako to od djece trae
prisutne u prii.
to ti se u prii svia, a to ne?
Kako bi ti opisao/la ?
(jednog od glavnih likova u prii)
to misli, zato je
(glavni lik) donio takvu odluku?

dijete vrti obitelj 4 broj 66 zima 2011./2012.

Faza individualnog ispitivanja
Vrlo je vano da razgovor o prii do-
puta djeci prikazati odnos izmeu
prie i njihovih vlastitih iskustava, mi-
sli i osjeaja, ime se postie stvaranje
veze izmeu procesa itanja i stvar-
nog ivota djeteta (ime ovo prvo
dobiva na znaaju u djejim oima).
Transformativan odgoj i obrazovanje,
pak, priznaje djeju individualnost
kao integralni dio procesa uenja.
Naravno, ukljuivanje djejeg isku-
stva ide ruku pod ruku s uzimanjem
u obzir i obitelji i lokalnih zajednica iz
kojih djeca potjeu. Kad uvidimo da je
identitet djece usko povezan s njiho-
vim obiteljima i lokalnim zajednicama,
postaje nam jasno da priznavanje nji-
hove kulture nije sporedan koncept,
nego, naprotiv, ini samu sr takvog
pristupa odgojnom procesu u kojem
je dijete kao pojedinac u centru pozor-
nosti, a kojem je osnova ono to dijete
sa sobom donosi od kue.
Kad odgajatelj/ica potakne djecu na
stvaranje veza izmeu pria koje se
itaju i njihovih vlastitih iskustava i
osjeaja, to stvara priliku da djeca
naglas progovore o stvarima koje ih
zaokupljaju, kao i da odgajatelji/ce sa-
znaju nove pojedinosti iz ivota djece
iz svoje skupine. Pitanja pogodna za
ovu fazu mogla bi izgledati otprilike
ovako:
Jeste li u svom ivotu do sada vidje-
li, osjetili ili iskusili neto poput ovo-
ga?
Jeste li ikad uinili, planirali ili htjeli
uiniti neto slino ovome?
Procesna drama
Darija Vrtari Jakopli, odgajateljica
Djeji vrti Ivani Grad
Za odgajatelje, procesna drama pravi
je izazov od trenutka osmiljavanja do
provedbe jer se u njoj osim pozna-
vanja nekih dramskih tehnika oekuje
prava, istinska ukljuenost. Kad djeca
dijete vrti obitelj
Kako bi netko u vaoj obitelji mogao
reagirati na to?
Faza kritikog razumijevanja
Nakon to usporede priu s vlastitim
ivotnim iskustvima, djeca su spre-
mna prijei na razinu kritikog razu-
mijevanja. U ovoj fazi se vraamo na
samu priu, ali sada pristupamo du-
bljoj analizi i istraivanju alternativa s
ciljem donoenja zakljuka temelje-
nog na naim vlastitim vrijednostima.
Na kojoj razini emo provesti ovakvu
analizu, ovisi prije svega o dobi djece
i o tome koliko su esto ona prije toga
bili suoena s potrebom kritikog mi-
ljenja. Ipak, ne treba podcjenjivati
djeje sposobnosti samo zbog njiho-
vih godina. S druge strane, za djecu
je korisno ako ih rano dovedemo u
situaciju kritikog razmiljanja, pri
emu se podrazumijeva da su djeca
sposobna za kritiko miljenje samo
ako tema razgovora spada u podruje
njihovog prethodnog iskustva te ovo
predstavlja jo jedan razlog zbog ko-
jih su djeje slikovnice sjajno orue pri
poticanju dijaloga. Kad razgovaramo
o ponaanju likova iz prie, ovako bi
mogla izgledati neka od pitanja upu-
enih djeci:
Zato mislite da je ovo bila dobra
(loa) odluka?
Tko ima koristi od ove odluke?
Koja su druga rjeenja mogua?
