Lat. movere – pokretačka snaga koja nas navodi na određenu aktivnost Djeluje na ishode učenja Intrinzična i ekstrinzična motivacija Bolji rezultati i pozitivnija atmosfera za učenike Postupak kojim učenike pripremamo za recepciju književnog djela Potiče doživljaj i spoznaju Obično je dio sata Možemo je podijeliti na nekoliko vrsta 1. Osobna iskustva učenika 2. glazbene, likovne i filmske motivacije 3. filozofski, povijesni i religijski sadržaji 4. ooćekulturalni sadržaji 5. književnoteorijske i književnopovijesne motivacije 6.motivacije knjigama na koje se oslanja tumačeno djelo 7.stilistička i jezična motivacija Utjecaj na emocije, razgovor o socijalnim, moralnim ili intelektualnim iskustvima Glazba- najčešće motivacija djelima lirskog žanra Likovne motivacije- paziti na primjerenost učenicima i književnom djelu Filmovi- ne trebaju biti snimljeni po istom romanu kojem služe kao motivacija Cilj je probuditi učeničke asocijacije Poželjno kada je djelo prožeto sličnim pitanjima Otac Goriot, Hamlet, Zločin i Kazna Motivacija predmetom iz svakodnevnog života, novinskim člancima, razgovor o državnim ili vjerskim blagdanima Češće u srednjoj nego u osnovnoj školi Podsjećanje učenika na ono što već znaju o određenom žanru, a oni zatim te elemente traže u određenom djelu. Npr. traženje elemenata epa u Vergilijevoj Eneidi Intertekstualni postupci Traženje zajedničkih simbola ili izravnih parafraza Koristi se u pristupu djelima u kojima je jezična igra osnovno stilsko sredstvo Važna za dobru spoznaju i uživljavanje u nastavno gradivo Neophodan dio nastavnog sata Motivaciju je potrebno temeljito pripremiti i paziti da nastavak sata ne uništi njen učinak Slavić, Dean. Peljar za tumače. Zagreb: Profil, 2011. str. 46-61. Vizek Vidović, Vlasta."Motivacija" U: Psihologija obrazovanja (2003), str. 203-269 Beck, Robert Clarence. Motivacija: Teorija i načela. Naklada Slap 2003.