Faza refleksije/transformacije
U ovoj posljednjoj fazi, cilj voenja di-
jaloga jest pomoi djeci da razmisle o
jednom doive procesnu dramu, nji-
hova spontanost i sigurnost primje-
uje se i u svim drugim dramskim ak-
tivnostima. Upravo to odgajateljima
otvara prostor za kreativnu proradu
5 broj 66 zima 2011./2012.
tome koje aspekte svog ivota mogu
poboljati i potaknuti ih da odluke do-
nose imajui ovaj cilj u vidu. Djeca u vr-
tiu i ona starija i te kako su sposobna
promatrati stvarnost oko sebe i sebi
postavljati pitanja tipa: to bih ja volio/
voljela da se promijeni? Kako mogu stei
nove prijatelje? Kako da dam do znanja
svojim prijateljima da ne elim da mi se
podsmjehuju? to mogu uiniti da ispra-
vim stvari nakon to se posvaamo? Mi
ne elimo da djeca prihvaaju ono to
spada pod odgovornost odraslih, ali
pripremili smo za vas
elimo da ponu spoznavati vlastitu
sposobnost donoenja odluka i utje-
caja na svoj ivot i odnose s drugima
i svijetom koji ih okruuje. Pitanja koja
bismo im pritom mogli uputiti mogla
bi izgledati ovako:
Koje biste probleme htjeli rijeiti
onako kako je to uinio (glavni lik)?
Na koji nain elite suraivati s dru-
gima da biste ostvarili ono to vam
je vano, kao to su u prii suraivali
(glavni likovi)?
Na koji nain elite pomoi drugi-
ma, kao to je to u prii uinio (glav-
ni lik)?
Preuzeto i adaptirano iz:
Comprehensive Language Arts, Del Sol
Publishing 1998.
U edukacijama Pukog otvorenog uili-
ta Korak po korak u sklopu inicijative
Interkulturalizam i ivjeti razliitosti provo-
de se aktivnosti vezane uz primjenu tran-
sformativno-dijalokog procesa.
Vie informacija doznajte na http://www.
korakpokorak.hr/upload/vijesti/letak-vr-
tic11-12.pdf
brojnih vrtikih sadraja. Tako, na pri-
mjer, procesna drama ne mora uvijek
biti osmiljena od strane odgajate-
lja. Pria ili slikovnica koju djeca rado
sluaju, ili ona koju elimo dodatno
 pribliiti djeci, takoer moe posluiti
kao okvir procesnoj drami. Ovisno o
cilju kojeg elimo postii, planirati je u
tom sluaju moemo prema prii, kao
zatvoreniji oblik procesne drame u
kojem je vei dio drame ve definiran,
ili kao otvoreniji oblik u kojem tei-
mo ostvarenju doivljaja dramskog
iskustva, kreativnosti... (Grui, 2002.).
Ove smo godine u mjeovitoj skupini
pojaano uvodili dramske aktivnosti.
Djeca su upoznata s razliitim dram-
skim vjebama i formama i dramske
pripremili smo za vas
aktivnosti gotovo su svakodnevne.
Nakon itanja slikovnice Gospodin
Nosko nalazi prijatelja, priu oivljava-
mo i kroz procesnu dramu. Poruka pri-
jateljstva i glavni lik bili su nam okvir
za ovu procesnu dramu, i to s ciljem
poticanja razvoja socijalnih vjetina.
U ovoj skupini djeca su vrlo dobro
upoznata i s arobnim pokretom ko-
jim ulazimo u svijet mate. Na primjer:
Kad tri puta pljesnemo i dva puta skoi-
mo, kreemo u arobni svijet Gospodina
Noska, u jednu potpuno novu pustolovi-
nu... tko je spreman i eli poi, neka po-
novi arobni pokret... Taj znak ulaska i
izlaska iz prie vaan je takoer i kao
psiholoki moment odvajanja mate
od stvarnosti.
Kad pustolovina zapone, odgajate-
ljica e, tada u ulozi voditelja, moi
odrediti u kojem e se smjeru proces
U procesnoj drami, nakon ulaska u svijet mate djeca esto dograuju priu
dijete vrti obitelj
odvijati pratei formu koju je unapri-
jed definirala ona sama, pria ili pak
ideje i mata djece. Kako bi provela za-
dani cilj, odgajateljica e i kao sudio-
nik imati ulogu moderatora koji razvija
radnju i usmjerava priu vodei rauna
o postavljenom cilju - razvoju socijal-
nih vjetina, stvarajui nepredvidive
situacije, ili pak uvoenjem potpuno
novog lika. Budui da smo Gospodina
Noska doivjeli i kroz dramsku igru,
ovaj put odluujemo se za procesnu
dramu otvorenijeg tipa. S osmiljenim
osnovnim elementima procesne dra-
me, ostavljamo dovoljno prostora i za
razvoj drukijeg smjera prie.
Nakon ulaska u svijet mate pokre-
tom, potiem djecu na opisivanje za-
miljenog mjesta radnje i imenovanje
svega to vide.
Djeca radnju smjetaju ispred drva
Gospodina Noska.
Kucaju na zamiljena vrata, starija dje-
vojica odmah prihvaa i nadograu-
je trenutak stavljajui al oko vrata i
obraajui se djeci kao Nosko.
Uloge se mijenjaju i djevojica postaje
voditeljica.
Istovremeno se djeca obraaju Nosku
kao ljudi koji bi eljeli biti njegovi
prijatelji.
Imajui na umu cilj, potiem Noska na
imenovanje vrlina koje bi elio da nje-
govi prijatelji imaju. Nosko se koristi
6 broj 66 zima 2011./2012.
veinom pravila nae skupine govore-
i u prvom licu.
Nosko nas poziva u kuu, pokazuje sve
prostorije svoje kue i ukljuuje sve su-
dionike u doivljaj: sprema ruak (kori-
sti se namirnicama iz centra kuhinje),
pokazuje svoj televizor (pokazujui na
plakat o vremenskim prilikama), poka-
zuje svoje fotografije iz raznih zemalja
(koristei se karticama o prirodi...).
To je Francuska, objanjava Nosko
prijateljima.
Ako elite, mogu vas tamo odvesti na
skijanje. Putovat emo autobusom.
Djeca prihvaaju.
Koristim kljuni trenutak za provoe-
nje zadanog cilja sada ga je vano
prepoznati i iskoristiti, ali istovreme-
no potujui i zamiljeni razvoj doga-
aja, kojega nisam mogla unaprijed
predvidjeti.
Kako? Pa gavran nije znao letjeti, a ja
ne znam skijati?
Obraajui se Nosku, ukljuujem i
ostalu djecu. Cilj mi je potaknuti dje-
cu na promiljanje da nitko ne zna sve
sam i da je svatko u neemu dobar.
Nakon razgovora moja je nova uloga
voza autobusa, jer to stvarno znam
raditi dobro.
U autobusu je procesna drama jo
dugo potrajala. Koristili smo razne ma-
terijale i pronalazili zajedno rjeenja za
mnoge situacije u kojima smo se nali.
Na kraju smo avionom doputovali do
mjesta s kojeg smo krenuli jer se drvo
od samoe poelo suiti... Kroz pro-
cesnu dramu mogue je pr(oivjeti)
sve teme. Promislite na kojim biste
podrujima s djecom voljeli vie radi-
ti, a ini vam se da za ta podruja ne
pokazuju dovoljno interesa u proce-
snoj drami djeca e ih bolje prihvatiti.
Takva prihvaenost je opravdana, bu-
dui da je procesna drama vrlo nena-
metljiv oblik dramske aktivnosti koja
ima ulogu za svakoga, a ipak potujui
granice, te mogunosti i individual-
nost svakog pojedinca.
Izvor:
1. Grui, I.: Prolaz u zamiljeni svijet - procesna
drama ili drama u nastajanju; Golden market-
ing, Zagreb, 2002.
2. Kulot D.; Ullrich H.: Gospodin Nosko nalazi
prijatelja; Golden marketing, Zagreb, 2002.
Voeno itanje
Biserka avora, prof.
Forum za slobodu odgoja, Zagreb
Voenim itanjem potie se apstraktno, kreativno i kritiko miljenje djeteta
Voeno itanje je strategija razvo-
ja kritikog miljenja i uenja koju je
mogue primijeniti u odgojno-obra-
zovnom radu s razliitim skupinama
od djece u vrtiu do obrazovanja
odraslih. Voeno itanje mogu primi-
jeniti roditelji, odgajatelji i uitelji. Za
razliku od transformativno-dijalokog
procesa u kojem je cilj itanja osvjei-
vanje uvaavanja razliitosti i ravno-
pravnosti, u voenom itanju nagla-
sak je na kritikom miljenju i odnosu
djeteta prema razliitom sadraju i in-
formacijama. Njime se potie apstrak-
tno, kreativno i kritiko miljenje te
razvijaju kognitivne, emocionalne i
socijalne sposobnosti djeteta. U radu
s predkolskom djecom, odrasla oso-
ba ita slikovnicu ili priu kroz tri faze:
evokaciju, razumijevanje znaenja i
refleksiju.
U prvoj fazi, prije nego se zapone ita-
ti pria, djetetu se pokae naslovnica i
proita naslov prie te mu se postavi
pitanje: to misli o emu pria govo-
ri? time se kod djeteta budi interes
i potie osobno povezivanje s priom,
razvija mata i verbalno izraavanje
(faza evokacije). Kod primjene tehnike
dijete vrti obitelj
u vrtiu, vano je omoguiti svakom
djetetu da ima priliku izrei svoje pred-
vianje. Druga se faza sastoji od itanja
prie i prekidanja na najzanimljivijim
dijelovima te postavljanju pitanja kao
npr.: Je li se u prii dogodilo ono to si
predvidio? Daljnja pitanja trebaju biti
razliite razine od jednostavnih (dos-
lovnih) do sloenih. Jednostavno (me-
morijsko) je pitanje ono na koje dijete
ima samo jedan odgovor, a sloena
pitanja od djeteta trae da povezuje,
analizira, predvia i sl. Vano je po-
stavljati to vie pitanja koja razvijaju
matu i povezuju sa svakodnevnim
ivotom djeteta (npr. Je li se tebi neto
slino dogodilo? to bi ti na njegovom
mjestu uinio? i sl.). Postupno se moe
od djeteta traiti da objasni zato misli
da e se dogoditi to to predvia kako
bi se, uz matu, razvijala i racionalna
strana mozga.
Prije nastavka itanja prie, djetetu
se postavlja pitanje: to misli da e se
dalje dogoditi u prii? koje mu omogu-
ava da predvia daljnji slijed njezina
tijeka. Djetetu treba dati dovoljno vre-
mena da procesuira odgovor, da pre-
oblikuje svoje vizualne predodbe u
7 broj 66 zima 2011./2012.
vlastite rijei, i ne treba ga pourivati,
ali ga se moe potaknuti, kratkim pre-
priavanjem podsjetiti to je proita-
no u prethodnom dijelu. U razgovoru
s djecom, tijekom primjene tehnike
pripremili smo za vas
voenog itanja, vano je omoguiti
svakom djetetu da iznese vlastiti od-
govor na pojedino pitanje, no pritom
se ovi odgovori ne smiju vrednovati.
Djecu treba poticati da samostalno
iznose razliite odgovore, npr.: Ante je
rekao da je rijeka na Mjesecu plave boje,
zamilja li netko rijeku u drukijoj boji?
Trea faza voenog itanja je vrlo
vana. Ona povezuje poetno predvi-
anje s novim sadrajem koje je dijete
dobilo tijekom itanja i razgovora te
zaokruuje priu i razgovor o njoj. U
ovoj fazi dijete potiemo da povee
priu s vlastitim iskustvom ili s nekom
drugom priom ili smisli drukiji
zavretak prie. Npr. Je li pria zavrila
kako si oekivao?; Poznaje li ti neko-
ga tko se ponaa kao Ante u prii?; to
bi promijenio u prii i zato? Voeno
itanje, s dobro pripremljenim pitanji-
ma, razvija etiri temeljna tipa razu-
mijevanja: globalno (ope razumije-
vanje nekog sadraja), interpretativno
(otkrivanje odnosa i spajanje ideja iz
razliitih podruja), osobno razumije-
vanje (povezivanje novih sadraja s
osobnim iskustvom) i kritiko (razu-
mijevanje i otkrivanje dubine neke in-
formacije). Pitanja koja se postavljaju
djetetu na ovaj nain prate razine
Bloomove taksonomije i predstavljaju
vrst oslonac na kojem e se tijekom
nastavka obrazovanja moi izgraivati
kreativna i kritika misao djeteta.
Tehnika voenog itanja sastavni je dio
edukacije itanje i pisanje za kritiko mi-
ljenje koju provodi Forum za slobodu
odgoja.
Vie informacija nai ete na http://www.
fso.hr/programi/rwct